KRONIČAN MANJAK Ovo su dva uvjerljivo najtraženija zanimanja, posao se dobiva odmah

Više nego svaki deseti oglas putem Zavoda tražio je upravo prodavača ili konobara, govore ti podaci. Ili, u brojkama, od ukupno otvorenih lanjskih 5445 radnih mjesta, 332 su bila za prodavače, a 265 za konobare


Autor: podravski.hr — 21.02.2019. / 14:54 Aktualno

Prodavači i prodavačice i dalje se svijećom traže

Tko u našoj županiji ne želi da mu dijete godinama obija vrata Zavoda za zapošljavanje s diplomom, recimo, akademskog klavirista ili muzejskog kustosa, neka dijete pošalje u školu za prodavača ili konobara. Takva bi se preporuka mogla izvući iz podataka županijske podružnice Zavoda za zapošljavanje o najtraženijim i najmanje traženim zanimanjima u 2018. godini.

Više nego svaki deseti oglas putem Zavoda tražio je upravo prodavača ili konobara, govore ti podaci. Ili, u brojkama, od ukupno otvorenih lanjskih 5445 radnih mjesta, 332 su bila za prodavače, a 265 za konobare.

Na popisu deset najtraženijih lanjskih zanimanja slijede radnici na proizvodnoj liniji (181), pa nastavnici (146), vrtlari (141), zidari (137) i čistači (133). Tu su onda suradnici u praktičnoj nastavi, što mu dođe kao nastavnik u strukovnoj školi (132) te drvoprerađivački radnici (111) i radnici za pomoć u kući, što je najčešće drugo ime za radnika na javnim radovima (109).

S druge strane tablice čak je stotinjak zanimanja za koje je na Zavodu lani istaknut tek jedan oglas. Među njima su, primjerice, uz već spomenutog klavirista i kustosa, i direktor hotela, agronom, grafički urednik, vjeroučitelj, arhitekt, diplomirani politolog, diplomirani inženjer za zaštitu okoliša, pa i diplomirani inženjer prehrambene tehnologije.

Kroničan je manjak konobara i konobarica u cijeloj državi

Zgodna ilustracija obrazovne razine našeg tržišta rada – najviše se traže srednjoškolska ili zanimanja za koja je dovoljna tek osnovna škola, a najmanje uskospecijalizirana fakultetska zanimanja.

Vesna Kuterovac, predstojnica križevačkog područnog ureda Zavoda za zapošljavanje, koji je glavni za našu županiju, kaže kako se na temelju praćenja položaja pojedinih zvanja u proteklom razdoblju rade prognoze njihova položaja u budućnosti, što se i objavljuje.

– Premda su jasne i izravne, naše preporuke imaju kvalitativni karakter. Preporuča se povećanje ili smanjenje broja upisanih i stipendiranih učenika i studenata u pojedinim obrazovnim programima, ali se ono ne određuje kvantitativno – kazala je ona.

Prema najnovijim preporukama za našu županiju, iz prosinca prošle godine, poželjno je povećanje kvota za zidare, vozače, tesare, bravare, stolare, mesare, autolimare, pekare i još neka strukovna zanimanja, dok se, kad je studij u pitanju, preporučuje veća produkcija građevinara, strojara, elektrotehničara, liječnika, matematičara, fizičara, logopeda, psihologa, farmaceuta i još nekih zanimanja.

S druge strane, Zavod predlaže smanjenje broja upravnih referenata, komercijalista, fizioterapeuta i, prije svega, ekonomista. (hš)

FOTO: NIKOLA WOLF