Krznarići: Počeli su na placu, a sad njihove čajeve piju čak i u Japanu

Podravski list profile
Neofen Ni traga boli 940x176

Domagoj je imao 16, a njegov brat Krešimir Krznarić 18 godina kad su prvi put, u kolovozu 2000. godine, postavili svoje čajeve na pult na koprivničkom placu. Sjećaju se i prvog utrška – 270 kuna. Njihov otac bio je prvi kupac parcele u gradskoj poduzetničkoj zoni u Dravskoj ulici, za što je založio obiteljsku kuću. Postrojenje njihova obrta za proizvodnju, preradu i istraživanje ljekovitog bilja pod nazivom Pampa-tea danas pakira oko četiri tone čajeva godišnje. Osim Hrvata, u njima uživaju čajoljupci diljem Europe, ali i na Dalekom istoku. Podravski čaj, jedan od najprodavanijih proizvoda Pampa tea, pije se čak i u Tokiju. No, poslovni uspjeh nije razmazio braću, i dalje svake subote prodaju na koprivničkom placu.

PL: Kako ste ušli u svijet čajeva i od toga napravili lijep biznis?

– Priča počinje 1996. godine, kad smo posjetili rodbinu u Argentini i tamo su nas odveli među Indijance i pokazali nam kako se radi njihov čuveni čaj yerba mate. To nas je oduševilo i kad smo se vratili kući, počeli smo razmišljati o tome da se upustimo u proizvodnju čajeva. Nekakvi korijeni sežu u djetinjstvo, kad smo gledali kako baka i djed beru ljekovito bilje, što za dopunjavanje kućnog budžeta, što za vlastitu upotrebu. Konačnu odluku donijeli smo 1998. godine i tada smo počeli s pripremama – proučavali smo propise i pokrenuli osnivanje zanatske radnje.


Braća: Priča počinje 1996. godine, kad smo posjetili rodbinu u Argentini

PL: Je li krenulo od prve?

– Ispočetka je bilo teško. Nitko od nas nije nikad radio na polju trgovine i marketinga, i tu smo morali jako puno naučiti. Učimo i danas. Borili smo se i s propisima, jer je područje prehrambene proizvodnje doista preregulirano. Počeli smo na tržnici, pa smo krenuli obilaziti sajmove, stvarali smo kontakte, probijali se, pomalo išli naprijed… Trebalo nam je dobrih sedam-osam godina da uhodamo posao.

PL: Kada ste krenuli s proizvodnjom u Dravskoj?

– Počeli smo u garaži jer nismo imali novca da na parceli u Dravskoj, koju je tata kupio kreditom s hipotekom na kuću, brzo izgradimo pogon. Gradili smo ga pomalo, puno toga sami, a uspjeli smo potrošiti svu ušteđevinu roditelja. Moramo priznati da se radilo o jako velikom riziku, ali, evo, kuća je još naša. Pogon u Dravskoj proradio je 2003. godine.

PL: Zašto Pampa tea?

– Pampas je regija u sjevernoj Argentini, a ta riječ znači polje. I tako smo odabrali taj naziv, u prijevodu bi to značilo ‘poljski čaj’ ili ‘čaj s polja’.

PL: Koliko vrsta čajeva danas proizvodite?

– Koristimo oko 60 vrsta ljekovitog bilja, koje kombiniramo u 16 vrsta čajeva, a nedavno smo to proširili i na zeleni te crni čaj, kao i čaj mate. Važne su nam dvije stvari, da nam je sirovinska osnova u Podravini i Prigorju, izuzev vrsta koje ne rastu kod nas, i da koristimo isključivo vrhunsku kvalitetu bilja, samo prvu klasu. Nikad nismo niti nećemo kupovati bilje na veliko i onda ga prepakiravati. Svu sirovinu kupujemo od malih proizvođača s ovog područja. Znaju da dobro plaćamo, ali i da smo jako strogi kad je sirovina u pitanju.

PL: Ima li dovoljno bilja na našem području?

– Sirovinska baza je limitirana. Stvar je u tome da je potrebno veliko znanje da bi se moglo ići u proizvodnju. Potrebno je ne samo dobro poznavati botaniku i tehnologiju intenzivnog uzgoja bilja, nego i tehnologiju sušenja i skladištenja. Mnogo ljudi misli da će samo zasaditi ljekovito bilje i na njega zaboraviti sve do berbe, ali nije tako, potrebno je uložiti jako puno ručnog rada. To znamo i sami jer također uzgajamo ljekovito bilje za potrebe naše proizvodnje. To nisu velike površine, ali je zahtjevno.


I dalje stalno kupujemo literaturu o ljekovitom bilju i usavršavamo se

PL: Mršavko, Bronhitko, Smirko, Bubrenko, Kolesterko, Katarko… Nazivi vaših čajeva upućuju na njihova ljekovita svojstva. Pitate li kada kupce pomažu li im doista?

– To nam je, zapravo, glavna stvar. Svakome preporučujemo čaj za njegove tegobe i obavezno tražimo povratnu informaciju. Nedavno nam se javila gospođa iz Čakovca, čiji je suprug, inače liječnik, imao velikih problema s prostatom, mislili su na najgoru dijagnozu. Gospođa nam je rekla da nakon dva pakiranja nije više imao problema…

PL: Znači, tijekom godina postali ste i eksperti za ljekovito bilje?

– Recimo tako. I dalje stalno kupujemo literaturu o ljekovitom bilju i usavršavamo se. Osim toga, komuniciramo s ljekarnicima, doktorima, znanstvenicima… Rekli bismo da se zadnjih godina javlja trend da sve više ljekarnika želi naše čajeve. Čini se da nove generacije – milenijci ili generacija y – vole biljne preparate i problem će najprije tretirati njima, prije nego tabletama.

PL: Jeste li pokušali proboj na međunarodno tržište?

– Da, izvozimo čajeve u cijelu Europu. Engleska nam je, recimo, jako tržište. Imamo narudžbe iz Japana, Singapura, Malezije, Australije. Iznenadili smo se kad smo doznali da je hrvatsko ljekovito bilje jako cijenjeno u Japanu. Čak su i za nas znali prije nego što smo dobili prvu narudžbu. Tamo najbolje idu kamilica i Podravski čaj. Kad odemo u Zagreb, azijski turisti doslovce navale na naše čajeve.

PL: Jeste li bili u Japanu?

– Ne, ali imamo u planu. Stvarno bismo rado u Tokiju popili Podravski čaj.

PL: Kakvi su vam planovi za daljnji razvoj?

– Lani smo prvi u Hrvatskoj i među rijetkima u Europi uveli čajeve u filtar vrećicama u obliku piramide, paralelno s redizajnom ambalaže, koju nam je oslikao Ivan Andrašić. Spojili smo tradiciju, njegovu naivu, i novu tehnologiju. Tu tehnologiju osmislio je jedan Japanac, a danas u svijetu postoji tek 30-tak strojeva za piramidalne filter vrećice. Jedan je naš. Prije dva tjedna bili smo na velikom prehrambenom sajmu u Berlinu, jedini iz naše županije, i bili smo tamo jedini iz Europe s ‘piramidama’. Možemo se pohvaliti da je odaziv posjetitelja bio sjajan.

PL: U čemu je ‘štos’ s piramidama?

– U njima je pravi čaj. U filter vrećicama koje se masovno proizvode zapravo se nalazi prah, koji ljekovita svojstva ima samo u tragovima. U njih stavljaju ono što bismo mi odbacili kao škart. Ono čime se mi bavimo ima i naziv. To su artisan čajevi. Možemo to usporediti s craft pivama u pivarstvu za razliku od masovne proizvodnje piva u velikim pivovarama.

PL: Pijete li sami mnogo čaja?

– Da. Domagoj je prije godinu dana potpuno prestao piti kavu. Dan bez čaja nije nam dan, ne osjećamo se dobro.

PL: Planovi?

– Evo, planiramo zasaditi zeleni čaj, prvi u Hrvatskoj. Idući tjedan stižu nam sadnice iz Nizozemske, iz jedne od rijetkih europskih tvrtki koja se time bavi. Vidjet ćemo hoćemo li kod nas uspijevati.

FOTO Nikola Wolf

  • Podijeli na društvenim mrežama
Share on facebook
Facebook
Share on twitter
Twitter
Share on email
Email
  • Najnovije vijesti

Upišite pojam koji želite pretraživati

Na našoj stranici koristimo kolačiće (cookies) kako bismo Vam mogli pružati usluge, koje bez upotrebe kolačića ne bismo bili u mogućnosti pružati.
Nastavkom korištenja stranice suglasni ste s korištenjem kolačića. Pravila privatnosti