Kupat ćemo se u toplicama, farmeri neće brinuti o suši, postajemo euročvorište

Nikad više projekata, nikad više novca iz Europske unije – rezime je to strateškog dokumenta Županijske razvojne strategije za razdoblje od 2021. do 2027. godine „teškog“ 11,2 milijarde kuna. Iznos je čak i veći ako se uzme u obzir da je županijska Razvojna agencija PORA kod izrade Plana razvoja napravila bazu od 497 projekata u kojoj su svi projekti jedinica lokalne samouprave i gradova i općina. U tom slučaju radi se o razvojnim investicijama vrijednima čak 15,6 milijarda kuna.

Ova je tema objavljena u ponedjeljak u tiskanom izdanju Podravskog lista…

Primjerice, onaj raniji, za razdoblje od 2014. do 2020., bio je vrijedan „tek“ oko 683 milijuna kuna, no radilo se i o drukčijoj metodologiji pa je teško usporediv. U prethodnom planu razvoja županije realizirano je samo 68,6 posto plana, otprilike 468 milijuna kuna, a od ovog najnovijeg koji je protekli tjedan potvrdila i većina u Županijskoj skupštini očekuje se mnogo više.

Razlika između planiranja prošle i sadašnje strategije je što se sad jasno vidi o kojim se konkretnim projektima radi, koliko koštaju i koji su očekivani izvori financiranja. U njega su „utkani“ i veliki nacionalni projekti poput obnove i gradnje pruge od Križevaca do mađarske granice, nastavka gradnje brze ceste od Križevaca do Kloštra Vojakovačkog, ali i dalje sve do Mađarske, pa zatim gradnja RCGO-a Piškornica, aglomeracije, pa i „bolne točke“ naše županije – projekta navodnjavanja poljoprivrednih površina. U Planu su i svi veliki projekti koji su kandidirani za fond iz nacionalnog plana oporavka poput revitalizacije dvorca u Rasinji, razvoja širokopojasnog interneta…

Projekt navodnjavanja jedan je od strateških projekata

Koprivničko-križevačka županija će, sudeći po ovom velikom planu, i dalje biti servis i sufinancijer s obzirom na to da nije naveden nijedan projekt u kojem su nositelji i koji će novčano iznijeti sami. Najviše se, kao i dosad, očekuje od EU, a posebno novog paketa iz Nacionalnog plana oporavka (NPO) na koji je prijavljeno 20-ak projekata. Najizdašniji je intermodalni terminal u Križevcima vrijedan 375 milijuna kuna, a slijede ga gradnja nove srednje škole u Koprivnici vrijedna 110 milijuna te je po prvi put vidljivo i koliko bi trebala koštati obnova i revitalizacija dvorca Inkey u Rasinji – čak 120 milijuna kuna! Svi ti projekti planiraju se završiti najkasnije do 2029. godine. O projektima iz NPO-a mnogo se pisali proteklih mjeseci, no Bruxelles još uvijek nije dao zeleno svjetlo premijeru Plenkoviću za naše županijske projekte.

ProjektVrijednost (u milijunima)Izvor financiranja
Pruga Križevci – Mađarska2420EU – CEF
Brza cesta Kloštar V. – Mađarska2300Hrvatske ceste
Podravska brza cesta1904Hrvatske ceste
Aglomeracije960EU, RH, JLS
RCGO Piškornica448,2EU, RH, Županija
Širokopojasni Internet400EU, RH
Cesta Bjelovar – Đurđevac390Hrvatske ceste
Intermodalni terminal Kž375NPO
Navodnjavanje127EU

Razvoj turizma županijska vlast vidi i u prvim, budućim toplicama u našoj županiji u Kozarevcu, a za njih bi trebalo izdvojiti oko 105 milijuna kuna, ali iz drugog EU paketa – ESI fondova, tzv. Razvojnog sporazuma sjevernih županija. Stanovnike đurđevačkog kraja, ali i ostale putnike, sigurno će razveseliti i vijest da se planira graditi nova cesta Đurđevac – Bjelovar vrijedna 390 milijuna kuna, a trebale bi je financirati Hrvatske ceste.

Jasno je u startu da se ovdje radi o „listi želja“ i da su projekti izuzev onih koji su u tijeku (pruga, cesta do Kloštra V., aglomeracija) još uvijek samo ideje koje treba i materijalizirati. Njihova realizacija ipak će ovisiti o volji EU te sposobnosti ove i budućih Vlada u lobiranju u Bruxellesu.

Podsjetimo samo, prilikom planiranja prošle strategije do 2020. godine u Županiji su naveli kako „kod nas postoje značajni resursi za razvoj poljoprivredne proizvodnje koji su nedovoljno iskorišteni“.

– U razvojnom smislu važno je potaknuti ulaganja u proizvodnju općenito, a posebno u poljoprivrednu proizvodnju. Velik potencijal za razvoj su i infrastrukturno opremljene poduzetničke zone spremne za prihvat ulagača. Potrebno je potaknuti poslovno povezivanje poduzetnika i obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava. Političko vodstvo i županijska uprava trebaju se fokusirati na stavljanje u funkciju poduzetničkih zona – navedeno je u ondašnjem Planu, koji je, primjerice predvidio pet milijuna kuna za modernizaciju poljoprivrednih gospodarstava da bi u tu namjenu uložili čak 145 milijuna kuna. O rezultatima najbolje mogu govoriti sami poljoprivrednici.  

Planiralo se ranije poboljšati, dodajmo, i prometnu i komunalnu infrastrukturu u županiji no od planiranih 394 milijuna kuna realizirano je tek 111 milijuna.

FOTO Ilustracija

Share on facebook
Facebook
Share on twitter
Twitter
Share on email
Email

Upišite pojam koji želite pretraživati

Na našoj stranici koristimo kolačiće (cookies) kako bismo Vam mogli pružati usluge, koje bez upotrebe kolačića ne bismo bili u mogućnosti pružati. Nastavkom korištenja stranice suglasni ste s korištenjem kolačića. PRAVILA PRIVATNOSTI