Lani smo imali 76 novih oboljelih od HIV-a, evo tko najčešće obolijeva…

Prvi prosinca Svjetski je dan borbe protiv HIV/AIDS-a koji obilježavamo već 33 godine. U povodu toga organizirat će se različite aktivnosti i medijska događanja kojima je cilj podizanje svjesnosti o: infekciji HIV-om koji uzrokuje AIDS, dostupnosti liječenja antiretrovirusnim lijekovima, postignućima u prevenciji, važnosti uklanjanja stigme i diskriminacije oboljelih i njihovih obitelji, opasnostima koje može donijeti rizično ponašanje. Svake godine krajem studenog obilježava se Europski tjedan testiranja na HIV, tijekom kojega se europske zemlje pozivaju da svojim aktivnostima doprinesu informiranju građana o važnosti testiranja, ranog otkrivanja infekcije HIV-a te pravovremenog liječenja.

U sklopu projekta „Živjeti zdravo“, Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ) proveo je ove godine ljetnu javnozdravstvenu kampanju pod sloganom „Nema maženja bez paženja“. Istim sloganom obilježit će se i Europski tjedan testiranja na HIV od 22. do 26. studenoga 2021. godine. Testiranje je besplatno i anonimno i provodi se u sklopu Savjetovališta za promicanje spolnog zdravlja HZJZ putem HIV brzog testa iz nekoliko kapljica krvi. Rezultat testa poznat je kroz nekoliko minuta, uz pouzdanost testa od 99,8 posto.

Definicija i uzročnik bolesti

Sindrom stečenog nedostatka imuniteta, skraćeno AIDS ili SIDA je uznapredovali stadij infekcije virusom humane imunodeficijencije – HIV.

Razdoblje bez simptoma bolesti može potrajati i do 10 godina. Osobe koje su zaražene virusom HIV-a, a nemaju simptome, virus mogu prenijeti na druge osobe. Virus HIV-a se u bilo kojoj fazi infekcije može prenijeti sa zaražene na nezaraženu osobu. Pojava simptoma označava krajnji i najteži stadij HIV infekcije – AIDS, što uključuje umor, noćno znojenje, smanjenje tjelesne mase, promjene na koži i sluznicama, povećanje limfnih čvorova, proljev, kašalj i veću mogućnost obolijevanja od drugih bolesti. Bolest se ne može izliječiti, ali se napredovanje bolesti i pogoršanje simptoma može spriječiti antiretrovirusnim lijekovima. Kako bi liječenje bilo uspješnije, potrebno je bolest otkriti u što ranijem stadiju.

Tijek HIV infekcije

Nakon zaražavanja ne moraju svi inficirani pokazivati simptome bolesti, a vrijeme koje prođe između zaraze i pojave simptoma izrazito varira. U većini slučajeva tijek HIV infekcije ima tri faze:

  1. akutna faza – nastaje dva do četiri tjedna nakon ulaska HIV-a u organizam, a očituje se nespecifičnim simptomima poput gripe ili infektivne mononukleoze i spontano prolazi 
  2. asimptomatska faza – nakon akutne HIV infekcije, slijedi faza asimptomatske HIV infekcije (bez simptoma bolesti) koja može trajati 10 i više godina. Za to vrijeme obrambeni sustav organizma od infekcije postupno slabi i bolest napreduje u AIDS. 
  3. AIDS – simptomatska faza (rani, srednji i kasni simptomi) koja se javlja kod osoba koje imaju manje od 200 CD4 T – limfocita. 

HIV je prisutan u krvi, spermi i vaginalnom sekretu zaražene osobe u količini dovoljnoj da zarazi druge osobe. Tri su osnovna načina prijenosa HIV-infekcije:

  1. nezaštićeni spolni odnos sa zaraženom osobom (vaginalni, analni, oralni). Prijenos je moguć s muškarca na ženu, sa žene na muškarca i s muškarca na muškarca. HIV se prenosi tijekom spolnog odnosa kada dođe do dodira sluznice sa sekretima (ejakulat, vaginalni sekret) ili krvlju zaražene osobe;
  2. putem krvi ili krvnih produkata; Zaraza je moguća ako se koristi zajednički pribor (igle i šprica) za ubrizgavanje droge. HIV se također može prenijeti prilikom transfuzije krvi i krvnih pripravaka, presađivanjem organa i umjetnom oplodnjom, ali je taj rizik sveden na minimum zbog testiranja darivatelja krvi i plazme te darivatelja organa i sperme.
  3. sa zaražene majke na dijete; Smatra se da do prijenosa infekcije najčešće dolazi tijekom porođaja, rjeđe u samoj trudnoći ili dojenjem.

Kako se HIV ne prenosi?

HIV se ne prenosi: socijalnim kontaktima, razgovorom kao ni uobičajenim kontaktima kožom poput rukovanja, grljenja; hranom, vodom, zrakom i ubodom komaraca ili ostalih insekata, ogrebotinama i ugrizima domaćih životinja, kontaktom s različitim predmetima, zajedničkim korištenjem posuđa, pribora za jelo, čaša, ručnika, korištenjem javnih zahoda, bazena, kada, tuševa, sauna, kašljanjem, kihanjem, kontaktom kože sa suzama ili slinom, intimnim kontaktom: ljubljenjem, petingom, masturbacijom, liječenjem u bolnicama, ambulantama i kod stomatologa; ako se primjenjuju uobičajene higijenske mjere, masažom, fizioterapijom, frizerskim i kozmetičkim uslugama, bušenjem ušiju ako se primjenjuju uobičajene higijenske mjere, darivanjem krvi i organa te skrbi za HIV pozitivne osobe i oboljele od AIDS-a.

Tko obolijeva?

Visokorizične skupine su: homoseksualni i biseksualni muškarci, intravenski narkomani koji među sobom dijele igle, spolni partneri zaraženih osoba; promiskuitetne osobe, novorođenčad majki zaraženih HIV-om, zatvorenici, seksualni radnici, transrodne osobe, osobe koje su primile transfuziju između 1975. i 1980. (prije standardnog postupka provjere uzoraka krvi na HIV).

Prema podacima Registra za HIV/AIDS, u razdoblju od 1985. godine, kada su zabilježeni prvi slučajevi zaraze HIV-om u Hrvatskoj, do kraja 2020. godine zabilježeno je ukupno 1827 osoba kojima je dijagnosticirana infekcija HIV-om, od čega ih je 572 oboljelo od AIDS-a. U istom je razdoblju 235 osoba umrlo od AIDS-a. Od ukupnog broja svih slučajeva HIV-a/AIDS-a, 1625 (89 posto) su muškarci, a 201 (11 posto) žene, a većina zaraza HIV-om se dijagnosticira u dobi od 25 do 44 godina. 

U 2020. godini bilo je zabilježeno 76 novooboljelih od infekcije HIV-om, uključujući 12 novooboljelih od AIDS-a te pet umrlih od posljedica AIDS-a.

Hrvatska je zemlja niske prevalencije infekcije HIV-om: manje od 0,1 posto stanovnika ima protutijela na HIV.

Prema podacima Klinke za infektivne bolesti Dr. Fran Mihaljević, Referentnom centru za dijagnostiku i liječenje zaraze HIV-om Ministarstva zdravstva, u 2020. godini je 1304 osoba oboljelih od infekcije HIV-om bilo uključeno u skrb, od kojih je njih 1292 uzimalo antiretrovirusne lijekove, što čini 99 posto oboljelih. U 2020. godini 83 posto onih koji su ušli u skrb započelo je liječenje unutar 24 sata, a 92 posto unutar sedam dana od ulaska u skrb. Još je uvijek nepovoljno to što se dio zaraza HIV-om (oko 30 posto) otkrije u kasnom stadiju HIV infekcije kad je broj limfocita CD4 manji od 200/mm3 ili je zaražena osoba već oboljela od AIDS-a.

Share on facebook
Facebook
Share on twitter
Twitter
Share on email
Email

Upišite pojam koji želite pretraživati

Na našoj stranici koristimo kolačiće (cookies) kako bismo Vam mogli pružati usluge, koje bez upotrebe kolačića ne bismo bili u mogućnosti pružati. Nastavkom korištenja stranice suglasni ste s korištenjem kolačića. PRAVILA PRIVATNOSTI