Magistar “hrane” savjetuje: Je li kupovna procesirana hrana uistinu nezdrava?

Podravski favicon - Podravina i Prigorje - Koprivnica - Križevci - Đurđevac - Ludbreg - Aktualne vijesti - Zanimljivosti - Fotogalerije

Bojan Stojnić, mladi hrvatski magistar nutricionizma, uhvatio se u koštac s demistificiranjem procesirane hrane kao najvećeg neprijatelja zdravlja današnjice. Kako kaže, procesirana hrana i njen utjecaj na zdravlje zauzimaju enorman prostor u medijima. Bez iznimke prikazana je u negativnom svjetlu, ali s malo doista kvalitetnih argumenata.

Ne postoji prirodna i neprirodna hrana. Sve što ima svoj uzrok u prirodi (čitaj: sve) je prirodno, uključujući i hranu proizvedenu u laboratoriju. Činjenica da je nešto izradio ili preradio čovjek ne znači da je ono neprirodno, odnosno umjetno.  Prvo je zdrava (kvalitetna) hrana bila ona s malo masti, zatim ona bez šećera, pa s malo ugljikohidrata, pa bez glutena. Danas je to neprocesirana ili minimalno procesirana hrana. Takav pristup u suprotnosti je s konsenzusom kako je nutritivni sadržaj namirnice mjerilo njene kvalitete. Granica između procesirane i neprocesirane hrane je arbitrarna. Procesiranost namirnice je kontinuum. Jednako je arbitrarna i granica između procesirane i ultraprocesirane hrane.

Prema definiciji Monteira, ultraprocesirana hrana je ona proizvedena od sastojaka ekstradiranih ili rafiniranih iz kompletne hrane te sadrži pet ili više sastojaka. Kao što procesirana hrana sama po sebi nije loša, to nije niti ultraprocesirana hrana. Kontinuum procesiranosti ne govori nam dovoljno o prehrambenoj vrijednosti pojedinog proizvoda. Podjela hrane na procesiranu i neprocesiranu, čak i nakon izdvajanja kategorije ultraprocesiranog, ostaje neadekvatna. 

Klasifikacija hrane temeljem procesiranosti posljedica je potrage za jednostavnim uzročnikom neuspjeha u borbi protiv pretilosti i kroničnih bolesti. Mi ljudi imamo tendenciju traženja jednostavnih rješenja. Kad je riječ o prehrani, volimo tražiti krivca u kojeg možemo uperiti prst. To smo radili ili radimo s mastima, šećerima i ugljikohidratima. Danas je meta prehrambene demonizacije postala i procesirana hrana. Riječ procesirano postala je sinonim za nezdravo te se od nje ne zahtijevaju obrazloženja. 

Činjenica jest da je minimalno procesirana hrana često i nutritivno najbogatija. Kao takva, treba predstavljati temelj svačije prehrane. No nije sva procesirana hrana siromašna na nutrijentima niti je sva neprocesirana hrana njima bogata. Stupanj procesiranja ne govori nam dovoljno o nutritivnoj vrijednosti proizvoda, a još manje o nutritivnoj vrijednosti ukupne prehrane. 

Bojan Stojnić

Procesiranje je nezamjenjivo. Omogućuje sigurnu, jestivu, ukusnu i zdravu hranu. Procesirana hrana pojednostavljuje nam život skraćujući vrijeme pripreme hrane, oslobađajući nam vrijeme za aktivnosti koje se izvode izvan kuhinje. Prehrana je bitna stavka zdravlja. Ali nije jedina. Ušteda vremena konzumacijom procesirane hrane i njegova investicija u druge potencijalno „zdrave“ radnje poput vježbanja, može ukupno pozitivno utjecati na zdravlje.

Procesirana hrana nije neprijatelj. Neprijatelj su neuravnoteženi kalorijski i nedovoljan nutritivni unos. Procesirana hrana može pomoći u postizanju tog unosa, a time i zdrave prehrane. Ispravno korištena, predstavlja alat koji može pomoći na putu prema boljem zdravlju. Jedi pametno, a ne prirodno. 

FOTO Internet

  • Podijeli na društvenim mrežama
Share on facebook
Facebook
Share on twitter
Twitter
Share on email
Email
  • Najnovije vijesti

Kako se riješiti prhuti

U odrasloj dobi perutanje vlasišta nešto je učestalije u muškaraca. Izražena prhut ostavlja svoje tragove na odjeći, što se pogotovo opaža na tamnijim odjevnim predmetima.

  • Više s weba

Upišite pojam koji želite pretraživati

Na našoj stranici koristimo kolačiće (cookies) kako bismo Vam mogli pružati usluge, koje bez upotrebe kolačića ne bismo bili u mogućnosti pružati. Nastavkom korištenja stranice suglasni ste s korištenjem kolačića. PRAVILA PRIVATNOSTI