MARIN PUCAR, PREDSJEDNIK UPRAVE PODRAVKE: Bez problema možemo akvirirati kompaniju vrijednu 300 milijuna eura

Podravski list profile

S Marinom Pucarom, šefom Podravkine uprave, razgovarali smo u tjednu u kojemu je poslovodstvo donijelo odluku o isplati nagrade svim radnicima Podravke d.d. u iznosu od 1000 kuna neto zbog sjajne lanjske poslovne godine te nastavka pozitivnih trendova i u ovoj godini. Koprivnička je kompanija u nikad boljem trenutku – osim lanjske, iskazala je i rekordnu dobit u prvome kvartalu, i to bez uskrsnog utrška, a dionica je nakon nekoliko godina preskočila prag od 400 kuna. Pucar kaže kako je njegova uprava udarila nove temelje i povećala očekivanja od Podravke, što je također otvorilo novu mogućnost razvoja, kako organskim rastom, tako i akvizicijama.

PL: Jesu li investitori počeli reagirati na dobre poslovne brojke, što često nije slučaj na našoj burzi?

– Investitori gledaju kontinuitet core poslovanja. Ranijih godina Podravka je znala imati rezultate koji su proizašli iz određenih računovodstvenih usklada, pozitivnih ili negativnih, poput, primjerice, poreznih olakšica od 160 milijuna kuna, što je čista računovodstvena kategorija. Mislim da su investitori prepoznali da je naš rezultat u 2018. godini i u prvom kvartalu ove godine rezultat temeljnog poslovanja, dakle proizvodnje hrane i lijekova. Shvaćaju da se Podravka dominantno bavi svojim osnovnim djelatnostima, da proizvodi više i da dobre brojke proizlaze upravo iz toga.

PL: I dioničari imaju razloga za zadovoljstvo jer je predložena dividenda veća nego prošlih godina. Kakvi signali do vas dopiru iz investitorskih i dioničarskih krugova?

– To je još jedan razlog pozitivnih trendova u vezi s Podravkom. U zadnje tri godine imamo kontinuiranu politiku dividende, koja donosi prinos od dva do tri posto po osnovi dividende. Kad znate kolike su kamate na štednju, samo zbog toga imate razloga ulagati u Podravku, a svakako postoji i prostor za rast cijene dionice. Rastom naše profitabilnosti ‘pomirit’ ćemo sve dionike vezane uz kompaniju – dioničare putem dividende, a zaposlenike tako što ćemo dio dobiti uložiti u povećanje njihovih materijalnih prava. Također, možda i ključno za budući razvoj, ostat će nam dovoljno novca da krenemo u intenzivniji razvoj i investicije.

PL: Spomenuli ste profit. Upravo se na poslovnim forumima u zadnje vrijeme mogu vidjeti komentari da Podravka i profit više nisu u suprotnosti. Ne spominje se više kako je Podravka staromodna, gotovo socijalistička kompanija, koju profit ne zanima… Jeste li to primijetili?

– Trebalo je dugo vremena, mnogo se toga napravilo i svi napori bazirali su se na unutarnjim resursima jer, kao što znate, nismo ništa akvirirali u zadnje tri godine. Nama je bio cilj da se okrenemo onome na čemu je Podravka nastala, da se okrenemo našim brendovima, našim proizvodima, tome da naše tvornice više proizvode. Poslovni rezultat proizišao je iz organskog rasta, a tome je doprinijela nova poslovna organizacija koju smo implementirali. Moj cilj bio je da što više ljudi u kompaniji bude što bliže tržištu, a iznjedrili smo i puno izvrsnih projekata.

PL: Mislite li tu na Lino Ladu? Tko se sjetio angažirati izbornika Zlatka Dalića?

– Lino Lada gold već je bila u našim planovima, a Dalić je bio akcelerator tog uspjeha. Osobno sam vodio taj projekt, a kad je Hrvatska ušla u finale svjetskog prvenstva, sinula mi je ideja da ga angažiram i da dođe k nama odmah nakon prvenstva. Brzina reakcije tu je bila jako bitna. U pet dana proizveli smo kompletan promotivni materijal i pokrili cijelu zemlju. Danas naša tvornica Lino Lade radi u četiri smjene i na vršnim smo kapacitetima, zbog čega ćemo investirati u njihovo dvostruko povećanje. Investicija će biti realizirana do početka iduće godine i tada krećemo u internacionalizaciju Lino Lade. Do jučer o tome nismo uopće mogli razmišljati.

PL: Jeste li zadovoljni razinom rasta ostalih ključnih brendova?

– Posebno nam je bitno da rastu brendovi koji imaju najveću profitabilnost. Dugo godina Vegeta, naš najveći i najprofitabilniji brend, nije rasla, čak je u razdoblju od 2012. do 2017. godine pala za jedan posto. No, s promjenom organizacije na ključne pozicije stavili smo ljude s velikim iskustvom na internacionalnim tržištima, s velikim iskustvom u marketingu i prodaji, i to je bila ključna točka zbog koje naši glavni brendovi, uključujući i Vegetu, sada organski rastu.

PL: Rastu vam i sva tržišta osim onih koje nazivate ‘novima’. Jeste li definitivno digli ruke od Kine i Afrike?

– Morali smo donijeti teške odluke i odustati od Afrike i Kine – na ta je tržišta Podravka ušla ‘grlom u jagode’, na što je potrošeno jako puno novca. Okrenuli smo se tržištima na kojima smo prisutni godinama i na kojima potrošači prepoznaju naše brendove. Najviše nas veseli da nitko više ne može reći da je Podravka kompanija koja ne zna isporučiti rezultat kao što ga isporučuju druge uspješne kompanije. Kad nas se uspoređuje s konkurencijom u bilo kojem dijelu, o Podravci se govori s velikim poštovanjem.

PL: U medijima dugo nije bilo onoga što je Podravku pratilo ‘oduvijek’ – tvrdnji o pogubnom utjecaju politike. Što mislite, zašto?

– Moj povratak u Podravku bio je na određeni način i politički konotiran, a znao sam da se to može promijeniti samo rezultatom, odnosno dobrim brojkama. Politika nam je dala podršku, ali nije se miješala u posao, što je očito prepoznala investicijska zajednica. Imamo jako dobre odnose sa svim dioničarima, a naše korporativno upravljanje počiva na tome da je ključno radi li se dobro posao i postiže rezultat, a ne je li tko u kojoj stranci.

PL: Na početku mandata najavili ste jačanje veza Podravke i domaće poljoprivrede te težnju da glavninu sirovina kupujete u Hrvatskoj. Dokle ste tu došli?

– Povećali smo količine koje otkupljujemo u Hrvatskoj. Naš centar izvrsnosti i konkurentnosti za voće i povrće bit će u Varaždinu, stoga što su ondje najveći volumeni u proizvodnji, a lani smo investirali 30 milijuna kuna u novu liniju ajvara, koja može proizvoditi i druge proizvode. Ove godine trebali bismo sve količine, primjerice, paprike otkupiti s domaćih polja, a tako želimo da bude i s drugim kulturama. Ogledni primjer nam je proizvodnja rajčice u Istri, gdje imamo suradnju od sjemena do navodnjavanja, uz podršku našeg poljoprivrednog sektora. Svaka buduća inicijativa od strane poljoprivrednika dobro je došla. Nudimo know-how, kooperanta pratimo od sadnje do berbe, dajemo sjeme, umjetna gnojiva i, na koncu, siguran otkup. No, imam osjećaj da nam se generalno, kao naciji, izgubio kult rada, da se poljoprivredni posao manje cijeni od drugih profesija i da mladi ljudi bježe od toga što bismo mi kao kompanija htjeli promijeniti.

PL: Ovih dana razne političke opcije kritiziraju preseljenje proizvodnje marmelade u tvornicu Kalnik. Kako to komentirate?

– Gospodarstvo ima svoje zakonitosti poslovanja da bi dugoročno opstalo na sve konkurentnijem i sve zahtjevnijem domaćem i međunarodnom tržištu. Što se tiče zadnjih istupa pojedinih političara, a napose gradonačelnika Koprivnice, moram priznati da je vrlo neozbiljno i neodgovorno istupati u javnosti na taj način. Gospodin Jakšić nije se udostojio niti kontaktirati me da bi se upoznao s tom temom, a iznosi razne neistine na temu našeg poslovanja. Tako se ne vodi jedan ozbiljan grad. Koprivnica zaslužuje puno bolje. Danas Podravka u Koprivnici zapošljava više od 200 ljudi više nego početkom 2017. godine, kada sam preuzeo upravljanje kompanijom. S obzirom na trendove poslovanja, zasigurno ćemo nastaviti s novim zapošljavanjima kao i unapređenjima materijalnih prava naših zaposlenika. To je jedan od naših doprinosa razvoju ovoga grada i podizanju životnog standarda podravkaša koji su ujedno i stanovnici Koprivnice.

PL: Jeste li zadovoljni sadašnjim statusom Podravkinih radnika?

– Kad imamo brojke kakve imamo, puno je lakše raditi na tome. Već smo honorirali strpljenje ljudi, koji godinama nisu dobili povećanje plaće. Otvorili smo proces kojim idemo naprijed i lani je ‘paket’ povećanja materijalnih prava zaposlenika iznosio 30 milijuna kuna, od čega će jedan dio kroz porez na dohodak ići u gradsku blagajnu. Uprava je upravo donijela odluku i o isplati nagrade od 1000 kuna neto svakom radniku Podravke d.d. za rezultat koji je postignut u protekloj godini te za nastavak uspješnog poslovanja i u ovoj godini.

PL: Kakvi su vam planovi u pogledu akvizicija?

– Danas je Podravka nisko zadužena kompanija. Samo smo lani zaduženost smanjili za 300 milijuna kuna, a do kraja iduće godine trebali bismo doći na nulu. Već sada imamo veliki akvizicijski potencijal i aktivno gledamo potencijalne ‘mete’ na svim tržištima na kojima poslujemo. Nisam pristalica akvizicije radi akvizicije, pogotovo stoga što je naša kompanija u prošlosti imala neuspješnih i poluuspješnih slučajeva. Ambicija nam je da u nekoliko narednih godina pronađemo atraktivnu akviziciju koja će nam podići prihode i dodatno ojačati ukupno poslovanje Grupe Podravka.

PL: Koji vam je željeni prag – pet milijarda kuna, šest, sedam…?

– U tri do pet godina samo organskim rastom možemo doći do prihoda od pet milijardi kuna. Naš potencijal je takav da bez problema možemo akvirirati kompanije u vrijednosti između 200 i 300 milijuna eura.

PL: Gledate li što se događa u bivšem Agrokoru, je li ondje vaša meta?

– Što se tiče kompanija iz sustava bivšeg Agrokora, ne vjerujem da će novi vlasnici ove godine donijeti odluku u vezi s prodajom nekih kompanija, to možemo očekivati možda iduće godine.

PL: Šef ste i županijske gospodarske komore, kako iz te fotelje gledate na razvoj našeg kraja? Dijelite li dojam da nekako zaostajemo u usporedbi s Varaždincima, Međimurcima, Zagorcima…?

–  Složio bih se s vama, no u tome je sudjelovao jedan tradicijski element. Koprivnica i Podravina godinama su bili okrenuti Podravci i drugim velikim sustavima. Kad to imate, vizija je u obiteljima bila da školuju djecu i zaposle je u tim sustavima, a ne da razvijaju vlastite poduzetničke ideje. Drago mi je da se sada javljaju nove kompanije poput primjerice Hangar 18, koji je danas došao do razine prihoda i zaposlenosti za koje treba skinuti kapu. Ono što je Mate Rimac na nacionalnoj, to je Mario Kralj na lokalnoj razini. Također me veseli činjenica da je više od 80 posto programa na Sveučilištu Sjever iz STEM područja. I to mi daje razloga za optimizam da Koprivnica i županija mogu napraviti zaokret u razvoju. Međutim, gradske vlasti pritom moraju dati svoj obol kako svojim odlukama ne bi dodatno opterećivale razvoj gospodarstva i poduzetništva. Primjerice, naša gradska vlast od početka ove godine povećala je komunalnu naknadu, što će Podravci povećati trošak na godišnjoj razini samo s te osnove za gotovo dva milijuna kuna. Takvo nerazumijevanje gospodarstva, nažalost, potiče poduzetnike da se okreću gradovima koji imaju više razumijevanja.

PL: Bit će uskoro deset godina kako je Podravku zahvatila velika afera, uhićeno je pola poslovodstva, atmosfera je bila iznimno negativna. Kako gledate na put koji je kompanija otad prošla, sve do današnjih rekordnih poslovnih brojaka?

Ja sam u Podravku došao 2001. godine i tada je za mene Podravka bila pojam, kompanija sa sjedištem u malom gradu koja je pokorila mnoga tržišta. Kad se danas osvrnem na to razdoblje, čini mi se da je tada propuštena prilika da Podravka postane puno veća i snažnija. Nažalost, to se nije ostvarilo, a mislim da nismo imali jasnu viziju o smjeru kojim kompanija treba ići. Zbog nedovršene privatizacije pojavile su se interesne skupine koje su htjele imati dominantni utjecaj na Podravku. Izbila je afera, napravljene su gluposti, počinjena je i šteta kompaniji, i mislim da je plaćena prevelika cijena da dođemo do korporativnog upravljanja kakvo imamo danas, u kojemu nije moguće ni zamisliti da bi se ponovili takvi marifetluci. Kada je kompanija to sve izdržala i preživjela, znao sam da je Podravka nesalomljiva i da može napraviti velike rezultate.

PL: Kakva su vaša razmišljanja o vlasničkoj strukturi Podravke?

– Ne vidim nijedan razlog zašto bi Podravka bila nečija u smislu jednog vlasnika. Ona mora biti najveća korporativna kompanija u Hrvatskoj i regiji, danas s više od četiri milijarde kuna prihoda, sutra sa sedam, a prekosutra sa deset milijardi kuna. Najveće svjetske kompanije danas nemaju jednog vlasnika, imaju puno dioničara, a idu naprijed jer imaju jasno definirane ciljeve i viziju. Kao i u njima, u Podravci nitko danas nije siguran za svoju poziciju ako ne isporuči definirane brojke.

PL: Planirate li kakve investicije u proizvodnju?

– Nakon što smo dosegli ovakvu razinu profitabilnosti, ulazimo u moderniziranje proizvodnje u prehrambenoj diviziji. Belupo je s novom tvornicom došao na respektabilnu, svjetsku razinu. Kompletnu logistiku i sve tvornice koje su na lokaciji Ante Starčevića 32 imamo namjeru preseliti u industrijsku zonu na Danici. Nove, moderne tvornice i novi logistički centar osigurat će nam perspektivu za narednih 20 do 30 godina. Također, na proljeće iduće godine krećemo s obnovom upravne sedmerokatnice te zgrade našeg razvojnog instituta.

PL: O, pa to ima i metaforičko značenje… Znači, vi ćete popraviti ‘šarapoljke’?

– Ha, ha… Znam da je to metafora i predmet mnogih kritika… I zbog toga mi je drago što će se taj projekt napokon i ostvariti.

PL: A što bi trebalo biti na mjestu tvornica koje će se preseliti?

– Željeli bismo da na tom prostoru nikne ‘nova Koprivnica’ u suradnji sa zainteresiranim partnerima. Razmišljanja idu u smjeru stambeno-poslovnog kompleksa u kojemu bi, između ostalog, bili i trgovački centar, škole i vrtić, što će vjerojatno razveseliti i naše zaposlenike, koji će imati gdje ostaviti djecu na čuvanje, kako je to već praksa u drugim modernim kompanijama.

FOTO: NIKOLA WOLF

  • Podijeli na društvenim mrežama
Share on facebook
Facebook
Share on twitter
Twitter
Share on email
Email
  • Najnovije vijesti

Radiju Križevci nagrada HURIN-a

Na 12. danima elektroničkih medija, koji su prošli tjedan održani u Zadru, Radio Križevci primili su nagradu Hrvatske udruge radijskih nakladnika za svoju akciju „Izbor

Upišite pojam koji želite pretraživati

Na našoj stranici koristimo kolačiće (cookies) kako bismo Vam mogli pružati usluge, koje bez upotrebe kolačića ne bismo bili u mogućnosti pružati.
Nastavkom korištenja stranice suglasni ste s korištenjem kolačića. Pravila privatnosti