Marković: Geotermalna energija preporodit će ovaj kraj

Podravski favicon - Podravina i Prigorje - Koprivnica - Križevci - Đurđevac - Ludbreg - Aktualne vijesti - Zanimljivosti - Fotogalerije

Načelnik Općine Mali Bukovec Darko Marković, ujedno i član Županijske  skupštine Varaždinske županije i predsjednik županijskog HSS-a, na čelu je jedne od najuspješnijih općina u privlačenju europskog novca. Radi se o maloj općini koja broji tek nešto više od 2000 stanovnika, ali je u proteklih devet godina na općinski račun sjelo čak 15 milijuna kuna iz raznih fondova Europske unije i domaćih ministarstava. S njim smo razgovarali o potrebi reforme Županijske uprave za ceste, velikom projektu iskorištavanja geotermalnih izvora na području županije, ali i prekobrojnosti jedinica lokalne samouprave.

PL: Općina Mali Bukovec najistočnija je općina u Varaždinskoj županiji. Osjećate li posljedice života na periferiji?

Jedan od najvažnijih elemenata opstanka jedne male općine je dobra prometna povezanost. Možete imati milijunska ulaganja u škole, vrtiće, zdravstvene ustanove, ali ako niste dobro prometno povezani, sve to pada u vodu i od demografske obnove neće biti ništa. Još od početaka mog mandata jedan od glavnih ciljeva bila je obnova županijske ceste u smjeru  Ludbrega. Ona je sada sanirana, nešto je učinjeno, no to nije dovoljno. Ta cesta trebala bi biti šira s pripadajućim biciklističkim stazama, tako da po njoj bez problema mogu prometovati kamioni, vozila, biciklisti i pješaci istovremeno. Samo takva prometna povezanost može garantirati razvoj zajednice i gospodarstva. Nama treba moderna europska županijska cesta.

PL: Ima li kakve nade da će ta prometnica nekad izgledati tako.

– Ne znam, a to je kriva država. Ova prometnica, kao i sve druge, mogla se sanirati, ali i rekonstruirati europskim novcem iz Programa ruralnog razvoja.  Propust je što država tvrdi da im Europa nameće da jedinice lokalne samouprave ne mogu ulagati u županijske prometnice, jer bi se one morale obnavljati iz prihoda koji imaju ŽUC-evi iz nameta i zakonskih propisnih načina financiranja tih ustanova. Budući da ŽUC-evi nemaju dovoljno sredstava za to, a EU fondovi ne financiraju ove projekte, dolazimo u slijepu ulicu. Zemlje u našem okružju svoje lokalne prometnice uredile su baš europskim novcem. Pitanje je kako je to njima dozvoljeno, a nama ne?

PL: Znači li to da treba reformirati financiranje ŽUC-eva?

Svakako, budući da ŽUC mora graditi i obnavljati prometnice iz svojih osnovnih sredstava, kojih nema dovoljno. Budući da sam županijski vijećnik, imam uvid u rad varaždinskog ŽUC-a. Moram reći da se oni trude raditi što više novcem koji imaju i da se trude ravnomjerno ga trošiti, što dalje od utjecaja politike. No, osnovni proračun Županijske uprave za ceste ne da se povećava, nego se smanjuje. Radi se s proračunom kakav je bio prije 20 godina, a cijena materijala radova, ali i potrebe za izgradnjom novih prometnica i obnovom postojećih, rastu. Takovo stanje nije održivo. Obnova regionalnih prometnica treba biti proglašena strateškim važnim ciljem te je potrebno omogućiti financiranje iz EU fondova.

PL: Vrlo ste uspješni u privlačenju novca iz EU fondova, koliko ste dosad dobili?

– Počeli smo s predpristupnim fondovima, kada smo obnovili poljske putove. Dobili smo sredstva za rekonstrukciju vrtića, dom u Svetom Petru, nerazvrstanih prometnica, uređenje centra naselja Mali Bukovec. Kada se to sve stavi na papir, dobije se cifra od oko 15 milijuna kuna. Kandidirali smo projekte koji su bili realni, ljudima potrebni te smo ih vrlo dobro pripremili.

PL: Pred vama su dva velika projekta. Radi se o aglomeraciji koju radite s Velikim Bukovcem i projektu iskorištavanja geotermalnih izvora.

– Što se tiče aglomeracije, nismo imali sreće kao primjerice s vrtićem. Njega smo izgradili za vrijeme Milanovićeve Vlade i platili svoj dio sufinanciranja dvostruko manje nego danas. Što se tiče aglomeracije, prvo moramo čekati da se završe aglomeracija Varaždin, Novi Marof, Ivanec i Ludbreg. Mojom smo inicijativom, još kad sam bio vijećnik, spojili aglomeracije Mali Bukovec i Veliki Bukovec te stoga što smo prošli broj od 2000 priključaka ušli u Vodnoko-munalne direktive RH. Znači, direktno osiguran novac, ali koliki će biti naš udio u sufinanciranju, još se ne zna. S obzirom na kretanje cijena građevinskih radova, nismo baš optimistični.

PL: Projekt iskorištavanja geotermalne energije strateški je plan cijelog vašeg političkog djelovanja.

– Ako se ovaj projekt o iskorištavanju geotermalne energije realizira, to će u potpunosti promijeniti izgled Malog Bukovca, ali i cijele regije. Govorim o porastu broja stanovnika, rađanja više djece, mnogo većem standardu. Više ništa neće biti kao prije. To nisu bajke, a primjer imamo u blizini. Tako je malo blatnjavo mjesto u Mađarskoj Sárvár, na krilima geotermalne energije, postao moderni europski gradić. Naime, krajem ove godine ističe koncesija za istraživanje na svim geotermalnim poljima u Hrvatskoj,. Nadam se da će novo stvorena tvrtka Bukotermal dobiti koncesiju za geotermalne izvore na području ludbreške regije. Općina Mali Bukovec i Varaždinska županija osnovale su upravo tvrtku Bukotermal. Njezin krajnji cilj je izgradnja više malih geotermalnih elektrana te izgradnja centralnog distributivnog centra za cvijeće koji bi naravno za grijanje koristio geotermalnu energiju vode iza elektrane. Tako će i proizvođači cvijeća, kojih je mnogo na ovom području, moći koristiti ovu energiju. Izgradnjom elekrana cilj je da cijela ludbreška regija postane energetski samodostatna. Glavni razlog zašto sam uopće ušao u politiku je iskorištavanje geotermalnih izvora energije. Kao nekadašnji prvi zaposlenik sadašnjeg Sveučilišta Sjever radio sam na studiji koja je za cilj imala detektirati potencijale obnovljivih izvora energije u ludbreškoj regiji. Imali smo podatke o količinama biomase od pilana, cvjećara i drugih prerađivača i poljoprivrednih proizvođača prema dostupnim podacima o bušotinama koje je INA radila, i došli smo do zaključka o ogromno velikom potencijalu ludbreške regije. Kada su ti podaci došli do Europskog centra za obnovljive izvore energije, oni su bili doslovce šokirani da mi to ne iskorištavamo. Od toga je prošlo više od desetljeća i mi još ništa od toga ne koristimo. Naš je cilj to promijeniti.

Pl: Općine Mali Bukovec i Veliki Bukovec nastale su od općine Mali Bukovec. Je li razdioba bila greška?

– Definitivno. Već kod razdvajanja bivše općine Ludbreg na tri općine, i to Mali Bukovec, Martijanec i Sveti Đurđ, da je bilo imalo pameti u tadašnjoj općini Ludbreg, a posebno u općinama u osnivanju, sve komunalne službe ostale bi zajedničke pa čak i neke službe koje su danas u sklopu jedinstvenih upravnih odjela. Komunalna tvrtka Lukom trebala je ostati u službi svih općina. Trebalo je objediniti i knjižnicu, dječje vrtiće, Pučko otvoreno učilište. To bi omogućilo da općine krenu u letećem startu, a ovako su se svi utaborili na svojoj strani i počeli od nule. Da se to nije dogodilo, mi bismo danas bili mnogo razvijeniji. Sama općina Mali Bukovec raspala se oko nekih dugova, svađa i sitnih interesa. Ipak, mogu reći da smo u novije vrijeme uspjeli dogovoriti da općine Mali Bukovec i Veliki Bukovec u potpunosti surađuju te uđu u suvlasništvo Lukoma. Tako smo većinu komunalnih poslova, od javne rasvjete, upravljanja grobljima,zimske službe i dimnjačarstva povjerili Lukomu, a pregovaramo i o daljnjoj suradnji.

FOTO: Nikola Wolf

Share on facebook
Facebook
Share on twitter
Twitter
Share on email
Email

Upišite pojam koji želite pretraživati

Na našoj stranici koristimo kolačiće (cookies) kako bismo Vam mogli pružati usluge, koje bez upotrebe kolačića ne bismo bili u mogućnosti pružati. Nastavkom korištenja stranice suglasni ste s korištenjem kolačića. PRAVILA PRIVATNOSTI