Moderno doba: Prosjek rađanja prvog djeteta u Hrvatskoj pomaknuo se na 29 godina!

Podravski favicon - Podravina i Prigorje - Koprivnica - Križevci - Đurđevac - Ludbreg - Aktualne vijesti - Zanimljivosti - Fotogalerije

Ako pokušamo razmatrati pojam prve trudnoće i poroda nakon 35. godine, ulazimo u područje brojnih predrasuda, pogotovo tradicionalista, koji se kao  uvijek pitaju ”što to toj ženi treba u tim godinama”. Za naše majke, a pogotovo bake koje su pedesetih, šezdesetih i sedamdesetih i drugih godina prošlog stoljeća rađale prosječno u ranim dvadesetim godinama života, to se doista može činiti kao ”uznapredovala (prekasna) dob za rađanje”. Pa čak je i struka još prije oko 25 godina u našim studentskim danima pričala o brojnim komplikacijama i rizicima ”starih prvorotki”.

Zapravo niti jedna trudna žena ne želi čuti da ima visoko rizičnu trudnoću, a u klasičnim pojmovima porodništva trudnoća u toj dobi smatra se upravo takvom. Međutim, kako danas sa socioekonomskim razvojem, pogotovo razvijenog svijeta, imamo gotovo masovnu pojavu da žene odgađaju rađanje prvog djeteta sve kasnije (danas je već hrvatski prosjek rađanja prvog djeteta 28-29 godina, a što je društvo na višoj socioekonomskoj razini, to je i kasnije) i kada je već gotovo dvadesetak posto trudnih žena u toj kategoriji, pokazalo se, barem za nas svakodnevne praktičare koji pratimo takve trudnoće, da to baš i nije tako strašno i silno rizično.

Ono što svojim trudnicama kažem kada budem pitan o trudnoći nakon 35.  je da uz današnji stupanj i kvalitetu prenatalne skrbi, koju na svu sreću u našoj zemlji možemo pružiti (a prema njezinim rezultatima smo bolji i od mnogo bogatijih i razvijenijih zemalja svijeta), kako zapravo trudnoća i porod sama u tim godinama baš i nije naročiti problem i to sve zapravo jako brzo prođe.

Teža oplodnja

Vjerojatno ”prave stvari ” počinju tek nakon poroda s odgojem djeteta, a to je vjerojatno nešto lakše u dvadesetima nego u tridesetim godinama života, pogotovo kasnim jer se u ranijim godinama ima i više snage, ali i ”živaca”. Većina mojih pacijentica, a i žena koje kontroliram i nakon poroda, s tim se mojim mišljenjem potpuno slože.

Nasuprot tome, u nekim aspektima trudnoća u 35+ godinama ima i nekih prednosti – te su žene u pravilu educiranije, dakle višeg obrazovanja, lakše žive jer su većinom boljeg socioekonomskog statusa, mogu si priuštiti bolju kontrolu i nadzor nad trudnoćom, a također su i mnogo brižnije te da tako kažem ”bogobojažljivije” i stoga sklone pažljivije slušati savjete opstetričara. Striktno medicinski gledano za nas profesionalce koji svakodnevno kontroliramo trudnice, ovo je dob kada treba više povesti računa o nekim zdravstvenim činjenicama i stanjima koji se mogu naravno pojaviti kod trudnica u bilo kojoj životnoj dobi, ali se nakon 35. ”vole” češće pojaviti.

Ponekad je naprosto teže zanijeti u kasnim tridesetima. Što je jajna stanica žene starija, ona se teže oplodi. Sljedeće što utječe na oplodnju su posljedice zdjelične upalne bolesti (”upale jajnika”) te endometrioza koja je mnogo češća nego u dvadesetima. Vjerovali ili ne, šansa za višeplodnu trudnoću raste s dobi   trudnice, što dodatno komplicira trudnoću i smanjuje vjerojatnost dobrog ishoda. Naravno, učestalosti višeplodne trudnoće doprinose i tehnike potpomognute oplodnje za kojom u ovom dobi češće moramo posegnuti.

Postoji nešto veća vjerojatnost razvoja gestacijskog dijabetesa. Stoga trudnicama preporučujemo urednu, uravnoteženu prehranu bez velikog dobitka na težini te primjerenu fizičku aktivnost ako to stanje trudnoće dopušta. Veća je vjerojatnost razvoja i preeklampsije, poremećaja karakterističnog za trudnoću, što se manifestira povišenim krvnim tlakom, otocima cijelog tijela te povećanim izlučivanjem proteina u urinu. Raste i učestalost poremećaja rasta djeteta – češća je pojava intrauterinog zastoja u rastu djeteta zbog slabog rada posteljice, a posljedica je rođenje djece niske porođajne težine. Češći su i prijevremeni porodi nego u grupi mladih trudnica.

Dijagnostika

Spontani, vaginalni porodi, češće nego u grupi mladih trudnica znaju zbog nepravilnih trudova i inkoordinacije uterine aktivnosti biti produženi, tako da je veća učestalost operativnog dovršenja poroda, prvenstveno carskim rezom. S rastom dobi trudnice raste i učestalost kromosomskih anomalija. Svim trudnicama (pa i mladima) danas preporučujemo već u prvom trimestru trudnoće (do 12. tjedna) učiniti kombinirani, rani test za probir na kromosomopatije čija je točnost i pouzdanost oko 99 posto. Kod žena starijih od 37.godine uobičajeno, desetljećima smo preporučivali i metode prenatalne dijagnostike fetalnog kariograma – najčešće se radila rana amniocenteza (analiza fetalnih stanica djetetove kože iz plodne vode) u 18. tjednu trudnoće kao najmanje rizična metoda za trudnoću. Rjeđe su se radile biopsija korionskih resica (CVS)  – prednost joj je bila da se ona radi na granici prvog i drugog trimestra trudnoće, ali je veći rizik spontanog pobačaja nakon zahvata nego kod rane amniocenteze. 

Kao treća se radila i placentocenteza u približno isto vrijeme kao i amniocenteza – nalaz je brže gotov nego kod amiocenteze, ali je također rizičnija metoda prenatalne dijagnostike nego rana amiocenteza. Sve ove klasične metode prenatalne dijagnostike danas zamjenjuju analize fetalne DNA koje se dobiju iz frakcije fetalne krvi koja je prisutna u cirkulirajućoj krvi trudnice. Analiza je dakle potpuno bezopasna i rizična i gotova je za oko tjedan dana ili čak i brže. Rezultati su vrlo pouzdani, točnost je 99,99 posto.

Cijena ove pretrage, koja se u Hrvatskoj plaća, tijekom posljednje dvije godine prepolovila se, ali je još uvijek relativno visoka, oko pet tisuća kuna.  Tko si je može priuštiti, svakako metoda prvog izbora! Kod starijih trudnica veći je rizik spontanih pobačaja i mrtvorođenosti u odnosu na mlađe dobne skupine trudnica. Sve to može biti posljedica već postojećih bolesti i poremećaja koji su postojali prije i za vrijeme trudnoće, ali i neprepoznatih genetskih i kromosomskih poremećaja. I na kraju, utjecaj na patologiju trudnoće i njezin ishod može imati i dob oca djeteta. Premda je dob oca djeteta odnosno ”starosti spermatozoida” manje značajna za tijek i ishod trudnoće od dobi trudnice, odnosno starosti jajnih stanica, ipak je sve više radova koji govore u prilog da niti taj faktor nije zanemariv i treba ga svakako uzeti u obzir.

Kronične bolesti

Prije trudnoće svakako treba obaviti pregled i savjetovanje kako o ginekološkom zdravlju, tako i o cjelokupnom zdravstvenom stanju, što se prvenstveno odnosi na postojanje kroničnih zdravstvenih poremećaja, naročito povišenog krvnog tlaka, dijabetesa, bolesti krvožilnog sustava, bubrežnih, jetrenih bolesti i  trombofilije, ako se za nju zna.

Nakon zanošenja što ranije učiniti prvi ginekološki pregled, po mogućnosti kod iskusnog specijalista te detaljno dogovoriti plan i raspored kontrola tijekom trudnoće. Biti na zdravoj i uravnoteženoj prehrani, izbjegavati pretjerani unos kalorija, što će spriječiti prekomjeran dobitak težine i tako spriječiti nastanak potencijalno ozbiljnih komplikacija u trudnoći – gestacijskog dijabetesa i preeklampsije.

Koristiti multivitaminske preparate za trudnice koji sadrže folnu kiselinu i željezo, a ako je to potrebno, i dodatni preparat željeza. Ako to stanje trudnoće dopušta, ostati fizički aktivna tijekom cijele trudnoće, što će doprinijeti boljoj fizičkoj kondiciji, što je vrlo važno za spontani, vaginalni porod. Nadam se da ovim napisom niti jednu budući trudnicu nisam razuvjerio u želji da  zanese u, kako sam već to već ranije nazvao, zrelijim godinama za rađanje. (Darko Husar, najdoktor.com)  

Share on facebook
Facebook
Share on twitter
Twitter
Share on email
Email

Upišite pojam koji želite pretraživati

Na našoj stranici koristimo kolačiće (cookies) kako bismo Vam mogli pružati usluge, koje bez upotrebe kolačića ne bismo bili u mogućnosti pružati. Nastavkom korištenja stranice suglasni ste s korištenjem kolačića. PRAVILA PRIVATNOSTI