Mr. Tea Bukvić s Odjela za psihijatriju koprivničke bolnice: Sve je više depresije i PTSP-a

COVID-19, osim što predstavlja tjelesnu opasnost, svakako ima značajan utjecaj na naše mentalno zdravlje. Što se može očekivati kod ljudi, njihove reakcije te kako si možemo pomoći pitali smo magistru psihologije Teu Bukvić s Odjela za psihijatriju koprivničke Opće bolnice.

– Neizvjesne prognoze, nemogućnost planiranja, mjere ograničavanja kretanja, promjene životnih okolnosti poput online nastave, gubitka radnog mjesta i sl. većinu su nas učinili tjeskobnima, no za neke su pokrenule ili pojačale mnogo ozbiljnije probleme mentalnog zdravlja koji bi se mogli zadržati duže vrijeme -rekla je mr. Bukvić te dodala kako studije pokazuju porast depresije, anksioznosti, posttraumatskog stresa i ovisnosti u cijelom svijetu.

Mr. Tea Bukvić

– Brojne nedavne studije pokazale su globalni porast prevalencije i težine depresije i anksioznosti, kao i porast posttraumatske senzibiliziranosti i zdravstveno rizičnih ponašanja (pojačana uporaba sredstava ovisnosti), što vjerojatno proizlazi iz promjena u svakodnevnim životima koje smo bili primorani poduzeti kako bismo ublažili širenje virusa. Potresi koji su nas zadesili dodatno su pojačali osjećaj gubitka kontrole i već prisutan osjećaj nesigurnosti, a nekima su značajno narušene i osnovne životne potrebe – kaže.

Ovakve situacije koje uključuju i ugrožavaju velike količine ljudi imaju značajne posljedice na mentalno i psihičko zdravlje pojedinaca te ostavljaju značajnije i dugotrajnije posljedice nego što to ostavljaju na fizičko zdravlje.

– Što se tiče vrste poteškoća koje bi se mogle intenzivirati ili dugoročnije trajati, ističu se opsesivno-kompulzivne smetnje, posebice u tipu opsjednutosti kontaminacijom i prisilama čišćenja. Uz navedeno, što je manifestacija anksioznosti, opća anksioznost također je vrlo važan aspekt mentalnog zdravlja na koji treba obratiti pozornost – mnogo je ljudi koji su inače skloni intenziviranju tjeskobe, a posebice u uvjetima opasnosti koji nas okružuju u posljednje vrijeme – pojašnjava Bukvić.

Dodaje da je otegotna okolnost i nedavni razorni potres, koji uz pandemiju, može biti posebno izazovan za osobe koje su prije u životu iskusile neku traumu ili za one koji se inače teže nose sa situacijama koje ne mogu kontrolirati.

– Ono što se trenutno događa je trauma ili barem vodeći stresor na globalnoj razini, jedno od onih vremena kada je život doista težak, a biti u potpunosti opušten i bezbrižan iluzorna ideja. Kako u normalnim okolnostima, tako i u doba pandemije i potresa, postoje aktivnosti koje možemo poduzeti kako bismo se osjećali bolje, malo više ‘u kontroli’ – ostanite povezani sa svojim bližnjima, prisjetite se ranijih metoda suočavanja sa stresom i nervozom (što vam je ranije pomagalo da se priberete i budete mirniji), a nadasve budite blagi prema sebi i drugima – savjetovala je Bukvić te naglasila kako ipak nije sve tako crno te, iako će određenoj manjini ovo predstavljati iznimno težak i zahtjevan period, šira populacija zapravo pokazuje visoku razinu otpornosti na stres te značajnu razinu sposobnosti da se nakon njega potpuno oporave.

FOTO Arhiva / Facebook

Share on facebook
Facebook
Share on twitter
Twitter
Share on email
Email

Upišite pojam koji želite pretraživati

Na našoj stranici koristimo kolačiće (cookies) kako bismo Vam mogli pružati usluge, koje bez upotrebe kolačića ne bismo bili u mogućnosti pružati. Nastavkom korištenja stranice suglasni ste s korištenjem kolačića. PRAVILA PRIVATNOSTI