MULLER PETERSEN: Nisam došla ovdje da sačuvam pivovaru nego da pobijedimo na tržištu

Podravski list profile
Neofen Ni traga boli 940x176

-Ne bih mogla zaspati kad ne bih bila uvjerena da će naši zaposlenici sigurno doći na posao i sigurno se vratiti kući – kazala nam je Helle Műller Petersen, šefica Carlsberga Croatia, kad nam je pokazivala kakve su sve mjere sigurnosti za radnike uveli u svoje pogone u Koprivnici.

S njezinim dolaskom 2016. godine sigurnosni standardi koje je tijekom godina razvila danska pivarska korporacija snažno se uvode i u Koprivnicu. Kao dobar primjer do kakvih se detalja ide jest to da svi imaju naputak parkirati se unatrag jer se mnogo nesreća dogodi kad automobil s parkirališta izlazi u „rikverc“.

S gospođom Petersen, koja vodi Carlsbergov biznis i u Mađarskoj te Sloveniji, razgovarali smo o pivarskoj industriji u svijetu i u Hrvatskoj, o poziciji Koprivnice na Carlsbergovoj korporativnoj mapi i o njezinoj slici o našoj zemlji, slici menadžerice s iskustvom života u osam država, uključujući Kinu i Nepal, i govornicom isto toliko svjetskih jezika…

“Ljudi eksperimentiraju s novim okusima i novim tipovima piva, koji imaju veću cijenu”

PL: Kakva je danas situacija na svjetskom tržištu piva, kakvi su trendovi u konzumaciji tog pića?

– Gledajući globalno, neka tržišta stagniraju, neka se smanjuju, a neka rastu. Najveći rast vidimo u Aziji te u Južnoj Americi i Africi. Na starijim tržištima, poput Europe i Sjeverne Amerike, stagniraju ili se smanjuju volumeni potrošnje, ali se, s druge strane, povećava vrijednost tih tržišta. Potrošači su sve skloniji konzumaciji premium kategorija piva, premda je najveća prodaja i dalje u ‘mainstream’ segmentu. Ljudi eksperimentiraju s novim okusima i novim tipovima piva, koji imaju veću cijenu, što pak pivovarama omogućava da, usprkos usporavajućim brojkama kad je riječ o konzumaciji, uspijevaju postići rast biznisa.

PL: Slijedi li hrvatsko tržište te trendove?

– Hrvatsko tržište piva i dalje raste, što vjerojatno više treba zahvaliti turistima no domaćoj populaciji, ako želimo biti potpuno iskreni. I u Hrvatskoj sve više ljudi želi probati nove tipove piva, premda je lager i dalje najprodavaniji, s udjelom većim od 90 posto. To je kategorija u kojemu su naše marke Pan, Carlsberg i Tuborg, a ona i dalje raste. Također je primjetljiv rast crafta i specijalnih tipova piva.

PL: ‘Craft revolucija’ stigla je u Hrvatsku prije nekoliko godina. Koliko su u međuvremenu male pivovare uzele tržišnog kolača koji je, ako se ne varam, ‘težak’ oko 2,5 milijarde kuna na godišnjoj razini?

– Radi se o još uvijek o manje od pet posto ukupnog tržišta piva. Znači, to je mali tržišni segment, ali ubrzano raste. Ponovila bih da najviše hrvatskih potrošača i dalje konzumira lager, što znači da je broj onih koji redovito konzumiraju craft piva vrlo ograničen. No, očekujemo da će craft rasti dvoznamenkastima stopama i sada nitko ne može predvidjeti gdje će to završiti. Pretpostavljam da će se za nekoliko godina raditi o oko deset posto tržišta.

PL: U SAD-u je to više od 15 posto?

– Točno. No, treba znati da je američki lager znatno manje gorak i ima manje alkohola nego hrvatski te je ondje prilično velika razlika između lagera i specijalnih piva.

“Bili smo tu pioniri kad je riječ o velikim pivovarama u Hrvatskoj”

PL: Što biste kazali tvrdokornom ljubitelju craft piva koji je uvjeren da je njegova kvaliteta znatno bolja nego ‘industrijskog’ piva?

– Rekla bih mu: To je dobro za vas, nastavite uživati! Sve dok uživate u pivu, ja sam zadovoljna. Upotrijebili ste izraz ‘ industrijsko’ pivo, a ja bih vam rekla da se sva piva proizvode industrijski, samo je pitanje koliko je pivovara velika. Apsolutno obožavam činjenicu da ljudi eksperimentiraju, to je dobro za pivarsku industriju.

PL: I Carlsberg je ušao u craft segment i vaše su proizvode jako dobro ocijenili pivoljupci. Kakvi su vam planovi u tome smjeru?

– Bili smo tu pioniri kad je riječ o velikim pivovarama u Hrvatskoj. Lansirali smo american pale ale, pšenično i tamno pivo i zadovoljni smo kako je to bilo prihvaćeno. Nastavit ćemo s vremena na vrijeme s lansiranjem noviteta. Mogu spomenuti da proizvodimo marku Grimbergen, pivo belgijskih redovnika, a prošli tjedan objavili smo kako u suradnji s njima otvaramo ondje novu mikropivovaru. Nedavno smo u Hrvatskoj predstavili francusko pšenično pivo Kronenbourg 1664 Blanc, jedno od najbrže rastućih piva iz našeg portfelja. Dakle, nastavit ćemo uvoditi specijalna piva, ali ne pomišljamo na to da se odreknemo lagera. Naš je pristup tržištu dobro balansiran.

PL: Član ste ‘velike trojke’ u pivarskom biznisu u Hrvatskoj, s udjelom na tržištu od oko 14 posto. Jeste li zadovoljni pozicijom i rezultatima?

– Zadovoljna sam time što svi naši brendovi rastu. To nam je znak da su potrošači zadovoljni pivom koje proizvodimo u Koprivnici.

PL: Kakvi su vam planovi s glavnim domaćim brendom, Panom?

– Prije dvije i pol godine promijenili smo dizajn kako bi Pan izgledao malo mlađe i svježije nego prije, a potom smo dodali čep koji se lako otvara prstom. Nastavit ćemo taj put reenergizacije Pana, koji je najmlađa pivarska marka na hrvatskom tržištu, kad je riječ o velikim pivovarama. Mislim da je važno da taj brend ostane mlad. 

PL: Upravo kiši, što, pretpostavljam, nije dobro za pivarski biznis. Uvijek me je zanimalo koliko pivari prate vremensku prognozu i koliko je ona važna za posao?

– Svaki dan, naravno, pratim vremensku prognozu, iz mnogo izvora, kao i dugoročne prognoze kakvo će vrijeme biti tijekom sezone. Važno nam je što točnije predvidjeti vremenske prilike jer je u ovome poslu jedna od najvažnijih stvari da nakon ljetne sezone ne ostane mnogo neprodanog piva na policama trgovina, koje onda morate prodati tijekom zime. Vrijeme je trenutačno gore nego prijašnjih godina, ali u ovome trenutku prerano je da bismo se žalili.

“Nisam došla u Hrvatsku kako bih sačuvala pivovaru, došla sam da pobijedimo na tržištu”

PL: Očekujete li prodajne rezultate kao lani, u godini svjetskog nogometnog prvenstva?

– Poslovni rezultati u prvome kvartalu ove godine znatno su nam bolji nego lani. Usprkos nepovoljnoj vremenskoj prognozi, očekujem da ćemo ostati na razinama višima od lani. Sa svjetskim nogometnim prvenstvom ili bez njega, s mnogo kiše ili s mnogo sunca, najvažnije je što će potrošači izabrati s police s pivima kad dođu u trgovinu. Ponovila bih, svi naši brendovi rastu i uvjerena sam da ćemo ostvariti bolji rezultat nego lani.

PL: Svako malo u Koprivnici se pojavi informacija da Carlsberg namjerava zatvoriti ovdašnje pogone. Koliko ima istine u tim glasinama?

– Reći ću ono što sam kazala radnicima kad sam došla u Koprivnicu: Nisam došla u Hrvatsku kako bih sačuvala pivovaru, došla sam da pobijedimo na tržištu. Ako pobijedimo, sačuvali smo pivovaru. Ne postoje planovi za zatvaranje pivovare u Koprivnici, uostalom, to ne bi imalo nikakvog smisla. U ove pogone investirali smo velik novac, no ako nećemo imati uspjeha na tržištu, pa nećemo moći popuniti proizvodne kapacitete, imat ćemo problem. Ono što mi zadaje glavobolju jest porast troškova, zbog čega nam je proizvodnja sve skuplja. Rastu cijene vode, struje i goriva – što također poskupljuje logistiku – a raste i cijena rada. Ponavljam, ne postoje planovi za zatvaranje pivovare u Koprivnici, ali moramo polučiti uspjeh na tržištu i raditi s popunjenim kapacitetima.

PL: U Carlsbergu ste više od 20 godina, radili ste diljem svijeta, među ostalim i u Kini i Nepalu. Kako se suočavate s kulturološkim razlikama?

– Hrvatska je osma zemlja u koju sam došla. Iskustvo mi kaže da je pretpostavka bilo kakvog uspjeha to da poštujete mjesto na koje ste došli. Usto, potrebne su vam dobre cipele. Nećete mnogo naučiti i postići sjedeći u uredu za računalom, donoseći sve odluke na temelju excelovih tablica. Uvjerena u to, mnogo vremena posvetila sam hodanju ulicama, gradovima i selima u zemlji u kojoj sam radila. Obično u razgovoru s ljudima ne otkrijem svoju profesionalnu poziciju kako bih imala bliskiju konverzaciju. U Hrvatskoj sam napravila ‘prljav’ trik – udomila sam psa iz azila i uživam u šetnjama s njime. Znate što? Ljubitelji pasa vole jedni druge te je vrlo lako započeti razgovor. To je moj način da pokušam razumjeti što ljudi misle, zbog čega su zabrinuti, čemu se nadaju, što vole…

PL: No, na kraju godine excelova tablica ipak je jako važna, zar ne?

– Zbog toga ovdje imam sjajne ljude u financijskom odjelu…

PL: Dobro, kakve su vam impresije o Hrvatskoj? Mi se stalno žalimo da Vlada ne valja, da je ekonomija loša, da nam je standard nizak…

– Kad bih vas uspoređivala s Nepalcima, rekla bih da imate puno manje razloga da se žalite. Čini mi se da se Hrvatima sviđa kad govore o negativnim stvarima. Primijetila sam da spominjanje loših stvari ima velik udjel u razgovorima s Hrvatima. S druge strane, moram reći, nikad nisam živjela u zemlji u kojoj ljudi toliko uživaju u pronalaženju vremena za druženje s obitelji ili prijateljima u kafiću. Kad bi se samo podsjetili da žive u zemlji koja je na mnoge načine prelijepa, možda bi imali više pozitivnih stvari o kojima bi mogli razgovarati.

PL: Na stranu s time, kako gledate na put kojim ide hrvatska ekonomija?

– Vidimo da gospodarstvo raste, možda ne onoliko koliko bi ljudi željeli, ali raste. Imate velik rast u turizmu, što pozitivno utječe na cijelo društvo. Rekla bih da postoji potreba za bržim reformama, koje bi umanjile odlazak ljudi iz zemlje, posebice mlade generacije. Kad razgovarate s ljudima koji su napustili Hrvatsku, doznat ćete da se ne radi samo o želji za većim primanjima, nego o vjeri u društvo, u državu. Ne samo u Hrvatskoj, nego generalno, nadam se da ćemo vidjeti doba u kojemu neće biti izražen dojam da političari i narod žive na dva različita planeta.

PL: Koliko ste zadovoljni zakonodavnim okvirom u kojemu Carlsberg posluje u Hrvatskoj? Mislim tu na poreze, administrativnu uređenost države…

– Kad odem u supermarket i vidim cijene na policama s pivom, zabrinuta sam. Cijene su previsoke. Kad morate platiti devet, deset ili jedanaest kuna za limenku piva, za taj iznos morate raditi prilično dugo. Kad država podigne poreze, nemamo drugu mogućnost nego da to prenesemo na potrošača. Ponekad se novi zakoni donose prebrzo te se proizvođačima ne daje dovoljno vremena za prilagodbu. Moram primijetiti da su marže u pivarskoj industriji u Hrvatskoj znatno manje nego drugdje u Europi, što će reći da nemamo veliki prostor za prilagodbe. Ova godina posebno je teška zbog mnogih poskupljenja.

PL: Koliko ste često u Koprivnici? Što ćete pamtiti jednoga dana kad više nećete biti poslovno vezani uz taj grad?

– Nemam ‘uredovno vrijeme’ u Koprivnici. S obzirom na to da također vodim Carlsberg u Mađarskoj i Sloveniji, dođem u skladu s potrebama. Kad razmišljam o tome čega ću se sjećati, obavezno trebam spomenuti prekrasan centar grada, a također i svog gostujućeg predavanja na Sveučilištu Sjever. Vjerujem da ću zapamtiti koliko su ljudi ovdje radišni i koliko su iskreni u svom pristupu poslu. Također me oduševljava pristup prirodi. Kad prolazim pokraj zgrada i kuća, od kojih bi nekima dobro došlo malo nove boje, uključujući i našu upravnu zgradu, uvijek sam oduševljena kad vidim s koliko se strasti ljudi posvećuju obradi zemlje. S druge strane, rekla bih da biste trebali imati malo bolje ceste. Često se, kad se vozim, bojim da neko dijete ne strada zbog velikog prometa.  Imam dojam da se po vašim cestama vozi jako brzo, i to me zabrinjava.

FOTO Nikola Wolf

  • Podijeli na društvenim mrežama
Share on facebook
Facebook
Share on twitter
Twitter
Share on email
Email
  • Najnovije vijesti

Upišite pojam koji želite pretraživati

Na našoj stranici koristimo kolačiće (cookies) kako bismo Vam mogli pružati usluge, koje bez upotrebe kolačića ne bismo bili u mogućnosti pružati.
Nastavkom korištenja stranice suglasni ste s korištenjem kolačića. Pravila privatnosti