“Na području grada nema praznih mjesta koja bi mogli naseliti seljaci”

Podravski favicon - Podravina i Prigorje - Koprivnica - Križevci - Đurđevac - Ludbreg - Aktualne vijesti - Zanimljivosti - Fotogalerije

Piše dr. Hrvoje Petrić

Svoj razvoj i jačanje regionalnih funkcija Koprivnica je temeljila na gospodarski i politički atraktivnom prometnom položaju na križištu podravske longitude dolinom Drave i transverzale koja povezuje srednju i istočnu Europu sa sjevernim Jadranom. Geopolitički položaj na tako važnom križištu (koje potencira najniži prijelaz preko Bilogore kod Lepavine, 188 metara nadmorske visine) pružio je Koprivnici mogućnost bržeg gospodarsko-društvenog razvoja i izrastanje u sve važnije središte s razgranatim gradskim funkcijama.

Godine 1769. u gradu je bilo 556 kuća. Kasnije se u popisima stanovništva i kuća uz grad Koprivnicu gotovo redovito navodi prigradsko seosko naselje Bregi, smješteno oko četiri kilometra istočno od grada. Bregi su upravno i politički bili povezani s Koprivnicom, pa je razumljivo zašto se u popisima navode zajedno s gradom. Selo Bregi bilo je najzapadnije naselje banske Hrvatske u Podravini. S istoka, sjevera i juga bio je vojnokrajiški teritorij, a samo na zapadu se protezalo područje građanske Hrvatske, odnosno grad Koprivnica. Godine 1771. grad Koprivnica brojio je 567 kuća, a istovremeno je u Bregima bilo 145 kuća, dakle ukupno u gradu Koprivnici i Bregima je iskazano 712 kuća.

Popis stanovništva po ulicama u Koprivnici 1775

U godišnjem izvještaju za 1773. godinu piše da u gradu nije sagrađena niti jedna nova kuća, dok je 1775. godine podignuto sedam novih. S druge strane, 1773. godine izgorjele su 34 kuće. Gradski magistrat obavještava Hrvatsko kraljevsko vijeće da je u kolovozu 1778. godine u 8.30 sata navečer izgorjelo 11 kuća sa svim ostalim zgradama, te 12 kuća kojima su ostali samo zidovi. Te je godine grad s Bregima imao 675 kuća, a 1785. grad ima 534, Bregi 159, dakle ukupno 693 kuće. Približan broj kuća bio je i dvije godine kasnije kada ih ukupno ima 697, dok ih je 1840. godine bilo 765. Godine 1857. grad ima 639 kuća, Bregi 320, što ukupno iznosi 959 kuća. 

U tablici su prikazane tri kolone podataka: u prvoj je broj stanovnika u gradu koji obuhvaća unutarnji (tvrđava) i vanjski (podgrađe) grad, u drugoj su podaci za predgrađe, odnosno selo Bregi, a u trećoj sveukupni broj stanovnika. Ovakav postupak proveden je zbog toga što su po popisima 1857. i 1869. godine navedeni jedinstveni podaci za grad i selo Bregi, koji su uključeni u sve analize sastava stanovništva u Koprivnici u objavljenim rezultatima tih popisa. Selo Bregi je za 1857. prikazano odvojeno na temelju rada Vinka Sabljara: Miestopisni riečnik, Zagreb 1866. Ovakvo razdvajanje postoje i u jednom dokumentu gradskog magistrata 1859. godine. U ovim se postupcima izdvajaju samo Bregi kao predgrađe Koprivnice, međutim, u objavljenim rezultatima popisa navodi se da se Koprivnica sastoji od jednog grada i tri predgrađa. Kako se u XVIII. i XIX. stoljeću od koprivničkih predgrađa navode, uz selo Bregi, još i predgrađa Banovec, Brežanec, Dubovec i Miklinovec, sigurno je da se u popisu uz selo Bregi spominju dva od navedenih četiri predgrađa.

Dok su podaci za godine 1769., 1771. i od 1789. do 1851. (osim 1840. i 1843.) crkvenog podrijetla i u sebi nose određeno gledanje na evidenciju stanovništva, podaci u godinama 1773.-1775., 1783., 1787., 1840. i 1859. građanskog su podrijetla, nastalim u gradskom magistratu, po odredbama i uputama središnjih vlasti, dok su podaci za 1857. i 1869. godinu opći državni popisi stanovništva. Za godinu 1787. raspolažemo i s crkvenim i s civilnim podacima, a među njima možemo utvrditi tek neznatnu razliku od 1,5 posto. Ovaj popis stanovništva iz 1787. godine osobito je zanimljiv. Na temelju najnovijih istraživanja moguće je utvrditi da je grad Koprivnica imao 3594 stanovnika. U Koprivnici je tada bilo 694 kuća, što znači da je u Koprivnici živjelo 5,17 žitelja po kući. Iste 1787. godine popisano je 854 kućedomaćina, a prema tome je živjelo 4,20 žitelja po domaćinstvu.

Po broju kuća je Koprivnica bila na trećem mjestu među gradovima u civilnoj Hrvatskoj i Slavoniji. Jedino su više kuća imali Rijeka koja je brojila 916, te Varaždin koji je imao 754 kuće. Iza Koprivnice su bili: Karlovac s 532, Požega s 421, Zagreb i Gradec s 419, Bakar s 353 i Križevci s 316 kuća. Koprivnica je bila i treći grad u civilnoj Hrvatskoj i Slavoniji po broju stanovnika. Više od nje su imali samo Rijeka koja je brojila 5436 i Varaždin koji je imao 4402 stanovnika, a manje od Koprivnice su imali: Karlovac 2954, Zagreb i Gradec sa 2815, Požega 1986, Križevci 1624 i Bakar 1607 stanovnika. Popis stanovništva 1851. godine pokazuje da je Koprivnica imala ukupno 4561 stanovnika, više od nje su u građanskoj Hrvatskoj i Slavoniji imali: gradovi Zagreb 14258, Osijek 13221, Rijeka 10568, Varaždin 8398, Karlovac 5591 i trgovište Vukovar 5337, a manje su imali gradovi Požega i Bakar, te trgovišta Dalj, Virovitica, Prelog, Valpovo, Kotoriba, Samobor, D. Miholjac, Đakovo, Legrad, Tovarnik i Čakovec. Za broj stanovnika na “kritičan dan” zna se jedino po popisima 1857. i 1869. godine. Stopa porasta ukupnog stanovništva u razdoblju 1787.-1857. bila je podjednaka kako u gradu, tako i u Bregima i iznosila je 0,4 posto godišnje. Prije 1787. godine stopa porasta bila je znatno viša u Bregima nego u gradu.

Iz popisa stanovništva i imovine Koprivnice u II. pol. 18. st

Za broj rođenih, vjenčanih i umrlih uzeli smo podatke iz matičnih knjiga za dva desetgodišta, 1765.-1774. i 1801.-1810. Svi se podaci odnose na župu Koprivnica, u koju su uz grad Koprivnicu s užim predgrađima spadala sela Bregi, Reka, Jagnjedovac, Glogovac, Bakovčica, Herešin, Borovljani, Novo Selo (danas Velika Mučna) i Kukavica (današnji Sokolovac). Jedina promjena se dogodila 1790. godine kada je iz koprivničke župe izdvojeno selo Bregi gdje je osnovana zasebna župa.  Godine 1765. na području župe Koprivnica rođeno je 253 djece, 1766. – 215, 1767. 241, 1768. – 199, 1769. – 279, 1770. – 256, 1771. – 207, 1772. – 216, 1773. – 220, 1774. – 208. Godine 1801. rođeno je 170 djece, 1802. – 159, 1803. – 138, 1804. – 143, 1805. – 179, 1806. – 103, 1807. – 250, 1808. – 127, 1809. – 168, 1810. – 140 djece. Godine 1765. na području župe Koprivnica vjenčana su 74 para, 1766. – 60, 1767. – 65, 1768. – 111, 1769. – 88, 1770. – 74, 1771. – 75, 1772. – 88, 1773. – 76, 1774. – 76, 1801. – 33, 1802. -50, 1803. – 34, 1804. – 51, 1805. – 49, 1806. – 66, 1807. – 41, 1808. – 41, 1809. – 37, 1810. – 58 parova. Broj umrlih je godine 1765. bio 79, 1766. – 166, 1767. – 283, 1768. – 157, 1769. – 83, 1770. – 107, 1771. – 161, 1772. – 189, 1773. – 143, 1774. – 120, 1801. – 257, 1802. – 186, 1803. – 215, 1804. – 171, 1805. – 201, 1806. – 283, 1807. – 170, 1808. – 122, 1809. – 219 i 1810. – 165.

 U marijaterezijanskom razdoblju središnje su vlasti vodile i određenu populacijsku politiku koju su provodile putem Hrvatskog kraljevskog vijeća. U toj su politici našla mjesta i nastojanja oko povećanja broja stanovnika u gradovima kako bi se pojačala gospodarska snaga gradova kao dijela unapređenja gospodarske moći modernizirane države.

Odseljavanje     

Ovdje možemo govoriti i o populacijskoj politici koja je došla do izražaja u provođenju središnje politike: koliko su gradovi prihvaćali ili ne tu politiku. U okviru populacijskih politika ovo je ekspanzivna politika i to njezina imigracijska varijanta. Držanje koprivničkog gradskog magistrata možemo ocijeniti na temelju njegovih odgovora Hrvatskom Kraljevskom vijeću 1771. godine. Gradski magistrat je potvrdio “dobre namjere” u provođenju politike naseljavanja grada, ali je iznio svoje razloge za neprovođenje te politike: grad je bio sve više zabrinut za život koji mu zagorčavaju krajiške vlasti; posebice onemogućavanjem korištenja drva iz gradskih šuma, a mnogi majstori udruženi u cehove nisu bili u stanju održati svoje radionice te napuštaju grad. Na području grada nema praznih mjesta koja bi mogli naseliti seljaci. Postojao je, istina, prazan prostor u tvrđavi veličine od 21 jutra, ali je prisilno napušten i pretvoren u polje. U ovakvim okolnostima nije moglo biti govora o naseljavanju: jedino ako bi neki stranac kupio kuću koja je na prodaju i ondje se nastanio. Mogućnosti naseljavanja gradova bile su i kasnije na dnevnom redu, a za Koprivnicu postoje podaci iz 1834. godine.

Prezimena u podgrađu možemo pratiti na temelju izvještaja o uzgoju dudovih stabala u Koprivnici iz 1775. godine. Uzgajivači su živjeli u 13 ulica u podgrađu i u izvješću su poimenice nabrojeni. U popisu se spominje 190 prezimena i  popis nije cjelovit. Među tih 190 prezimena nalazi se 44 prezimena iz 1700. godine, a to znači da je u razdoblju 1700.-1775. u Koprivnici bilo 146 novih prezimena ili 77 posto. Od ukupnog broja prezimena u utvrdi 1700. nestalo je do 1754. godine 92 posto prezimena, novih je bilo 91 posto, a slično je bilo i među župnikovim kmetovima. Do nestanka prezimena došlo je izumiranjem ili emigracijom, dok pojava novih prezimena govori u prvom redu o pojavi imigracije.

U popisima prezimena u podgrađu možemo 14 posto tih prezimena svrstati u skupinu stranih prezimena; to je i omjer imigranata izvan Hrvatske. U 18. stoljeću strana prezimena u podgrađu su: Bahun, Barlaban, Chanady, Fagnot, Fister, Fistrek, Hohoia, Kassia, Kelever, Kismihaly, Koely, Molly, Monhort, Petthy, Saban, Singlinar, Sithady, Tudy i Urlich. U utvrdi je bilo čak 55 posto stranih prezimena (uglavnom njemačkih). Tamo se 1754. godine spominju strana prezimena: Anders, Bader, Burbalan, Bastin, Bauer, Baumann, Berner, Bolkay, Boehmin, Farkassin, Feluk, Foitig, Franck, Friesz, Fuerst, Gartner, Gastel, Grasz, Grasser, Graezer, Gronovelter, Habelko, Hausmann, Himelschmidt, Horn, Huss, Huszar, Jess, Kanisay, Kappler, Keck, Kengyel, Kittel, Kurzveil, Lager, Leeb, Lienthl, Mazer, Menhoffer, Millhofer, Neuhold, Oberdiner, Par, Redder, Rienyzner, Riepszky, Rittak, Rothbaurer, Rothmueller, Ruesz, Sock, Spielmann, Stiber, Schellhorn, Schlegelhofer, Schmidt, Szatter, Szlaverni, Tatay, Temer, Tuerck, Tyroller, Walcz, Wagner, Zimmermann i Zozdi. Od pravoslavnih stanovnika tijekom 18. i 19. stoljeću u koprivničkom se podgrađu spominju prezimena: Anđelković, Anogrčić, Cirko, Dimčev, Dimitris, Dimović, Dona, Ivanović, Janković, Jurković, Karajanković, Kerestov, Kostić, Kostović, Lacković, Lazarović, Malin, Marković, Mesalović, Mihal, Mikulić, Mikulović, Mitrović, Parasković, Pasković, Pejković, Petronić, Petrović, Sabol, Sapunar, Slarida (kasnije zvan Slavoja), Stepan, Stojanović, Tanarković, Todor, Vasiljević, Vrančić i Vuica.  Na imigraciju upućuju i domaća prezimena – etnici i ktetici, kojih je u popisima u podgrađu bilo oko pet posto, a u gradu oko dva posto. Iz ovih prezimena može se djelomično rekonstruirati naseljavanje Koprivnice. To su ova prezimena: Bišćan, Bošnjak, Bosanski, Dolenec, Erdelec, Hlebinec, Hutinec, Kalničanec, Kanižan, Legradi, Međimorec, Nedeljanec, Pokupec, Posavec, Požežan, Rasinec, Šarampovec, Varaždinec, Viničanec, Zagorec, Zagrebec, Slunjski, Gorički, Kranjec, Zadravec, Sremec, Tisovski, Subotičan, Podunajec, Krapinec, Novoselec, Brezovec, Senjan, Sigečan, Sobočan, Uđbinec, Trakošćanec i Lubrežan.

Među sačuvanim izvorima ima i takvih koji sadrže manje ili više podataka o dobnom i spolnom sastavu koprivničkog stanovništva. Najobuhvatniji su u popisima 1773.-1775. i 1857. godine. U ovom se razdoblju koprivničko stanovništvo pomladilo što je posljedica izmijenjenog sastava stanovništva po dobi i to u prvom redu u ženskom dijelu. U razdoblju 1773.-1775. u prosjeku od ukupnog broja stanovnika u tvrđavi je živjelo 10,3 posto, u podgrađu 69,2 posto i u Bregima 20,5 posto . Prosječna dob u godinama je bila: u tvrđavi 25,6, u podgrađu 26,6 i u Bregima 24,5 godina. Detaljnije se prosječna dob u godinama po spolovima za razdoblje 1773.-1857. može vidjeti iz tablice 2. Tablica 3. nam pruža podatke o broju muških i ženskih stanovnika, a iz nje se vidi da je broj muških stanovnika bio veći od broja ženskih 1773., 1774., 1775., 1787. i 1857. godine, a obrnuto je bilo 1780. i 1783. godine.

Share on facebook
Facebook
Share on twitter
Twitter
Share on email
Email

Vrtićarci obilježili Obiteljski dan

Mališani Dječjeg vrtića Tratinčica zajedno s odgojiteljicama Bojanom Kežman, Zvjezdanom Babić, Mimozom Tatari Strelec i Marinom Trstenjak pripremili su remek-djela na temu Obiteljski šoping na

Upišite pojam koji želite pretraživati

Na našoj stranici koristimo kolačiće (cookies) kako bismo Vam mogli pružati usluge, koje bez upotrebe kolačića ne bismo bili u mogućnosti pružati. Nastavkom korištenja stranice suglasni ste s korištenjem kolačića. PRAVILA PRIVATNOSTI