Najbolji je hrvatski brzoklizač, a korijeni su mu podravski: Samo jedna želja – Olimpijske igre

Podravski favicon - Podravina i Prigorje - Koprivnica - Križevci - Đurđevac - Ludbreg - Aktualne vijesti - Zanimljivosti - Fotogalerije

Kakve veze imaju Podravina i brzo klizanje? Onako na prvu vjerojatno biste ispalili ‘nikakve’, no neke tajne poveznice ipak postoje. Naime, najbolji hrvatski brzoklizač na kratke staze Martin Kolenc (24) vuče korijene iz Podravine. Točnije, njegov je otac iz Virja, dok je Martin odrastao u Zagrebu.

– Često smo prije dolazili u posjet rođacima, tata me odveo i tamo gdje je prije živio – rekao je Martin, koji se brzim klizanjem počeo baviti već s 10 godina.

Što ga je uopće dovelo u taj zimski olimpijski sport?

Kolenc sa srebrnom medaljom na Europa Cupu

– Kao mali volio sam se puno rolati, i prvi sport bilo mi je brzo rolanje. No, kako preko zime nismo baš imali puno mjesta za treninge, brzo klizanje su nam predložili kao zamjenu. Riječ je o samo donekle sličnim sportovima, ali je meni više odgovaralo brzo klizanje. Najveći razlog su česti padovi na brzom rolanju, jer nije baš ugodno kad udariš o asfalt. Na klizanju udariš u strunjaču i nastavljaš dalje – objasnio je.

U Zagrebu su postojala tri kluba brzog klizanja, sad je ostao samo jedan, Meteor.

– Kad smo imali tri kluba, održavalo se Prvenstvo Zagreba i Prvenstvo Hrvatske. Sad ta natjecanja spajamo s nekim manjim međunarodnim natjecanjima koja organiziramo u Zagrebu. Jedino klizalište koje funkcionira tijekom cijele godine je na Zagrebačkom velesajmu, jer se Šalata i Dom sportova obično koriste za neke druge svrhe.

Martin se trenutačno s kolegicama i kolegama iz reprezentacije nalazi u belgijskom gradu Hasseltu, gdje treniraju s reprezentacijom Belgije.

– Prvi razlog odlaska je bio taj što u Zagrebu nismo imali dovoljno leda, odnosno postoji samo jedno klizalište koje je previše opterećeno. Osim toga, trebali smo nekog tko je bolji od nas, jer se tako najviše nauči. Na treninzima puno pomaže i kad sudjeluje veća grupa klizača. Belgijci su bili i na Olimpijskim igrama, mi još nismo…

Nastupa i za reprezentaciju

U brzom klizanju na kratke staze postoje tri osnovne discipline; 500 metara (četiri i pol kruga), 1000 metara (devet krugova) i 1500 metara (13 i pol krugova). Postoje i štafete koje čine četiri klizačice ili klizača iz iste države. Klizačice se natječu na 3000 metara, klizači na 5000 metara.

– U sve tri discipline postavio sam hrvatske rekorde, a najveći uspjeh ostvario sam na Europskom prvenstvu u poljskom Gdanjsku osvajanjem 16. mjesta na 500 metara. Drugi najbolji rezultat bilo mi je osvajanje drugog mjesta na Europa Cup finalu u njemačkom Rostocku 2019. godine. Sad se spremam za Svjetsko prvenstvo koje će se održati u nizozemskom Dordrechtu, dok bi se na jesen trebale održati kvalifikacije za Olimpijske igre. Na SP-u imamo pravo na jednog muškog i jednog ženskog predstavnika, a i tu moram proći interne kvalifikacije da bih mogao sudjelovati.

Martin je u rujnu prošle godine završio Kineziološki fakultet u Zagrebu, te je sad u potpunosti posvećen brzom klizanju. A gdje je Hrvatska u odnosu na svjetsku konkurenciju u njegovu sportu?

– Mi smo u boljoj polovici, a u vrhu su Koreja, Kina, Kanada, Mađarska i Nizozemska.

Većina klizača je malo niža, oko 175 cm, Martin je sa svojih 187 cm iznadprosječne visine.

Martin (u sredini)

– Jasno je da su potrebni snaga i izdržljivost, ali prije svega tehnika jer je to izuzetno tehnički sport. Neki su klizači manje snažni, ali imaju puno bolju tehniku. Taktika ima veliku važnost u našem sportu, onaj tko u pravo vrijeme ode na čelo utrke i uspješno ‘zatvara’ suparnike, taj će i pobijediti. Određene osnove zatvaranja moguće je napraviti i na treninzima, ali ništa ne može zamijeniti pravu utrku na kojoj su treneri dragocjena logistička pomoć jer nam govore kakva je situacija oko nas. Dakako, puno je bolje ako klizač sam zna što i kako treba napraviti.

Martin i njegovi kolege iz reprezentacije u Belgiji borave od listopada prošle godine te će ostati do sredine ožujka.

– Dok nije bilo korone, dosta smo putovali na natjecanja u inozemstvo, a sad smo prvi put otišli van trenirati s drugim timom. Iskreno se nadam da ćemo se ovdje i vratiti. Iza nas je dosad najbolja sezona u brzom klizanju na Europskom prvenstvu, na Svjetskom će konkurencija biti dosta jača. Namjeravam odraditi sezonu do kraja i sudjelovati na olimpijskim kvalifikacijama, a ako rezultati pokažu da napredak postoji, moguće je i da ću klizati još jedan olimpijski ciklus – zaključio je Martin Kolenc.

Savez nam plaća stan, a mi hranu koju sami i kuhamo

U Belgiji boravi šestoro hrvatskih reprezentativaca u brzom klizanju na kratke staze, tri djevojke i tri mladića među kojima je i Martin.

– Prvi trening nam je jako rano, već u sedam ujutro smo na ledu, to je zbog belgijskih klizača koji još idu u školu. Trening traje do 9, tada se vraćamo doma, malo odspavamo i od 14.30 do 17 ili 17.30 nam traje drugi trening. Ostalo vrijeme koristimo za kuhanje, spremanje, spavanje, čitanje, igranje igrica i ostale aktivnosti – otkrio je Martin Kolenc.

Takav je režim od ponedjeljka do petka, u subotu voze bicikl oko dva sata, nakon toga su slobodni do ponedjeljka. Zanimljivo je da im Savez plaća troškove stanova, a oni sami moraju financirati prehranu.

– Gotovo uvijek i kuhamo sami, eventualno petkom nešto naručimo. Hrana nije značajno skuplja nego u Hrvatskoj, ali su usluge i režije malo skuplji. Kako se pokrivamo? Prije svega, imamo roditelje koji nas podržavaju. Troje nas je u olimpijskom programu pa imamo određene prihode, dok od kategorizacija primamo 600 kuna mjesečno. Da bi potpore mogle biti bolje, to je činjenica, no u ovakvoj situaciji nema druge nego trošiti i svoju ušteđevinu – objasnio je Martin.

FOTO Privatna arhiva

Share on facebook
Facebook
Share on twitter
Twitter
Share on email
Email

Upišite pojam koji želite pretraživati

Na našoj stranici koristimo kolačiće (cookies) kako bismo Vam mogli pružati usluge, koje bez upotrebe kolačića ne bismo bili u mogućnosti pružati. Nastavkom korištenja stranice suglasni ste s korištenjem kolačića. PRAVILA PRIVATNOSTI