Piše dr. Hrvoje Petrić
Kao početak razdoblja koje obrađujem u današnjem članku uzeo sam 1918. godinu kada je još uvijek prisutno ograničenje u davanju imena novorođenom djetetu jer su imena trebala biti svetačka, a ne narodna, a na raspolaganju su bila ona imena svetaca koji su se slavili u mjesecu rođenja djeteta ili kasnije.
Ponekad se javlja slučaj da je župnik imao utjecaj kod davanja imena djeteta pa je po nekoliko djece dobivalo ista imena zaredom onako kako su upisivani u matičnu knjigu. U selu Drnje primijenio sam postupak tako da sam na šest desetgodišnjih uzoraka (1918.-1927., 1928.-1937., 1938.-1947., 1948.-1957., 1958.-1967. i 1968.-1977. godina) utvrdio koja su se i kako često primjenjivala ženska i muška imena. Utvrdio sam da je u naselju Drnje u cijelom istraživanom razdoblju bilo u upotrebi 128 ženskih i 107 muških imena, ukupno 235 osobnih imena.
Ako promatramo učestalost pojedinih imena u različitim dvadesetgodištima (1918.-1937., 1938.-1957. i 1958.-1977. godina), od kojih prvo obuhvaća razdoblje na kraju Prvog svjetskog rata i prva dva desetljeća poraća, drugo obuhvaća razdoblje prije Drugog svjetskog rata i poraće, dok treće dvadesetgodište obuhvaća razdoblje kada se intenzivno daju tzv. moderna imena, tj. ona koja se ne spominju u matičnim knjigama do 1918. godine, vidjet ćemo da postoje stanovite razlike. Razlike se vide u ovom pregledu, u kojem je prikazan postotni udio najčešćih imena u ukupnom broju.
Od muških imena u dvadesetgodištu 1918.-1937. najčešće ime bilo je Ivan, a obuhvaćalo je udio od 13,2 posto od ukupnog broja imena. Isto ime je u dvadesetgodištu 1938.-1957. bilo na drugom mjestu s udjelom od 8,3 posto, dok je u dvadesetgodištu 1958.-1977. palo na udio od samo 1,6 posto. Ime Josip koje je na drugom mjestu u dvadesegodištu 1918.-1937. s udjelom od 11,9 posto, u razdoblju 1938.-1957. dolazi na prvo mjesto s udjelom od 15,7 posto, a vodeće mjesto zadržava i u dvadesetgodištu 1958.-1977., ali sa smanjenim udjelom od 6,3 posto. Treće po zastupljenosti ime u dvadesetgodištu 1918.-1937. je Mihael s 8,3 posto udjela, koje u drugom dvadesetgodištu pada na sedmo odnosno osmo mjesto zastupljenosti s 3,3 posto, a u trećem dvadesetgodištu više se ne pojavljuje. Četvrto po zastupljenosti ime u prvom dvadesetgodištu je ime Stjepan s 8,1 posto, koje je u drugom dvadesetgodištu na trećem mjestu s udjelom 6,6 posto, a u trećem dvadesetgodištu s udjelom od 1,6 posto. Peto po zastupljenosti ime u prvom dvadesetgodištu je Franjo s udjelom od 7,8 posto, koje je u drugom dvadesetgodištu na sedmom odnosno osmom mjestu s 3,3 posto udjela, a u trećem dvadesetgodištu sudjeluje s udjelom od 1,6 posto. U drugom dvadesetgodištu, među prvih pet najzastupljenijih imena osim spomenutih javljaju se još imena Branko i Marijan s 5,8 posto udjela, a u trećem dvadesetgodištu imena Mario s udjelom 6,3 posto, te Dražen, Marijan i Zlatko s udjelom od 4,7 posto.
Od ženskih imena najzastupljenije ime u prva dva dvadesetgodišta je Marija s udjelom od 22,6 posto 1918.-1937. godine i 15,4 posto 1938.-1957. godine, a u trećem se dvadesetgodištu (1958.-1977.) uopće ne spominje. Posljednji spomen ovog imena u Drnju je 1955. godine. Na drugom mjestu u prva dva dvadesetgodišta je ime Ana s udjelima od 8,4 posto u prvom, odnosno 8,2 posto u drugom dvadesetgodištu, dok u trećem ima udio od svega 1,9 posto. Na trećem mjestu u prvom razdoblju je Katarina s 6,4 posto udjela, koja u drugom dvadesetgodištu dijeli četvrto do osmog mjesta zajedno s Barom, Dragicom i Ljubicom uz udio od 4,4 posto.
Na četvrtom i petom mjestu u prvom dvadesetgodištu su Bara i Štefanija s udjelom od 6,1 posto. Bara u drugom dvadesetgodištu dijeli četvrto do osmog mjesta s Dragicom, Katarinom i Ljubicom uz udio od 4,4 posto, dok se u trećem dvadesetgodištu ne spominje. Posljednji je put u matičnim knjigama rođenih navedena 1949. godine. Štefanija u drugom dvadesetgodištu dijeli deveto do jedanaestog mjesta s Đurđicom i Katicom uz udio od 2,7 posto, dok se u trećem dvadesetgodištu više ne spominje. Posljednji se put u Drnju spominje 1952. godine. U drugom dvadesetgodištu (1938.-1957.) na trećem je mjestu po zastupljenosti Slavica sa 6,0 posto udjela. U trećem dvadesetgodištu (1958.-1977.) prva četiri mjesta dijele po zastupljenosti: Božica, Danijela, Dragica i Gordana s udjelom od 5,8 posto od ukupne frekvencije ženskih imena.
Kod muških i ženskih imena može se stalno pratiti stalan pad učestalosti tzv. tradicionalnih imena, dok se kod tzv. modernih imena, pogotovo u posljednjem dvadesetgodištu vidi stalan porast. Od muških imena Marijan se spominje od 1921. godine, Branko se spominje od 1923. do 1961. godine, Zdravko od 1924. do 1955. godine, Željko od 1942. godine, Milenko 1949. godine, Miljenko od 1950, Miško 1951., Damir od 1952., Zdenko od 1953., Davorin od 1958., Nenad od 1964., Davor od 1968., Dražen od 1968., Alen od 1970., Gordan od 1971., Zoran od 1971., Danijel od 1972., Darko od 1972., Hrvoje od 1972., Mario od 1973., Marin od 1973., Dejan od 1974., Robert od 1974., Romano od 1974., Sven od 1974., Andreas od 1975., Slaven 1975., Renato 1977. i Siniša 1977. godine. Iz toga se vidi da je trend uvođenja tzv. modernih imena u Drnju počeo početkom 20-ih godina 20. stoljeća, djelomično bio prisutan 40-ih i 50-ih godina, a intenzivirao se krajem 60-ih i početkom 70-ih godina.
Udio tzv. tradicionalnih imena na početku promatranog razdoblja, točnije u prvom desetgodištu (1918.-27.), iznosio je 94,6 posto, prema udjelu tzv. modernih imena od samo 5,4 posto. Trend povećanja udjela tzv. modernih imena je u drugom desetgodištu (1928.-37.) očit, ali polagan te iznosi 11,0 posto. Nastavljen je u trećem desetgodištu (1938.-47.) kada je bio povećan na 17,2 posto. Znatno povećanje udjela tzv. modernih imena prisutno je u četvrtom desetgodištu (1948.-57.) kada iznosi 41,2 posto, dok je u petom desetgodištu (1958.-1967.) povećan na 48,1 posto. To sve govori da je sa svakim promatranim desetgodištem udio tzv. modernih imena bio sve veći, a tzv. tradicionalnih sve manji da bi u posljednjem promatranom desetgodištu (1968.-77.) udio tzv. modernih imena bio 81,1 posto, dakle daleko veći od tzv. tradicionalnih koji iznosi 18,9 posto.
Od ženskih imena u Drnju spominju se Ljubica od 1921. godine, Olga 1923., Blanka 1926. godine, Dragica od 1926., Mira od 1926., Zlatica od 1927., Danica od 1931., Nada od 1931., Milka od 1932., Darinka od 1933., Milica od 1934., Nevenka od 1936., Smilja 1938., Branka 1939., Silvija od 1939., Biserka od 1942., Zdenka od 1945., Gordana od 1946., Verica 1947., Blaženka od 1948., Melita od 1948., Ružica od 1950., Zlatka 1950., Ljerka od 1951., Višnja 1952, Ruža od 1953, Zdravkica 1954, Mirjana od 1955, Vesna 1955, Borka 1956., Marijana 1960., Dubravka od 1961., Ivančica 1961., Zvezdana od 1961., Božica od 1966., Romana 1970., Snježana 1970., Ljiljana od 1971., Marina od 1971., Danijela od 1972., Suzana 1972., Anita od 1973., Sanja od 1973., Tihana od 1973., Valentina od 1973., Dijana od 1974., Nataša 1974., Smiljana 1974., Željka od 1974., Narcisa 1975., Silvija 1975., Draženka od 1976., Maja 1976., Davorka 1977., Mihaela 1977., Mirela 1977. i Silvana 1977. godine. Kod imena ženske djece u Drnju vidi se veća učestalost i intenzitet uvođenja novih tzv. modernih imena djece, koje je počelo 20-ih godina 20. stoljeća i bilo prisutno kroz cijelo istraživano razdoblje s najjačim intenzitetom tijekom 70-ih godina 20. stoljeća.
Proces uvođenja ženskih tzv. modernih imena intenzivirao se u desetgodištu 1938.-1947., kada tzv. tradicionalna imena imaju udio od 73,1 posto, a tzv. moderna 26,9 posto. U desetgodištu 1948.-1957., za obje je skupine udio jednak i iznosi 50 posto, a u desetgodištu 1958.-1967. udio tzv. modernih imena iznosi čak 84,6 posto, dok tzv. tradicionalna imena imaju udio od 15,4 posto. U posljednjem promatranom desetgodištu, 1968.-1977., udio tzv. modernih imena iznosio je čak 90,5 posto, dok je udio tzv. tradicionalnih imena pao na svega 9,5 posto. Primjetna je razlika brzine uvođenja tzv. modernih imena između muške i ženske djece. Ona je puno brža kod ženske djece, jer se već krajem 40-ih i početkom 50-ih godina izjednačava udio tzv. modernih i tzv. tradicionalnih imena kod ženske djece, dok je približno izjednačavanje kod muške djece nastupilo krajem 50-ih i početkom 60-ih godina. Uz to valja istaknuti da su kraj 60-ih i početak 70-ih godina 20. stoljeća u Drnju razdoblje kada je udio tzv. modernih imena potpuno nadmašio udio tzv. tradicionalnih imena jednako kod muške i kod ženske djece.
Od ženskih imena u Drnju, od 1918. do 1977. godine u upotrebi su: Agneza, Alojzija, Ana, Anđela, Anđelija, Anđelka, Anica, Anita, Anka, Ankica, Apolonija, Bara, Barica, Barbara, Biserka, Blanka, Blaženka, Borka, Božica, Branka, Brankica, Cecilija, Cila, Danica, Danijela, Darinka, Davorka, Dijana, Dora, Doroteja, Draga, Dragica, Draženka, Dubravka, Đurđa, Đurđica, Emilija, Eva, Franca, Gordana, Ivana, Ivančica, Ivka, Jelena, Jelka, Julka, Justina, Justina Emilija, Kata, Katarina, Katica, Klara, Kristina, Krunoslava, Ljerka, Ljiljana, Ljubica, Ljubica Zvjezdana, Magdalena, Maja, Margareta, Marica, Marija, Marija Dragica, Marija Zdenka, Marija Zora, Marijana, Marina, Melita, Mihaela, Milica, Milka, Milka Amalija, Mira, Mira Barbara, Mirela, Mirica, Mirjana, Miroslava, Nada, Nada Ana, Narcisa, Nataša, Nevenka, Olga, Paula, Paulina, Romana, Roza, Rozalija, Rozina, Ruža, Ružica, Sanja, Silvana, Silvija, Slava, Slavica, Smilja, Smiljana, Smiljka, Snježana, Stanislava, Suzana, Štefanija, Štefica, Štefanija Rozalija Marija, Terezija, Terezija Ana, Tihana, Treza, Valentina, Verica, Vesna, Višnja, Vjekoslava, Vjekoslava Alojzija, Zdenka, Zdenka Terezija, Zdravkica, Zlata, Zlatica, Zlatica Katarina, Zlatica Marija, Zlatka, Zora Barbara, Zvezdana i Željka.
Muška imena djece u Drnju, od 1918. do 1977. godine, su: Alen, Alojzij, Alojzije, Andreas, Andrija, Antun, Baltazar, Bolto, Božidar, Božo, Branimir, Branko, Damir, Daniel, Danijel, Darko, Davor, Davorin, Dejan, Drago, Dragutin, Dražen, Đuro, Eduard, Emilije, Florijan, Franjo, Gabriel, Gordan, Heinrih, Hrvoje, Ignac, Ignacij, Ivan, Ivica, Januš, Jelenko, Josip, Josip Nikola, Josip Radovan, Juraj, Karlo, Laco, Ladislav, Luka, Ljubomir, Ljudevit, Marijan, Marijan Mirko, Marin, Marinko, Mario, Martin, Matej, Marija, Mihael, Mihovil, Mijo, Milan, Milenko, Miljenko, Mirko, Miroslav, Miroslav Vjekoslav Zlatko, Miško, Mladen, Nenad, Nikola, Pavao, Petar, Rafael, Renato, Robert, Romano, Rudolf, Rudolf Branko, Siniša, Slavek, Slaven, Slavko, Stanislav, Stanko, Stjepan, Sven, Tihomil, Tomislav, Tomo, Tomo Vladimir, Valent, Vid, Vjekoslav, Vladimir, Vlado, Zdenko, Zdravko, Zdravko Franjo, Zlatko, Zlatko Aurelije, Zlato, Zoran, Zvonimir, Zvonimir Ivan, Zvonimir Mirko, Zvonimir Pavao, Zvonimir Tomislav, Zvonko i Željko.
Od ženskih narodnih imena spominju se: Stanislava 1920. godine, Vjekoslava 1920., Jelena 1926. i 1939. godine, Krunoslava 1955. godine te Miroslava 1935. i 1953. godine. Muška narodna imena u Drnju od 1918. do 1977. godine su: Ladislav 1937. godine, Ljudevit 1919., 1925.. i 1934. godine, Miroslav Vjekoslav Zlatko 1921. godine, Stanislav 1921., 1926., 1935., 1937., 1938., 1942. i 1943. godine, Tihomil 1936. godine, Tomislav 1928. i 1977. godine, Tomo Vladimir 1927,. Vjekoslav 1920., 1924., 1929., 1935., 1937.-1939. i 1942., Vladimir 1926., 1928., 1929., 1932.-1935., 1938., 1940., 1941., 1950., 1951. i 1954. godine, Zvonimir 1921., 1924., 1929., 1930. i 1943. godine, Zvonimir Ivan 1926., Zvonimir Mirko 1919., Zvonimir Pavao 1929., Zvonimir Tomislav 1944. godine, Branimir 1939. godine, Hrvoje 1972. godine, Slaven 1976., Josip Radovan 1943., Ljubomir 1946. godine i Miroslav 1953., 1957. i 1963. godine. Kod ovih imena izgleda da su određeni utjecaj mogle imati i političke prilike koje se očitovale možda i kod davanja osobnih imena djece u Drnju, poput imena Tomislav nakon proslave 1000 godina hrvatskog kraljevstva (o čemu postoji spomenik u Drnju) te Hrvoje, nakon sloma Hrvatskog proljeća krajem 1971. i početkom 1972. godine.
