Napisali tek dvije kazne: Partizanka buja, komunalni redari idu samo na dojavu!

Podravski favicon - Podravina i Prigorje - Koprivnica - Križevci - Đurđevac - Ludbreg - Aktualne vijesti - Zanimljivosti - Fotogalerije

Znate li da su koprivničke gradske komunalne službe lani izdale samo dva prekršajna naloga vlasnicima zapuštenih zemljišta zbog toga što nisu iščupali jedan od najvećih „alergena“  –  ambroziju. Doduše, izdali su ukupno 71 upozorenje, pa se čini da su u 69 slučajeva vlasnici ipak reagirali.

Ovo je vrijeme, kraj svibnja i početak lipnja, kad bi se ambrozija trebala sanirati, prije negoli se pelud ambrozije u kolovozu rasprši Koprivnicom i okolicom. Bili smo u obilasku polja i zapuštenih imanja, ponajviše na rubnim područjima grada i za očekivati je kako će alergični Koprivničanci i ove godine imati velike neprilike sa zdravljem. Nažalost, kako nam je rečeno u Gradu Koprivnici, njihovi komunalni redari na takva obrasla mjesta idu samo po dojavi.

Ne mogu više ovo trpjeti. Izgubio sam i 15-ak komada mladine – priča nam jedan Štaglinčanin o ‘džungli’ u selu, gdje između ostalog ima i podosta ambrozije

– Poučeni iskustvom ranijih godina, krenuli smo s upozorenjima građanima radi održavanja parcela na kojima raste ambrozija. U izvid parcela izlazi se prema predanim prijavama –  otkrivaju u Gradu.

– Ne znam više što da radim, pogledajte ovu džunglu u Štaglincu! Ambrozija, drugi korov, koprive, gusta i visoka trava, a u njoj od lisica, zmija, štakora i ostalih živina –  priča nam jedan od susjeda imanja u Štaglincu na kojem dugo vremena nitko ne živi, a sadašnji suvlasnici nimalo se ne brinu.

Naš sugovornik nam ističe kako o tome sve znaju i komunalne službe, no s obzirom na viđeno na terenu, pretpostavka je da se ništa nije promijenilo.

– Već sam izgubio 15-ak komada mladine zbog lisica koje se tu okupljaju. Ne mogu više ni ja trošiti svoj novac na otrove – priča nam Štaglinčanin.

Željka Imbriovčan, sanitarna inženjerka u Službi za zdravstvenu ekologiju Zavoda za javno zdravstvo Koprivničko-križevačke županije, ističe kako je poznato da ambrozija niče baš u proljeće, sredinom travnja, a cvatnja započinje početkom srpnja i traje do početka prvih jačih mrazeva u studenom.

– S mjerama suzbijanja širenja ambrozije nužno je početi što ranije, već nakon faze nicanja, a najkasnije do početka cvatnje. Uništavanjem biljke u punoj fazi cvatnje može doći do višestrukog povećanja koncentracije ovog alergena u zraku  –  upozorila je Imbriovčan one koji to misle napraviti u kolovozu.

Osim što je jak alergen, ambrozija je iznimno štetna i u poljodjelstvu. Najučinkovitiji način, ujedno i najteži, suzbijanja je čupanje mlade biljke zajedno sa korijenom. Samo jedna biljka ambrozije može producirati do milijardu peludnih zrnaca koje se vrlo lako šire vjetrom, više desetaka kilometara. Sjeme u zemlji preživljava do 40 godina.

– Simptomi su kihanje, curenje iz nosa, svrbež kože i sluznice, pojačano suzenje očiju i otežane vjeđe. Alergijska reakcija iz sluznice gornjih dišnih putova može se spustiti niže, u pluća te uzrokovati ozbiljnije simptome otežanog disanja – otkriva Željka Imbriovčan i dodaje kako otprilike sedam do 10 posto naših građana boluje od peludne alergije, od toga čak 75 posto zbog ambrozije. Dodajmo i kako su na našem području iz skupine korova najjači alergeni pelud ambrozije i pelud pelina.

Foto Nikola Wolf

  • Podijeli na društvenim mrežama
Share on facebook
Facebook
Share on twitter
Twitter
Share on email
Email
  • Najnovije vijesti
  • Više s weba

Upišite pojam koji želite pretraživati

Na našoj stranici koristimo kolačiće (cookies) kako bismo Vam mogli pružati usluge, koje bez upotrebe kolačića ne bismo bili u mogućnosti pružati. Nastavkom korištenja stranice suglasni ste s korištenjem kolačića. PRAVILA PRIVATNOSTI