Naš liječnik kolumnist otkriva 10 tajni dugog i zdravog života!

Piše dr. Ivo Belan

1. Radite ono što vas čini sretnim. Eksperti mentalne medicine, psihijatri i psiholozi tvrde da su sretne osobe značajno otpornije na bolesti. Ovakvo dobro zdravlje temeljeno je na snažnom unutarnjem zadovoljstvu i sposobnosti da se izvuče najbolje iz okolnosti koje nisu idealne. Ako u nekim nepovoljnim situacijama možete sebe prisiliti da razmišljate o lijepim i sretnim stvarima i događajima, postoji vjerojatnost da ćete postići stvarno dobro raspoloženje. Vi ste taj koji boji vaš svijet ružičasto ili sivo!

2. Smijte se često i glasno. Pravi, dobar smijeh (kad se za trbuh hvatate ili se skoro upiškite) jedan je od najboljih lijekova protiv tjeskobe. Sposobnost osobe da se smije i da cijeni smiješne stvari je isto tako važan podatak o njoj i koristan indikator stanja njezinog zdravlja, kao što su i drugi podaci, na primjer, krvni tlak, brzina pulsa, tjelesna težina, itd.

3. Preuzmite odgovornost za vaš stav prema bolesti. Specijalist pedijatar Mathews kaže da bolest ne smije nikad biti “štaka” na koju će se netko osloniti, specijalno u djetinjstvu. Ako dijete uvidi da mu “biti bolestan” pruža mogućnost manipulacije i kontrole okoline, on će nastaviti upotrebljavati to “oruđe” i kasnije kao odrasla osoba. Bolest mora biti nešto što se mora svladati. Ako to nije tako, to jest ako bolest postaje korisna za osobu, stanje te osobe se neće nikad poboljšati.

4. Osigurajte si dobar noćni san. Spavanje je najefikasniji način da se postigne onaj stupanj odmora i osvježenja koji je potreban središnjem živčanom sustavu da bi mogao obavljati svoje aktivnosti. Ne samo noćni san, već i nekoliko minuta dremuckanja tijekom dana ima povoljan i koristan učinak na organizam, a naročito u prevenciji oboljenja uzrokovanih stresovima. Dr. Gnap, stručnjak za poremećaje sna, kaže da moramo nekoliko puta dnevno zaustaviti naše aktivnosti na nekoliko minuta i opustiti se. Ovo će pomoći da “reprogramiramo” naš mozak, pa će možda i problemi s pušenjem, uzimanjem prekomjernih količina hrane, alkohola (i droge) biti lakše savladivi.

5. Već danas poduzmite nešto u vezi vlastitih nezdravih stres-signala. Psihosomatska oboljenja izazvana su i održavaju se stresom i emotivnim napetostima. Medicinski psiholozi tvrde da svakodnevne bolesti u svojoj pozadini imaju isto toliko psihičkog koliko i fizičkog. Glavobolje, prehlade, križobolje – mogu biti znakovi da nešto nije u redu. I to je obično nešto s čim se osoba ne želi suočiti. Fizičke se tegobe izgleda nekako više respektiraju nego emotivne i čovjek se s njima lakše nosi. Prema tome, mi izbjegavamo da se suočimo s onim u nama i “prehladimo se”. Stres sam po sebi niti je dobar, niti je loš. Stres je sastavni dio života. Međutim, ono što je važno je način kako se prema njemu odnosimo.

– Valja naučiti razumjeti naše vlastite pojedinačne stres-signale i upotrijebiti te informacije na konstruktivan način, umjesto potisnuti ih negdje unutar sebe gdje se onda nalaze poput  “tempirane bombe” – kaže psiholog Frendenberger.

6. Uživajte u uzbuđenju od pozitivnog stresa. Potpuno odsustvo svih stresova nije formula za zdravo življenje. Izvjesna količina stresa od vitalne je važnosti za opće blagostanje. Prof. Selye, velik istraživač, kaže: “Nažalost, postoji znatna konfuzija o tome što je uopće stres i kako s njim postupati. Stres je tjelesni nespecifični odgovor na bilo kakav zahtjev kojemu je organizam izložen, bez obzira je li taj zahtjev ugodan ili ne. Sjediti u zubarskoj stolici je stresna situacija, ali je isto stresna situacija izmjenjivanje strastvenih poljubaca medu ljubavnicima. U oba slučaja vaš se puls ubrzava, disanje je ubrzano, a i srce jače kuca. Ipak, koji bi se čovjek na ovom svijetu odrekao tako ugodnog ljubljenja samo radi prisutnog stresa? Naš cilj ne smije biti potpuno izbjegavanje stresa.”

7. Njegujte radoznalost koju ste pokazivali kao dijete. Ljudska bića imaju jaku genetsku predispoziciju da budu radoznali, da žele istraživati, čak i u starijoj dobi. Međutim, u ljudskom društvu taj je nagon često osujećen. Prekomjerno i prečesto onemogućavanje tog nagona na koncu nepovoljno utječe na opće stanje organizma.

8. Vodite brigu o tome što jedete i koliko jedete.Budući da su u osnovi svake hrane kemijski spojevi, treba voditi brigu da si osiguramo uravnoteženu i raznovrsnu ishranu, što je od centralne važnosti za dobro zdravlje.

9. Nastojte da barem povremeno postignete unutarnji mir i tišinu. Medicinski stručnjaci već su davno utvrdili da tišina igra važnu ulogu u ozdravljenju. To je jedan od razloga zašto se bolesniku najčešće propisuje mirovanje u krevetu. Postalo je očito da kod čovjeka stanja duboke unutarnje tišine imaju veliku snagu da povrate ravnotežu i harmoniju kod velikog broja fizičkih i psihičkih oboljenja. Većina ljudi, kao žrtve današnjeg tempa života, ne mogu izdržati pola sata ili čak nekoliko minuta tišine, a da ne postanu razdražljivi ili nervozni. Kako postići to stanje mira? Mnogi ljudi pokušavaju različite tehnike meditacije i relaksacije, dok si drugi pomažu dugim šetnjama u prirodi, vožnjom po moru, ribolovom, ležanjem na plaži ili pomoću jogginga.

10. Budite prisni s onima koje volite. “Površan, brz poljubac u obraz ne može biti zamjena za topli zagrljaj, a isto tako i konvencionalno rukovanje ne može biti zamjena za ruku koja nježno dodirne i pomiluje”, kaže poznati antropolog Montagu u svojoj knjizi “Dodirivanje”. On objašnjava: “Na tok i rezultat mnogih bolesti u dobroj mjeri utječe i kvaliteta podrške dodirom”.

Dr. Ivo Belan
Share on facebook
Facebook
Share on twitter
Twitter
Share on email
Email

Upišite pojam koji želite pretraživati

Na našoj stranici koristimo kolačiće (cookies) kako bismo Vam mogli pružati usluge, koje bez upotrebe kolačića ne bismo bili u mogućnosti pružati. Nastavkom korištenja stranice suglasni ste s korištenjem kolačića. PRAVILA PRIVATNOSTI