Naš menadžer: Šarafe ne možemo raditi bolje od Kineza, ali globalno imamo šansu u IT-u

Podravski favicon - Podravina i Prigorje - Koprivnica - Križevci - Đurđevac - Ludbreg - Aktualne vijesti - Zanimljivosti - Fotogalerije

Nakon što je više od 20 godina bio direktor u KTC-u, među ostalim i izvršni direktor za kompletnu informatiku, a potom još oko dvije godine istodobno bio u poslovodstvu triju privatnih poduzeća – „joj, to je bilo naporno, u godinu dana napravio bih 120.000 kilometara“ –  mr. Tihomir Hodak prije tri godine došao je na čelo Križevačkog poduzetničkog centra i s te pozicije dovršio veliki projekt gradnje i opremanja Razvojnog centra i tehnološkog parka, za koji je Europa dala 34 milijuna kuna, a koji je već Križevce stavio na istaknuto mjesto na karti hrvatske IT industrije. Hodak je informatičar s magisterijem iz korporativnog upravljanja i ima iskustvo rada i u privatnom i u javnom sektoru.

PL: Kakva je razlika?

– Potpuna, to nisu isti svjetovi. U privatnom sektoru vodi vas jedino rezultat, odgovarate vlasniku za postignute rezultate i temeljem toga što imate odgovornost, imate i autonomiju. Ako ne ostvarite zacrtano, znaju se posljedice. Da, i pogreške se vrlo rijetko opraštaju. Javni sektor je potpuno drugačiji, u njemu niste toliko autonomni jer morate voditi računa da ste u skladu s određenim strategijama, da postoje javne obveze te vaša odluka ne ovisi samo o pozitivnom smjeru tvrtke, nego morate računati i o mnogo širem setu stvari. To sa sobom, naravno, može donijeti usporenje dinamike poslovanja. No, s druge strane, ovaj posao pruža veću satisfakciju zbog krajnjeg rezultata, jer iza sebe vidite nešto što ostaje.

Tihomir Hodak: Dogodile su se temeljne promjene u postulatima poslovanja

PL: Drugim riječima, otišli ste u ‘hladovinu’, maknuli s pleća odgovornost i sada uživate i gledate kroz prozor…

– Hahaha, bilo bi krasno kad bi bilo tako… Istina je da vas, za razliku od privatnog, u javnom sektoru nitko ne tjera da radite, to ovisi o vašem karakteru, i u tome je, mislim, najveći problem. Netko tko ne želi raditi, naći će tisuću ‘objektivnih’ razloga i izgovora. Ali ako hoćete raditi, radit ćete istim tempom kao i u privatnoj kompaniji, a tada će se vidjeti i rezultati.

PL: Koliko se križevačko gospodarstvo danas razlikuje od onoga prije otvorenja Tehnološkog parka?

– Dogodile su se temeljne promjene u postulatima poslovanja. Kad sam 2016. godine došao na ovo mjesto, prvi korak bio mi je odlazak u Zavod za zapošljavanje, da vidim kakvim kadrovima uopće raspolažemo. Tada je bilo problem pronaći posao, dok je danas problem pronaći radnika. Mnogo poslodavaca vapi za kvalitetnim kadrovima. A posla ima.

PL:  Koja je uopće poanta postojanja Tehnološkog parka, čemu to?

– Više od 80 posto svake ekonomije, ne samo hrvatske, čine mikro, mala i srednja poduzeća. Veliki sustavi poput negdašnjeg Agrokora ili KTC-a čine samo jedan posto. Dakle, rast i razvoj države počiva na segmentu malog i srednjeg poduzetništva, a taj se segment, logično, bori s temeljnim postulatima poslovanja – financije su problem, pogotovo na početku. Hrvatska nema razvijenu distinkciju između malih i velikih, sve tretira jednako. Veliki sustavi za svaki segment poslovanja imaju poseban odjel, dok su mali poduzetnici ‘one man show’. Upravo tu mi ‘uskačemo’, kao sustav koji im je na usluzi, koji im pomaže da uspiju. Navest ću primjer. Proizvodna tvrtka s pet zaposlenih treba viljuškar kao sredstvo rada, a to je za nju strašna investicija. Ako se na jednome mjestu okupi nekoliko takvih mikro proizvodnih poduzeća, kao u našem Tehnoškom parku, mi ćemo investirati u viljuškar, koji će svi moći koristiti. Riječ je o konkretnom primjeru – mi smo kupili dva viljuškara, jedan na plinski i jedan na električni pogon i sada se oni ‘šeraju’, dijele.

Hrvatska je idealna prilika za ekološku proizvodnju, tu su šanse i potencijali također veliki

PL: Kakva je ispunjenost kompleksa?

– Gradnja kompleksa, uključujući natječaje, trajala je 24 mjeseca i završila u rujnu 2016. godine, kada je počeo teći rok u kojemu smo morali ostvariti postavljene ciljeve, podložne kontroli Europske unije. Moram se pohvaliti da smo te ciljeve ostvarili prije godinu dana. U Razvojnom centru i tehnološkom parku je više od trideset tvrtki, a iskazan je interes za dolazak dviju novih. Jedan od indikatora koje smo morali zadovoljiti bilo je osnivanje dva potpuno nova poslovna subjekta, a do danas ih je osnovano 12. U situaciji kad iz Hrvatske odlazi mladi kadar i kad se tvrtke zatvaraju, mi imamo 12 novih. U ovome trenutku popunjenost nam je 60 posto, ali kad se realiziraju projekti koji čekaju odobrenje, tada će to biti 80 posto.

PL: Spektar djelatnosti je razni, od proizvodnje čokolade do programskih rješenja u IT sektoru. Je li to smjer kojim želite ići?

– Svakako. Kad gledate širu sliku, na globalnoj razini ne možemo konkurirati Kini u proizvodnji šarafa. Oni to rade daleko masovnije i daleko jeftinije, ali kad je riječ inženjerskim znanjima, o proizvodima s visokom dodanom vrijednošću, tu imamo globalne šanse i potencijale, među ostalim i u IT sektoru. Osim toga, Hrvatska je idealna prilika za ekološku proizvodnju, tu su šanse i potencijali također veliki. U IT sektoru postoji problem kadrova, to je trenutačno najdeficitarniji sektor u tome smislu. Tvrtka koja se kod nas osnovala prošle godine, sada je narasla već na 15 ljudi.

PL: Koliko uopće ljudi radi na prostoru kompleksa?

– Počeli smo s osam poduzeća i 30-ak zaposlenih, sada je ovdje 30-ak poduzeća i oko 250 zaposlenih. Neke tvrtke koje su otvorene kao male, već su na pragu srednjih, što će reći 50-ak zaposlenika. Cilj nam je poticati rast i zapošljavanje, da nas tvrtke ‘prerastu’, da im kapaciteti koje im mi možemo ponuditi postanu premali. Imamo, primjerice, metaloprerađivački obrt koji je počeo s jednom osobom, sada je zaposlenih pet, a cilj im je da za nekoliko godina odu od nas i izgrade vlastitu halu. Tada se otvara pozicija za novog poduzetnika i stvara se ciklus petlje.

PL: Vidio sam da, među ostalim, kod vas radi i računovodstveni servis, kao i osiguravateljska kuća. Zašto?

– Sektori koji su nam prioritet jesu prehrambena industrija, IT sektor, drvoprerađivačka i metaloprerađivačka industrija. No, poduzetnicima želimo olakšati poslovanje tako da ne gube vrijeme na sporedne stvari, nego da im fokus bude na njihovoj djelatnosti. Zbog toga imaju priliku uzeti knjigovođu koji im je na minutu od ureda ili, pak, angažirati osiguranje za potrebe svog poslovanja.

PL: Spomenuli ste nedostatak kadra, pogotovo u informatičkom sektoru. Možete li vi što tu učiniti?

– Razgovaramo sa školama i akademskom zajednicom, ali to je dugotrajan proces. Obrazovni ciklus minimalno traje tri godine. S obzirom da to ne možemo odmah riješiti, ‘uskačemo’ sami te smo organizirali nekoliko obrazovnih ciklusa za IT područje. Predavači su iz poduzeća kojima nedostaju ljudi, a najbolji na edukaciji dobit će ponudu za posao.

PL: Je li to dugoročno održivo rješenje?

– Od jeseni krećemo s dugoročnom strategijom. Križevački poduzetnički centar u suradnji s gradom i varaždinskim Fakultetom organizacije i informatike omogućit će stručni studij u Tehnološkom parku od iduće akademske godine. Taj fakultet tako će dobiti izravan kontakt s našim IT tvrtkama, a u suradnji s njima mijenjat će se kurikulum, kako bi ljudi koji završe taj smjer dobili znanja u potpunosti adekvatna potrebama poduzeća iz Tehnološkog parka. Želio bih da Križevci postanu mali sveučilišni grad, da se koncentriramo na što više visokoobrazovnih institucija jer bismo time dobili strašnu propulziju kadrova. Za to imamo idealne uvjete – blizu smo metropoli, a pružamo ono što Zagreb nema, ugodu života, manju gužvu, niže troškove života…

PL: Postoje li naznake otvaranja novih poduzeća u kompleksu?

– Da. Dolazi tvrtka koja ima fantastičan proizvod, i to na polju istraživanja i razvoja, što je u Hrvatskoj jako rijetko. Radi se o robotici i umjetnoj inteligenciji. Tvrtka bi kod nas imala laboratorij, ali neće plaćati najam dok država ne raspiše natječaj za projekte iz istraživanja i razvoja, što se čeka već dulje vrijeme. Također, jedno poduzeće pred potpisom je ugovora sa stranim partnerom i za njega će razvijati automatizirane skladišne sustave također bazirane na umjetnoj inteligenciji, u što će se uključiti i Fakultet organizacije i informatike. Samo na tom projektu otvara se mogućnost za nekoliko doktorskih disertacija na nekoliko polja – algoritmi i umjetna inteligencija, čista mehanika, matematika, znači to je zamašnjak koji pokreće spiralu.

PL: Imate li kakvu podršku s državne razine. Je strategija naše države jačanje IT sektora?

– E, tu je problem. Hrvatska nema definiranu strategiju, nema fokus, mi nismo odredili što nam je važno. Sve se kod nas događa ad hoc. Kad netko u nečemu uspije, onda nam je to važno. Turizam jest strašno važna grana gospodarstva, donosi veliki prihod, ali to je nestabilna djelatnost na dulji rok. Vidimo što se događa po svijetu – dva ili tri incidenta kod nas i turizam je za tu godinu propao, s adekvatnim utjecajem na BDP. Automobilska industrija je genijalna priča, ali i tu nemamo strategiju razvoja, sve zahvaljujemo jednoj osobi, koja je odlučila ostati u Hrvatskoj. Informatika može biti naša komparativna prednost globalno, ali ni što se toga tiče ne postoji ni strategija niti sustavna pomoć razvoju IT sektora. Hrvatska godišnje ‘proizvede’ oko 2000 informatičara, znači kadra za IT sektor, a jedna Poljska ih ‘proizvede’ 19.000. Nije stoga čudno što su svi naši kadrovski resursi u ovome trenutku iscrpljeni, slobodnih informatičara naprosto nema.

PL: Smatrate li da su Križevčani svjesni važnosti Tehnološkog parka za budućnost grada?

– Mislim da jesu. Ljudi su bića koja svoje zaključke temelje na prethodnim iskustvima. S obzirom na to da je već godinama u Križevcima situacija bila prilično crna, ljudi su postali dosta skeptični i na početku našeg rada nisu bili baš prepuni optimizma. No, kako prolazi vrijeme, ta se percepcija mijenja. Osim toga, i mi se trudimo da se vidi što više aktivnosti u Razvojnom centru, tako da se stalno odvijaju predavanja, radionice i edukacije.

FOTO Dubravko Vutuc

Share on facebook
Facebook
Share on twitter
Twitter
Share on email
Email

Upišite pojam koji želite pretraživati

Na našoj stranici koristimo kolačiće (cookies) kako bismo Vam mogli pružati usluge, koje bez upotrebe kolačića ne bismo bili u mogućnosti pružati. Nastavkom korištenja stranice suglasni ste s korištenjem kolačića. PRAVILA PRIVATNOSTI