Sedam godina prošlo je od formalnog osnivanja Sveučilišta Sjever koje danas ima sjedište u Koprivnici i Varaždinu. Akademske godine 2021./22., od tada najmlađeg sveučilišta u zemlji, probilo se u top 5 hrvatskih sveučilišta po broju studenata. Prestigli smo ove godine i najstarije sveučilište u Hrvatskoj, ono u Zadru, osnovano daleke 1396. godine.
Ova je tema objavljena u ponedjeljak u tiskanom izdanju Podravskog lista…
Iz godine u godinu Sjever je nadograđivao svoje studijske programe te dodavao nove koji su očito postali zanimljivi maturantima iz svih dijelova zemlje. Koprivnica kao formalno sjedište Sveučilišta Sjever krenula je s novinarstvom i medijskim dizajnom, da bismo danas u srcu Podravine imali čak šest preddiplomskih, četiri diplomska te dva sveučilišna doktorska studija. Sveukupno, s centrom u Varaždinu, 12 preddiplomskih, 10 diplomskih te tri doktorska studija pohađa oko 6000 studenata.
Još 2019. Sjever je bio na sedmom mjestu po broju studenata, iza sveučilišta u Puli i Zadru, a danas su od našeg brojnija samo ona u Zagrebu, Rijeci, Osijeku i Splitu. U Hrvatskoj je iz godine u godinu otprilike 160.000 studenata, a najveći broj, oko 40 posto, odnosi se na zagrebačko Sveučilište, dok je drugo ono splitsko s nekih 11 do 12 posto, a potom ga u stopu prati riječko i osječko.
– Ova je godina sigurno najbolja što se tiče upisa u povijesti Sveučilišta Sjever. Trenutno imamo 5200 studenata, a po popunjenosti upisnih kvota, znam sigurno, najbolje stojimo od svih sveučilišta u zemlji – rekao nam je Mario Tomiša, prorektor Sveučilišnog centra u Koprivnici, jedan od idejnih tvoraca ove sveučilišne koprivničko-varaždinske priče.
Inače, Sveučilište u Zadru po broju studenata lagano pada godinama, a trenutno su, prema Tomišinim informacijama, blizu 5000 studenata. Cilj im je u startu bio proći dubrovačko i pulsko sveučilište i to su vrlo brzo i napravili. Danas, samo u Koprivnici studira oko 1260 studenata, a na Njuškalu, recimo, nema šanse da nađete slobodan niti sobičak kako biste ga unajmili za stanovanje.
– Ipak se ovdje radi o bazenu od 700-tinjak tisuća duša, kad gledate potez od Krapine pa do recimo Bjelovara, iako nam dolaze studenti iz stvarno svih dijelova Hrvatske – navodi Tomiša koji ističe da je svaki novi program koji je krenuo naišao na veliko zanimanje i bio je pogodak.
No, da bi to mogli pratiti i prostorno treba ulagati, a upravo sada spremaju 12 milijuna kuna vrijedan projekt prehrambeno-tehnološkog labosa, učionica i ostalih popratnih prostorija – iz vlastitih prihoda.
Već neko vrijeme postoji i projekt znanstveno-istraživačkog centra koje je dobilo „zeleno svjetlo“ i Ministarstva znanosti, no potraga za izvorima financiranja još traje. Tomiša, studenti i njihovi roditelji nadaju se da će krenuti već dugo najavljivana gradnja studentskog doma, no ona još uvijek nije počela. Zagrebački poduzetnik Josip Galinec, koji ima tri doma u Zagrebu, dobio je „posao“ na javnom natječaju prije gotovo dvije godine, no sve je stopirala korona. Tijekom ovog ljeta najavio je početak radova najesen, no bagera još nema.
FOTO Arhiva
