Ne znate nosite li dječaka ili djevojčicu? Postoji način kako se određuje spol…

Podravski favicon - Podravina i Prigorje - Koprivnica - Križevci - Đurđevac - Ludbreg - Aktualne vijesti - Zanimljivosti - Fotogalerije

Istraživanje znanstvenika Corryja Gellatlyja sa Sveučilišta Newcastle pokazalo je kako muškarci od svojih roditelja nasljeđuju gen koji određuje hoće li imati više sinova ili kćeri, prenosi portal Science Daily.

To znači da muškarac koji ima više braće vjerojatno ima gen zbog kojeg će imati više sinova, dok onaj koji ima više sestara vjerojatno nosi gen zbog kojeg će većinom dobivati kćeri.

Istraživanje su provodili na 927 obiteljskih stabala koja su sadržavala informacije o 556.387 ljudi iz Sjeverne Amerike i Europe i datirala su sve do 1600. godine.

– Istraživanje obiteljskih stabala jasno nam je pokazalo da se sklonost dobivanju dječaka ili djevojčica nasljeđuje. Zato danas znamo da muškarac koji ima više braće ima veću vjerojatnost imati sinove, dok onaj koji ima sestre ima veću vjerojatnost dobivati kćeri. No, kod žena to ne možemo predvidjeti, ali one svejedno prenose gen na svoje dijete – pojasnio je Gellatly.

Ono što određuje spol djeteta jest X ili Y kromosom. Kada se X kromosom koji nosi spermij spoji s jajnom stanicom i X kromosomom majke dobivamo djevojčicu (XX). Kada spermij nosi Y kromosom dobivamo dječaka (XY)

Gellatly je u svom radu detaljno objasnio proces određivanja spola djeteta. Naime, gen se sastoji od dva dijela koja nazivamo alelama, i svaki dio je naslijeđen od jednog roditelja zbog čega je vjerojatno da muškarci nose dva različita tipa alela što rezultira trima mogućim kombinacijama gena koje određuju omjer spermija koji nose X ili Y kromosom.

Prva kombinacija naziva se mm i to su muškarci koji proizvode više spreme s Y kromosomom pa je veća vjerojatnost da će imati sinove. Druga kombinacija je mf i to su muškarci koji proizvode spermije koji okvirno nose jednak broj X i Y kromosoma pa će sukladno tome imati jednak broj sinova i kćeri. Treća kategorija je ona koja nosi naziv ff i to su muškarci koji pretežito nose X kromosom te će imati više kćeri.

Kako to sve skupa funkcionira u realitetu? Gellatly je to pojasnio na pojednostavljenom primjeru dvaju obiteljskih stabala. U prvom obiteljskom stablu djed ima kombinaciju mm stoga ima svu mušku djecu i prenosi samo m alele pa i njegova djeca imaju veće šanse nositi mm kombinaciju i dobivati mušku djecu. Njihova djeca pak imaju mf kombinaciju alela jer su naslijedili m alele od oca i f alele od majke stoga imaju jednaku šansu imati jednak broj kćeri i sinova.

U drugom obiteljskom stablu djed nosi ff kombinaciju alela pa ima sve kćeri koje također nose ff alele jer su im i majka i otac imali ff kombinaciju alela. Jedna od kćeri ima djecu s muškarcem koji nosi mm kombinaciju alela. Budući da muškarac određuje spol djeteta, sva su djeca muška. Sva njihova djeca imaju mf kombinaciju alela jer su naslijedila m od oca i f od majke pa kao rezultat imaju predispoziciju imati jednaki broj kćeri i sinova.

Osvrnuo se i na baby boom nakon ratova kada se rodilo više muške djece. Naime, godinu nakon što je Prvi svjetski rat završio rodila su se dva dodatna dječaka na sto djevojčica, u usporedbi s godinom prije početka rata. Gellaty je to objasnio jednostavnom genetskom predispozicijom u kojoj jednostavno muškarci koji imaju više sinova imaju i veće šanse da im se neki od njih vrati kući nakon rata i da sam ima sinove. S druge strane, muškarci koji su imali više kćeri možda su izgubili svog jedinog sina u ratu, a i ti sinovi imaju veću šansu kasnije imati samo kćeri. (lr)

FOTO Ilustracija

Share on facebook
Facebook
Share on twitter
Twitter
Share on email
Email

Upišite pojam koji želite pretraživati

Na našoj stranici koristimo kolačiće (cookies) kako bismo Vam mogli pružati usluge, koje bez upotrebe kolačića ne bismo bili u mogućnosti pružati. Nastavkom korištenja stranice suglasni ste s korištenjem kolačića. PRAVILA PRIVATNOSTI