NEBRIGA ZA UMIRUĆE Svake godine najmanje 660 neizlječivih bolesnika umire bez prave bolničke skrbi

Statistički podaci govore o tome kako u našoj županiji 49 posto osoba umre u bolnici, a 36 posto kod kuće


Autor: podravski.hr — 08.03.2018. / 13:15 Aktualno

Koprivnička bolnica nije dobro prošla u izvještaju Agencije za kvalitetu

Prema liječničkim procjenama, najmanje 660 pacijenata s neizlječivim bolestima godišnje u Koprivničko-križevačkoj županiji potrebuje neki oblik palijativne pomoći ili „brige o umirućima“, kako bi se to reklo kolokvijalno.
U ovome trenutku u Općoj bolnici u Koprivnici na raspolaganju je šest kreveta za palijativne bolesnike po raznim odjelima, što ne udovoljava rastućim potrebama.
Koprivnica je prva u Hrvatskoj 2011. godine dobila palijativnu ambulantu i dnvenu bolnicu s pet kreveta i u iduće dvije godine kroz nju je prošlo 400 pacijenata. Vodio ju je dr. Mato Devčić, današnji ravnatelj, koji se o palijativi obrazovao u Velikoj Britaniji i Njemačkoj, a ambulanta je njegovim prelaskom u Dom zdravlja prestala s radom.
Devčić je u međuvremenu postao šef nacionalnog povjerenstva za razvoj palijativne skrbi, a kao ravnatelj Opće bolnice najavljuje da će učiniti sve kako bi se razina skrbi podigla na višu razinu te se u bolnici otvorio palijativni odjel s 24-satnom brigom.
– Zalagao sam se da se u sklopu velikog projekta dnevnih bolnica, što se upravo provodi, ponovno pokrene i palijativna ambulanta, no Ministarstvo zdravstva s tim se nije složilo. U ovome trenutku mogu najaviti da će se u sklopu Doma zdravlja formirati mobilni palijativni tim sastavljen od liječnika i medicinske sestre, a prema potrebi će se uključivati i druge specijalnosti poput psihologa, fizijatra, pa i duhovnika. Za to će biti osiguran novac u proračunu za 2019. godinu – najavio je Devčić.
Ističe kako je palijativa multidisciplinarna djelatnost koja, s jedne strane, olakšava preostali život neizlječivom bolesniku, pa čak i produljuje to razdoblje, a s druge strane pomaže i obitelji te ostaloj okolini da se lakše nosi s teškom situacijom.
Najviše pacijenata kojima je potrebna palijativna njega boluje od karcinoma, ali tu su i oboljeli od Alzheimera, Parkinsona, teških demencija, kardioloških i plućnih bolesti te drugi.
– Svjedočimo kako je svake godine sve više bolesnika s neizlječivim dijagnozama i u našem fokusu svakako je podizanje razine palijativne skrbi – ustvrdio je Devčić.
Statistički podaci govore o tome kako u našoj županiji 49 posto osoba umre u bolnici, a 36 posto kod kuće. Veliki dio potonjih u krugu je pacijenata kojima bi, kao i njihovim obiteljima, pomogla stručna palijativna skrb. Ostvare li se najave dr. Devčića, od iduće godine ona će im biti dostupnija. (hš)
FOTO: ARHIVA