NEGATIVAN TREND Po smrtnosti beba među najgorima smo u državi

Dr. Ivica Stanišić, šef Odjela za ginekologiju i opstetriciju u koprivničkoj Općoj bolnici, kaže kako povećanje stope smrti dojenčadi u zadnjih nekoliko godina u našoj županiji nema nikakve veze s kvalitetom zdravstvene skrbi


Autor: podravski.hr — 24.10.2017. / 14:33 Aktualno

Pedijatrijski odjel u Koprivnici

Nezapamćena tragedija pogodila je u siječnju 2013. godine mladi koprivnički bračni par. Majka koja je nosila blizance u osmom mjesecu trudnoće osjetila je tegobe i završila je u bolnici.
U samo nekoliko sati došlo je do takvog pogoršanja da je jedno dijete umrlo u majčinu trbuhu, drugo je živjelo samo dva sata nakon poroda, a liječnici su majci jedva spasili život.
Te godine naša županija imala je najgoru stopu mortaliteta dojenčadi u Hrvatskoj, s devet umrlih na 1000 djece do godine dana života. Zdravstveno-statistički ljetopis za prošlu godinu govori kako se sličan trend nastavio.
U 2014. godini stopa mortaliteta dojenčadi iznosila je 8,5 (treći najgori u zemlji), u 2015. pet (šesti najgori), a lani 7,9 (treći najgori).
Hrvatski prosjek u zadnjih deset godina kreće se između četiri i pet na tisuću rođenih, a naša županija do 2013. godina uglavnom je imala manje od toga, često čak i ispod europskog prosjeka, koji je, primjerice, u 2015. iznosio 3,6. Što se dogodilo? Jesu li podaci za zadnje četiri godine zabrinjavajući? Postoje li kakvi izvanjski faktori koji utječu na to da dojenčad umire više nego prije? Odgovore smo pokušali doznati u razgovoru s koprivničkim pedijatrom s dugogodišnjim iskustvom.
– Preciznu ocjenu nemoguće je dati bez podrobne analize svakog od slučajeva smrti dojenčadi, no na temelju onoga što mi je poznato, u velikoj većini moralo bi se raditi o perinatalnoj smrti, dakle smrti djeteta pri porodu ili neposredno nakon njega – kazao nam je sugovornik.
Prema njegovim riječima, djeca više ne umiru od zaraznih bolesti, kao prije stotinjak godina. Nisu nepoznate priče iz biografija starih ljudi u stilu „imao sam sedmero braće, a četvero je umrlo u djetinjstvu“, no to je stvar prošlosti. Osim toga, još 50-ih godina žene su pretežito rađale kod kuće i tek se svaki otprilike deseti porod dogodio u bolnici. S napretkom životnog standarda s jedne i medicinske skrbi s druge strane smrtnost dojenčadi drastično se smanjila.
– U mojoj dugogodišnjoj praksi slučajevi smrti djece mogu se nabrojati na prste jedne ruke. S druge strane, perinatalna smrt je činjenica na koju utječu dvije stvari – nedonošenost te razne malformacije i poremećaji nespojivi sa životom. To je nešto na što se ne može utjecati – veli pedijatar.

Umrla dojenčad na tisuću živorođenih
(naša županija / hrvatski prosjek)
2016. 7,9 / 4,3
2015. 5,0 / 4,1
2014. 8,5 / 5,0
2013. 9,0 / 4,1

Slučajevi poput onoga iz Legrada 2014. godine, kada je naizgled zdravo četveromjesečno dijete umrlo u domu, iznimno su rijetki. Brzo se ispostavilo kako se radilo o sindromu iznenadne dojenačke smrti, u narodu poznatijemu kao „smrt u kolijevci“. Takav tragičan događaj, na koji nisu utjecale nikakve izvanjske okolnosti, dodaje više od promila u statistiku Zdravstveno statističkog ljetopisa. Podatke o porastu stope mortaliteta dojenčadi u našoj županiji u zadnje četiri godine naš sugovornik ne doživljava kao nešto što bi bilo imalo alarmantno.
– Uzorak je premali da bi to bile znatne varijacije. U našoj bolnici imamo oko 900 poroda na godinu, a i ta se brojka neprestance smanjuje. To znači da samo jedna smrt jako utječe na statistiku. To vam je tako – jedne godine smo znatno ispod švedskog prosjeka, a onda smo godinu-dvije iznad – ustvrdio je pedijatar.
Što se tiče njegove iskustvene procjene da na stopu mortaliteta dojenčadi presudno utječe udio novorođenačke i postnovorođenčadske smrti, u prilog joj govore i podaci kako se u zadnjih deset godina u smrti djece do godinu dana života na smrt u prvih 28 dana života odnosi između 70 i 75 posto tragičnih ishoda.
Dr. Ivica Stanišić, šef Odjela za ginekologiju i opstetriciju u koprivničkoj Općoj bolnici, kaže kako povećanje stope smrti dojenčadi u zadnjih nekoliko godina u našoj županiji nema nikakve veze s kvalitetom zdravstvene skrbi.
– Dapače, ona je na iznimno visokoj razini, pogotovo u primarnoj zdravstvenoj zaštiti. Moj tim iznimno je zadovoljan radom naših ginekologa na terenu, koji pružaju usluge i iznad standarda koji plaća HZZO. Rade i po 14 pregleda ultrazvukom tijekom trudnoće – izjavio je on.
Dometnuo je i kako liječnici u rodilištu „pušu na hladno“, pa se povećava broj carskih rezova kako bi se izbjegle moguće komplikacije pri „klasičnom“ porodu, koje bi mogle rezultirati smrću djeteta.
– Statistika ni u kom slučaju nije odraz loše perinatalne skrbi – ustvrdio je dr. Ivica Stanišić. (hš)
FOTO: ARHIVA

Dr. Ivica Stanišić, voditelj Odjela za ginekologiju i opstetriciju u Općoj bolnici u Koprivnici

Podijeli:Share on FacebookShare on Google+Tweet about this on TwitterShare on LinkedIn