POVIJESNA NEPRAVDA ‘Podravka je državi u ratu dala 35 milijuna maraka. A država je autocestu sagradila – Varaždinu’

Stranački stožer bio je u franjevačkoj crkvi, kamo su Mikotiću stizali rezultati s ondašnjih 180 biračkih mjesta


Autor: podravski.hr — 03.12.2017. / 13:05 Aktualno

Mikotić s maketama brodova koje sam izrađuje

Bila su to vrlo turbulentna vremena. Bližili su se prvi demokratski izbori, a u zraku je već mirisao rat. Zdravko Mikotić, koji kao inženjer građevine radi u Podravkinu Inženjeringu, a izvan struke poznat je kao vrstan tamburaš, jedan od glavnih svirača u Podravkinu orkestru, odlučuje ući u politiku.
Potkraj 1989. godine jedan je od inicijatora, a potom u veljači iduće godine i osnivača HDZ-a u Koprivnici. Već u svibnju ta stranka premoćno pobjeđuje na izborima, a Mikotić postaje prvi koprivnički gradonačelnik u samostalnoj Hrvatskoj.
– Sve do tada politika me uopće nije zanimala. No, s obzirom na moj obiteljski odgoj, znao sam što moji roditelji misle o hrvatstvu, i to mi je dalo unutarnji poriv da krenem u politiku i da se učlanim. To je bilo veliko iznenađenje za cijelu moju obitelj, za prijatelje i kumove. Imao sam tu sreću da budem među prvima koji su prišli osnivanju HDZ-a u Koprivnici, a gradski odbor osnovan je na moj rođendan, 16. veljače – prisjeća se on.
Već u svibnju HDZ premoćno pobjeđuje u tadašnjoj Općini Koprivnica, sa 77 posto glasova. Stranački stožer bio je u franjevačkoj crkvi, kamo su Mikotiću stizali rezultati s ondašnjih 180 biračkih mjesta. U doba kad još nije bilo mobitela, veli, rezultate je znao oko 23 sata.
No, slavlje je kratko trajalo. Na pomolu su bila olovna vremena.
– Najjasnije saznanje da će biti rata došlo je 29. listopada 1990. godine. Tadašnji ministar obrane Martin Špegelj i ministar policije Perica Jurić pozvali su lokalne čelnike sa sjevera Hrvatske na tajni sastanak u Varaždin, na kojem je Špegelj otvoreno rekao: Gospodo, pred nama je rat! Morate početi s obrambenim pripremama, i potom je potanko objasnio što valja napraviti. Radili smo u debeloj ilegali. Zamislite samo da je JNA u punoj funkciji, a policija i tajne službe su pod kontrolom Beograda – prisjeća se Mikotić.
Glavni posao tada je nabava naoružanja, a iz Čakovca i Varaždina posuđena je protuzračna zaštita, što je kasnije spasilo Koprivnicu od bombardiranja.
– Na dan kad su raketirani Banski dvori, dva aviona u povratku su, u preletu, bacili rakete na našu vojarnu, sedam dana nakon što je armija je otišla. Međutim, nikad se više nisu pojavili jer je nebo tada bilo posuto ispaljeno protuavionskim projektilima. Imra Agotić kasnije mi je prenio kako mu je general JNA Andrija Rašeta kazao: Jeste nas ondje nagarili – veli Mikotić.
Prisjeća se i kako je sudjelovao na povijesnoj sjednici Hrvatskog sabora, u podrumu Inine zgrade, na kojoj je proglašena samostalnost Hrvatske. U zanosu je i sam dignuo ruku nakon što je Vladimir Šeks pročitao zaključke i pozvao na glasanje. Potkraj Mikotićeva gradonačelničkog mandata dolazi do novog teritorijalnog ustroja Hrvatske. Kroje se županije. Prema prvom prijedlogu, Koprivnica je trebala pripasti Bjelovaru.
– Nismo se s tim mogli složiti i počeli smo lobirati na sve strane. I onda smo sjeli Zvonko Majdančić, Ivan Mikulić, Đoni Mesić i ja i nacrtali smo kartu svih hrvatskih županija. Naravno, među njima je bila i naša. Na Martinje 1992. godine došli smo k Tuđmanu, a bio je tamo i Manolić. Pokazali smo mu našu kartu, Tuđman je to gledao i gledao, pa je rekao kako smo mislili na cijelu zemlju, a ne samo na sebe. Uz male izmjene naša je karta na kraju prihvaćena. Valjda me zato nikad nisu pozvali na Dan županije – veli Mikotić.
I onda se 1993. godine događa čudna stvar – HDZ gubi lokalne izbore. Zbog rata je pao standard, a na sam dan izbora iz Komunalca su građanima stigli računi za plin. Cifre su bile visoke.
Nakon gubitka izbora Mikotić proživljava dvije obiteljske tragedije u kratkom razmaku. Iznenada mu umire supruga, a sin teško stradava u prometnoj nesreći i jedva preživljava. Tugu svladava, među ostalim, i učenjem – upisuje magisterij na Ekonomskom fakultetu. Vraća se u Podravku i još se neko vrijeme bavi politikom kao gradski i županijski vijećnik, a umirovljuje se 2008. godine.
Kako gleda na razvoj Koprivnice nakon svoga gradonačelnikovanja?
– Nije loše, ali moglo je i bolje. Podravka je u ratno dala 35 milijuna njemačkih maraka i zato je general Anton Tus rekao da je prehranila hrvatsku vojsku. Mi smo u našim zahtjevima prema državi uvijek bili preskromni, dok su mnogi drugi jako dobro kapitalizirali svoje sudjelovanje u Domovinskom ratu. To ostavlja trag gorčine – reći će Mikotić.
No, dodat će kako nam je naštetila i naša nesloga. Prisjeća se kako je jednom primio ministra prometa, koji je u Koprivnicu došao s mađarskom delegacijom. Mađari su rekli kako će graditi autocestu prema Jadranu i da im je svejedno gdje će ulaziti u Hrvatsku. Iako je lepavinski prijelaz najjednostavniji i najjeftiniji put još od rimskih vremena, autocestu su dobili Varaždinci.
– Oni su u jednim goricama sazvali skup svih koji su bili u politici ili bilo gdje u javnoj službi i dogovorili se da svi upru kako bi autoput došao k njima. I uspjeli su. Mi se nismo mogli složiti. To je i danas naša rak-rana – veli Mikotić.
Kako provodi umirovljeničke dane? Osim u druženju s petero unučadi, posvetio se i svom starom hobiju – izradi maketa brodova.
Iz male radionice, u kojoj rezbari dijelove do najsitnijeg detalja, izašlo je već 14 maketa, od Kolumbove Santa Marije i venecijanske galije do jadranske bracere i trabakula, a upravo dovršava Cezarovu galiju. Ponosan je i na dvije makete Eiffelova tornja koje je vlastoručno izradio.
Na službenim gradskim internetskim stranicama njegova imena nema na popisu koprivničkih gradonačelnika. Povijest ondje počinje 1993. godine.
– Je, žao mi je zbog toga, zašto bih lagao – reći će Zdravko Mikotić, prvi koprivnički gradonačelnik u samostalnoj Hrvatskoj. (hš)
FOTO: GORAN OBRAN

Podijeli:Share on FacebookShare on Google+Tweet about this on TwitterShare on LinkedIn