NESTAŠICA Pola Hrvatske više uopće nema zmijskog protuotrova, evo kakva je situacija kod nas

Koprivnička bolnica i županijski Zavod za hitnu medicinu spremni su za slučajeve ugriza zmija otrovnica


Autor: podravski.hr — 27.05.2018. / 8:50 Aktualno

Otrovnice su sklupčane - na fotografiji je riđovka

Koprivnička bolnica i županijski Zavod za hitnu medicinu spremni su za slučajeve ugriza zmija otrovnica, točnije poskoka i riđovke, jedinih otrovnica koje žive u Podravini i Prigorju.
Ove godine još nije zabilježen slučaj ugriza zmije, no u slučaju da se to dogodi, protuotrova ima u Hitnoj pomoći, dok Zavod za hitnu medicinu ima šest doza s rokom valjanosti do studenog ove godine. U slučaju ugriza zmije otrovnice, pacijenti se trebaju javiti na te dvije adrese odnosno nazvati 194.
– Zadnje zbrinjavanje zbog ugriza zmije imali smo 21. ožujka prošle godine na području Kalnika. Radilo se o ugrizu za mali prst ruke, a pacijent nije naveo koja je zmija bila u pitanju. Pacijent je po intervenciji hitne medicinske službe zbrinut u bolnici – rekla je Mirjana Hanžeković, ravnateljica Zavoda za hitnu medicinu.
Kod neotrovnih zmija nakon ugriza lokalno se vidi vjenčić zuba bez drugih lokalnih znakova upale i bez prisutnosti općih simptoma, dok se kod otrovnih zmija nakon ugriza lokalno poznaju dvije krvareće ranice razmaknute pet do sedam milimetara, a za deset do 15 minuta vidljiv je lokalni edem i cijanoza kože. Edem se brzo širi i može zahvatiti ekstremitet. Do dolaska hitne medicinske službe stroga preporuka je da se rana ne isisava, ne hladi i ne zarezuje, a obavezno je i strogo mirovanje.

 

Evo kako izgleda poskok

Početni simptomi su bolovi u trbuhu, proljev i povraćanje. Od općih simptoma koji se javljaju nakon ugriza zmije otrovnice značajna je glavobolja, pospanost, povraćanje, znojenje, motorički nemir, hipotenzija, tahikardija ili bradikardija. Uzrok smrti, koja do sada nije zabilježena u Podravini i Prigorju, najčešće je hipovolemijski šok zbog smanjenja ukupnog volumena krvi. Ako se pridržavamo osnovnih pravila kod susreta sa zmijom, rizik od ugriza sami možemo svesti na minimum.
Dok je najveća koncentracija poskoka na Kalniku, velika populacija riđovki nađena je u hrastovoj šumi Križančija kod Malog Bukovca.
– Rijetko koji kraj u Hrvatskoj ima tako veliku populaciju poskoka, a ona obitava isključivo na Kalniku – veli dr. sc. Radovan Kranjčev, poznati hrvatski biolog, i dodaje kako je važno zmiji nagovijestiti svoj dolazak i ona će se bez problema maknuti.- Ugrizi se vrlo lako mogu izbjeći. Važna je odgovarajuća odjeća i obuća te odgovarajuće ponašanje, koje treba učiti. Često sam bio u neposrednoj blizini poskoka, no nikad me nije ugrizao – kaže profesor Kranjčev i dodaje da poskok, suprotno uvriježenom mišljenju, ne skače.
Osim adekvatne opreme, važno je u ruci imati štap kojim zmiji nagovijestimo svoj dolazak kako se ne bi iznenadila jer tada napada.
– Sve zmije miču se od ljudi i ugrizu jedino kad im se iznenada približimo. Poskok ima vrlo nezgodnu naviku da se za vrijeme vrućina popne u krošnju drveća pa ako netko prolazi ispod stabla, može napasti. Karakteristično je i da zmije otrovnice miruju smotane u klupko, dok druge zmije to ne rade, kao i da imaju karakterističnu ‘cik-cak’ šaru – rekao je dr. Kranjčev.

 

Dr. Radovan Kranjčev, naš poznati biolog

I riđovka je otrovnica karakteristična za naše podneblje, voli vlažno šumsko tlo i blizinu vode.
– I s riđovkom treba znati postupati i moramo obavezno sa sobom imati štap da joj damo do znanja da se makne i ona će se zasigurno maknuti i neće biti nikakvih problema – objasnio je Kranjčev.
Od ostalih zmija u Podravini i Prigorju možemo naći austrijsku smukulju, koja može narasti do 80 centimetara dužine te ima šare koje podsjećaju na šare poskoka pa je često ljudi miješaju s poskokom, no posve je bezazlena. Najčešća zmija u Hrvatskoj je Eskulapova zmija ili bjelica, a ona može narasti do dva metra te se može penjati po glatkim površinama pa to straši ljude.
Česte su i bjelouške te vodene bjelouške, no one su također potpuno bezopasne. (sm)
FOTO: NIKOLA WOLF