Nevjerojatna podravska priča: U općini je tek 14 nezaposlenih, a šest ih čeka mirovinu

Podravski list profile

Načelnik Općine Veliki Bukovec Franjo Vrbanić (HSS) načelnik je jedne od najmanjih općina u Varaždinskoj županiji. Osim što je najmanja u smislu broja stanovnika i teritorija, ona je uz općinu Mali Bukovec i najmlađa. Nastala je 1998. godine razdvajanjem naselja Veliki Bukovec, Kapele Podravske i Dubovice od tadašnje općine Mali Bukovec. S načelnikom Vrbanićem razgovarali smo o svrsishodnosti malih općina kao što je Veliki Bukovec, ali i o projektu koji u tom mjestu čekaju već 25 godina.

PL: Općina Veliki Bukovec je, ako se ne varam, jedna od najmanjih u Varaždinskoj županiji.

Točno, općina Mali Bukovec imala je prema zadnjem popisu stanovništva 1438 stanovnika. Naše su procjene da je od 2011. godine do danas u općini 150 stanovnika manje. Nešto se stanovnika odselilo, a godišnje imamo negativni prirast od desetak stanovnika.

Franjo Vrbanić

PL: Kako je biti načelnik tako male općine. Ima li to kakve prednosti ili mane?

Činjenica je da gotovo svakog stanovnika općine poznajem. To je prednost jer sam na taj način bliži problemima s kojima se naši stanovnici susreću. To bih označio kao prednost. Ne mogu govoriti o manama. No, činjenica je da poznajem sve ljude, a nekad moraš donijeti odluku koji nije u interesu, primjerice, neke udruge, pa zna biti malo škakljivo. Ali, to je posao načelnika, tako da se ne može govoriti o manama.

PL: Općina Veliki Bukovec poznata je da u njoj praktički nema nezaposlenosti.

Prema zadnjim podacima, u našoj općini prijavljeno je 14 nezaposlenih osoba, a od toga šest više nikada neće raditi jer čekaju mirovinu. Tako praktički imamo nezaposlenost ispod jedan posto. Naši poslodavci koji djeluju na području općine moraju tražiti radnu snagu izvana, pa tako u našoj drvnoj industriji imamo zaposlene radnike iz Indije. Upravo zbog spadamo u šestu razinu po razvijenosti.

PL: Znači, posla ne nedostaje, ali ipak se ljudi odseljavaju iz općine i općenito sa sela.

Nažalost, to je činjenica. Eto, mi primjerice u općini imamo pedesetak studenata, što je nemali broj u odnosu na broj stanovnika. Radi se mladim ljudima koji žele raditi, koji se žele razvijati. Kada bi on odlučili ostati živjeti ovdje, bio bi to velik dobitak. Ali pitanje je koliko će njih ostati, a koliko će se preseliti u veće centre. Naš je zadatak da ih zadržimo ovdje. Mislim da bi to trebao biti glavni zadatak svih ruralnih sredina u Hrvatskoj u idućih pet ili deset godina.

PL: Nedavno sam razgovarao s vašim kolegom Darkom Markovićem, načelnikom Općine Mali Bukovec, koji je rekao da se općine Mali Bukovec i Veliki Bukovec nikad nisu smjele razdvojiti, da su ovako razdvojene premale, te da bi zajedno bile jače.

Prekratko sam u politici da govorim o tome, no činjenica je da imamo dosta toga zajedničkog. Ista smo župa, pošta, u školu u Velikom Bukovcu idu djeca iz općine Mali Bukovec. Sada možda ne treba administrativno spajati dvije općine, ali moramo u svemu gdje možemo surađivati i smanjiti administraciju. Trebamo zajedno raditi projekte s općinama, Gradom Ludbregom, Gradom Varaždinom, i to upravo činimo. O reformi jedinica lokalne samouprave neka odluči država. Možda nakon 10 ili 15 godina, dok se generacija koja je razdvojila općine makne s političkog života, treba raspisati referendum i pitati nove ljude što misle o tome. Dotad, mi ćemo se udružiti u projektima i svemu drugome što nam je dostupno. Činjenica je da što si veći, možeš jače zastupati svoj kraj i svoje interese, to je neizbježna činjenica.

PL: Vi ste se odlučili na profesionalno obavljanje posla načelnika te ste napustili svoj stari posao i isključivo se posvetili općini. Mislite li da za ozbiljno vođenje općine načelnik treba biti profesionalac?

Dok se općina vodi ozbiljno, ima se mnogo posla i obveza. Moje je mišljenje da, ako se želi dobro raditi, da načelnik treba biti profesionalac. Ako netko dobro vodi općinu uz još neki posao, ja se tim ljudima divim. Ako biste radili dva posla, onda se nemate vremena posvetiti onome trećem i nevažnijem, a to je obitelj. Moje je mišljenje da načelnik treba biti profesionalac. Isto tako mislim da su dva načelnička mandata sasvim dovoljna, treći eventualno ako misliš završiti neki veliki projekt. Tada se treba maknuti. Divim se ljudima koji su po dvadeset godina načelnici, ne znam otkud im svježina, ili možda to čovjeku uđe pod kožu…

PL: Nekad je bilo lakše biti načelnik, nije bilo toliko projekata, propisa…

U prijašnjem pitanju spomenuli ste mog kolegu Darka Markovića koji posao načelnika obavlja volonterski uz svoj osnovni posao. On ima mnogo više iskustva u tome nego ja i pričao mi je da je prva dva mandata kada je bio načelnik bilo mnogo lakše raditi nego sada u trećem. U to vrijeme bili smo mlađi, a i bilo je mnogo manje obveza, projekata, administracije. Ako se želi dobro raditi, kao što to on radi, to je sada prava muka.

Gradit će se i rotor u središtu Velikog Bukovca

PL: Je li teže boriti se s administracijom malim općinama ili onim većim?

Svakako je to teže malima, kao što smo mi. U Općini imamo jednu zaposlenicu koja se bavi isključivo administracijom. Ona skuplja podatke i vodi statistiku kako bismo što prije i efikasnije mogli iste podatke poslati na primjerice šest adresa gdje se to od nas traži, makar bi ti koji traže i sami mogli doći do  određenih dokumenata koji postoje u elektroničnim bazama podataka. S druge strane, ima i drugačijih primjera. U županijskom uredu u Ludbregu za izdavanje  građevinskih dozvola sjedi jedan čovjek koji je zatrpan poslom. Ako primjerice dobijemo odobrenje za neki projekt, koje je kasnilo zbog glomazne administracije, moramo u najkraćem roku dobiti građevinsku dozvolu, ali ako čovjek koji to radi ima previše posla, to je vrlo teško. Tu bi se trebala napraviti reorganizacija javne administracije. Ili drugi primjer, dokument koja postoji u digitalnom obliku na internetu, mi ga moramo fizički slati institucijama ili po njega ići u Varaždin ili Zagreb, a istovremeno je on u svakom trenutku dostupan bilo kome.

PL: Recite nešto o projektima koje općina radi i koje planira završiti do kraja mandata.

Svakako je glavni cilj završetak rekonstrukcije škole. Znači, dogradnja nastavnog dijela škole, rekonstrukcija dvorane i sve što je potrebno za jednosmjensku nastavu. Taj projekt radimo s Varaždinskom županijom i općinom Mali Bukovec. To je najveći investicijski projekt u povijesti općine, a vrijednost mu je 13 milijuna kuna, s tim da mi sudjelujmo s 1,5 milijuna kuna. Ovaj projekt prikaz je kako treba funkcionirati. Ušli smo u razgovor sa Županijom i u roku  šest mjeseci radovi su počeli. Vrlo efikasno i organizirano i htio bih zahvaliti županu Radmiru Čačiću. Radi se o projektu koji je započet prije 25 godina, a nije se realizirao do kraja jer je netko nekom nešto krivo rekao pa su tako prolazili mandati, ali u ovom slučaju ponovnog oživljavanja projekta stvari su bile bitno drukčije. To je bio jedan od projekta koji je razdvojio nekadašnju općinu Mali Bukovec, a sad nas opet spaja. Gradit će se rotor u središtu Velikog Bukovca, pokraj Društvenog doma, to je investicija od oko milijun kuna. Sve je dogovoreno za izgradnju mosta preko rijeke Plitvice u Dubovici, tu imamo dogovor s Hrvatskim vodama, a isto se radi o projektu vrijednom milijun kuna.  Također, uredit ćemo centar Velikog Bukovca gdje planiramo napraviti mali park sa spravama za dječju igru i tjelovježbu te paviljon u središtu. Također, planira se gradnja rotora na opasnom raskrižju u Dubovici. Ima još nekoliko manjih projekata koje bismo htjeli realizirati do kraja mandata.

FOTO Nikola Wolf

  • Podijeli na društvenim mrežama
Share on facebook
Facebook
Share on twitter
Twitter
Share on email
Email
  • Najnovije vijesti

Upišite pojam koji želite pretraživati

Na našoj stranici koristimo kolačiće (cookies) kako bismo Vam mogli pružati usluge, koje bez upotrebe kolačića ne bismo bili u mogućnosti pružati.
Nastavkom korištenja stranice suglasni ste s korištenjem kolačića. Pravila privatnosti