Nevrijeme je skoro upropastilo gospodarsku izložbu u Ludbregu na kojoj su izložili čak 80 sorata grožđa

Podravski favicon - Podravina i Prigorje - Koprivnica - Križevci - Đurđevac - Ludbreg - Aktualne vijesti - Zanimljivosti - Fotogalerije

Feljton: dr. Hrvoje Petrić

Hrvatsko-slavonsko gospodarsko društvo osnovano je 1841. kao udruga za razvoj i unapređenje poljodjelstva. Već iduće godine pokreće svoje glasilo pod nazivom „Priobćenje članovom horvatsko-slavonskoga Gospodarskog družtva“, kao treći po starosti list za poljodjelce u Europi, kasnije poznat pod nazivom Gospodarski list. Ubrzo nakon osnivanja i pokretanja glasila Hrvatsko-slavonskoga gospodarskog dolazi do osnivanja njegovih podružnica.

Prva podružnica osnovana je u Glini 25. siječnja 1843. Nakon ove, osnovane su još iste godine podružnice u Petrinji, Križevcima, Ludbregu, Karlovcu i Varaždinu te u Zagrebu, Đakovu i Otočcu.

Broj 54 Članovi prvog odbora ludbreške podružnice 1843

Prema tome, podružnica u Ludbregu osnovana je među prvima u Hrvatskoj i Slavoniji i to 8. veljače 1843., a prvi predstojnik bio je ludbreški župnik Josip Vračan koji 1844. odlazi u Zagreb pa ga kao predsjednik nasljeđuje veliki sudac Pavao Gvozdanović. Godine 1847. predsjednik je koprivnički župnik Adam Žuvić i tada se ova podružnica sa sjedištem u Ludbregu naziva „Podravačka“. Nakon osnivanja podružnice i brzog porasta broja članova Gospodarskoga društva, počelo je usporavanje njegova rada. Jedan od razloga mogao bi biti to da velik dio članova nije bio u stanju namiriti članarinu. Sve je to djelovalo na otežani rad društva ograničavajući njegovu djelatnost. Održavanje društvenih sastanaka u podružnicama i glavnih godišnjih skupština bili su značajni faktori njihove djelatnosti. U vrijeme političkih događaja 1848. i 1849. godine aktivnost Gospodarskog društva je zamrla. Društvo oživljava tek 1850. godine kada na mjesto bivšeg predsjednika, tadašnjeg zagrebačkog biskupa i kasnije nadbiskupa Jurja Haulika, novim privremenim predsjednikom postaje zemljoposjednik Donat Tomić Trešćenski.

Škola za gospodare

Pozitivnu ulogu u radu imao je i Josip Jelačić, koji je predsjednik postao 1853. godine. Iste godine zabilježeno je da je u Ludbregu na podružnici predloženo da se buduća škola za gospodare osnuje u Ludbregu, za što je knez Filip Bathyany bio spreman besplatno dati zemljište i sve što bi bilo potrebno za rad te škole. Ludbreška podružnica prvi je put prestala s radom između 1853. i 1858. godine. Naime, te se godine u Gospodarskom listu izražava žaljenje da u Podravini Gospodarsko društvo nema svoju podružnicu. Također se u popisu podružnica za 1862. godinu ne spominje podružnica u Ludbregu. Stanje se počelo popravljati tek kada je 5. studenoga 1864. godine velečasni Josip Šavor premješten iz Bisaga za župnika u Veliki Bukovec kod Ludbrega. Josip Šavor rođen je u Koprivnici 1820. godine. Pučku školu završio je u Koprivnici, bogosloviju je polazio u Zagrebu. Od 1842. bio je kapelan u Kutini, od 1850. župnik u Bisagu, a od 1864. župnik u Velikom Bukovcu kod Ludbrega.

Broj 54 Vijest o osnivanju ludbreške podružnice 8.2.1843.

Godine 1863. izabran je za župnika u Koprivnici, ali zbog sukoba u gradskoj upravi nikad nije stupio na tu dužnost. Bio je predsjednik podružnog pododbora Hrvatsko-slavonskog gospodarskog društva u Sv. Ivanu Zelini (1860. -1864.) te član podružnog odbora istog društva u Koprivnici (1865. -1868.). Godine 1867. spominje se kao potpredsjednik Gospodarske podružnice u Ludbregu. Suradnik je i pretplatnik Gospodarskog lista i član križevačkog područnog odbora u Križevcima Prve gospodarske izložbe u Zagrebu 1864. Osim toga bio je član utemeljitelj Matice ilirske (1852.) te Sveučilišta (1867.) i Akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu (1863.), te pretplatnik Dragoljuba (1867./68.) i podupirajućičlan Društva za povjesnicu jugoslavensku (1860.). Umro je 1890. godine. Na glavnoj skupštini Hrvatsko-slavonskog društva od 22. siječnja 1867. godine naglašava se da je „uskrišena“ podravska podružnica u Ludbregu. Ta je podružnica imala 12 članova. Predsjednik je bio barun Ferdinand Inkey Pallinski, potpredsjednik Josip Šavor, a tajnik Franjo Prašnički. Izgleda da su te godine ludbreški članovi djelovali u sklopu podružnice u Križevcima.

Prva izložba

Na sjednici Podružnice podravečke održane 9. kolovoza 1867., kojom je predsjedao velečasni Josip Šavor, zaključeno je da se organizira gospodarska izložba u Ludbregu 12. i 13. listopada 1867. U izložbeni odbor imenovani su: za predsjednika kraljevski komornik barun Ferdinand Inkey Pallinski iz Rasinje, a za članove kotarski suci Vaneković i Šafarić, Lj. Vaništate kapetan Ivan Fanfogna. U Gospodarskom listu od 19. rujna 1867. godine pozivali su se gospodari da dođu na izložbu u Graz, ali i na domaću izložbu u Ludbregu. Prva gospodarska izložba u Ludbregu ili „Izložba plodinah vinogradarskih, voćarskih, vrtljarskih i poljskih“ usprkos lošim vremenskim prilikama održala se, a o nepogodama u Gospodarskom listu piše: ˝Prevladalo je nečuveno zločesto vrijeme, ne samo da smo patili kod branja naših vinograda, već smo se pobojali za podružničku izložbu u Ludbregu. Kiša pretvarala se je baš dva dana pred izložbu u oluju, sjeverni vjetar tjerao je guste oblake neprestano prema Kalniku u brdovitoj mu okolici, od malih vrielah postadoše jaki potoci i napokon su se u ravnicah od Koprivnice do Ludbrega počela stvarati prava jezera, tako da mnogi član odbora i mnogi prijatelj izložbe nije mogao staviti svoj zavičaj valovima okružen. Nego sutra dan u nedjelju dne 13. t.m. prestala kiša, potoci odstupiše vodu velikoj Dravi, ceste počeše se ocijediti i sušiti, a danas 14. tog, imamo opet boljeg vremena. Gore opisanoj dugotrajnoj oluji usprkos, sakupi se 12. t.m. polag programa izložbe oko 10 sati prije podne veći dio odbornikah i nješto pučanstva – po prilici 35 licah – u dvorani velike gostione ludbreške gdje je podružnica svoju izložbu plodinah vinogradarskih, voćnih, vrtnih i poljskih uredila.

Broj 54 Vijest o izboru predsjednika podružnice Pavla Gvozdanovića 1844.

Predsjednik podružnice vlastelin Ferdinand lnkey Pallinski otvori u 1/2 na 11 sati izložbu lijepim govorom… Oko 12 sati stigao je i veliki župan križevački presv. g. Ladislav pl. Kukuljević. U nedjelju 13.tog listopada bila je na izložbi već velika stiska pa je na prijedlog župnika J. Šavora produžena do 15-tog kako bi ju školska mladež mogla posjetiti, a za što je određeno općinskim bilježnicima da osiguraju besplatan prijevoz u Ludbreg. Izloženo je oko 80 sorti grožđa, koje je izložilo 11 izlagača sa 131 izložaka, također je 45 gospodara izložilo 370 izložaka, te 10 vrsta i oko 50 sorti voća, a uz to je izloženo 27 vrsta povrća kroz 155 izložaka te 23 vrste ratarskih proizvoda kroz 215 izložaka. Ukupno je bio izložen 871 izložak. Na dan otvorenja izabrani su odbori za ocjenjivanje plodina. Predsjednik odbora za prosuđivanje grožđa bio je Dragutin Lambl, upravitelj Gospodarskog učilišta u Križevcima, a izvjestitelj je bio Gj. Šafarić. Podijeljeno je 6 nagrada i 5 pismenih pohvalnica. Prvu je nagradu dobilo Gospodarsko učilište u Križevcima. U odboru za prosuđivanje voća je također predsjedao Dragutin Lambl, a izvjestitelj je bio Antun Trumer. Podijeljeno je bilo 9 nagrada od kojih je prvu dobio Ferdinand lnkey, dok je podijeljeno 13 pohvalnica. Predsjednik odbora za prosuđivanje povrća bio je M. Baneković, a izvjestitelj Ivan Herceg. Podijeljeno je 6 nagrada, a prva je pripala gospođi Baneković. Uz to je dodijeljeno i 14 pohvalnica. U odboru za ocjenjivanje poljskih plodina predsjednik je bio grof Beroldingen iz Slanja, a izvjestitelj župnik Josip Šavor. Bilo je podijeljeno 9 nagrada, do kojih je prvu dobila gospoštija Ludbreg, a uz to je pohvalna priznanja dobilo 19 izložitelja. Ukupno je podijeljeno 30 nagrada i 51 pohvalnica.

Na dan otvorenja bio je objed koji je organizirao Ljudevit Vaniš, upravitelj gospoštije Ludbreg, a stoloravnatelj je bio rječiti župnik Josip Šavor. Izvan ludbreškog područja sudjelovali su izlagači iz Koprivnice, Križevaca, Sudovca i Donje Zeline.

Dodjeljivanje nagrada 27. listopada 1867. godine vodio je predsjednik Ferdinand Inkey. U Narodnim novinama piše o izložbi: ’S veseljem opazismo, da je bilo mnogo i seljana među posjetitelji, što nam je dokazom da ovi ljudi u marljivoj Podravini zbilja mare za napredak.“ Kasnije su Ludbrežani sudjelovali u radu podružnice u Koprivnici koja je izgleda naslijedila podravsku podružnicu sa sjedištem u Ludbregu. Također 1876. godine spominje se postojanje podružnice Hrvatsko-slavonskog gospodarskog društva sa sjedištem u Drnju, gdje je postojala 1881. zadruga za štednju i unapređenje gospodarstva pod nazivom Pučka predujmiona d.d. Nije potpuno jasno radi li se u Drnju o zasebnoj podružnici ili je riječ samo o sjedištu Koprivničke podružnice što bi bilo vjerojatnije, jer je tajnik Koprivničke podružnice bio drnjanski župnik Ignjat Vimpošek pa je moguće da je podružnicu prijavio te godine da ima sjedište u Drnju.

Vjerojatno je u čitavom razdoblju od obnove podravske podružnice 1865. godine ta podružnica imala prvo sjedište u Koprivnici, vjerojatno od 1865. do 1867. pa onda u Ludbregu od 1867. do prije 1876., zatim u Drnju oko 1876., a vjerojatno je u međuvremenu promijenila naziv iz podravska podružnica u koprivnička. Ova podružnica Hrvatsko-slavonskog gospodarskog društva na gospodarstvenoj izložbi održanoj u Koprivnici od 4. do 10. listopada 1882. godine imala je naziv „Koprivnička podružnica“ pa je očito da je imala sjedište u Koprivnici. Predsjednik podružnice 1882. godine bio je župnik Josip Šavor, a tajnik vlč. Ignjat Vimpošek, dok je spomenutu izložbu u Koprivnici sponzorirao barun lnkey.

Broj 54 Pohvala Ljudevitu Vrančiću iz Ludbrega 1882

Inicijativu za osnivanje nove (obnovljene) podružnice Hrvatsko-slavonskog gospodarskog društva, koja bi imala sjedište u Ludbregu, dao je predsjednik koprivničke podružnice velikobukovečki župnik Josip Šavor. Konstituirajuća sjednica je održana 29. listopada 1885. godine u Ludbregu na poziv velečasnoga Josipa Šavora, podarhiđakona i župnika u Velikom Bukovcu, koji je godinama bio aktivan u podravskoj pa u koprivničkoj podružnici Hrvatsko-slavonskoga gospodarskog društva.

Unaprjeđenje poljoprivrede

Na temelju pravila Gospodarskog društva u Zagrebu, paragraf 25, od 14. prosinca 1873. na konstituirajućoj skupštini 29. listopada 1885. godine na trogodišnje razdoblje izbrano je vodstvo podružnice u Ludbregu. Za predsjednika je izabran grof Pavao Drašković Trakošćanski. Potpredsjednikom je postao inicijator osnivanja ove podružnice Josip Šavor, podarhiđakon komarnički i župnik u Velikom Bukovcu, za tajnika je izabran Stjepan Horvat, duhovni pomoćnik u Svetom Đurđu. Blagajnik je postao Josip Kon, ljekarnik u Ludbregu. U središnji upravljajući odbor su izabrani: Julio Mallošeg, zakupnik vlastelinstva Slanje, ludbreški župnik velečasni Josip Binder, Ivan Szalmasy zakupnik i veleposjednik, dr. Ivan Magdić, kraljevski podžupanijski liječnik, Ante Fržić, ravnajući učitelj, i Rok Vagjon, posjednik i odbornik u Ludbregu. Zamjenici su postali: Ljudevit Švagel, vlastelin u Globočcu, Mirko Lepušić, kormarski šumar, Vilim Scheyer, posjednik i trgovac u Ludbregu, Franjo Fizir, obrtnik i posjednik u Ludbregu, Ivan Labaš, obrtnik i posjednik, te Josip Fučkar gospodarski činovnik.

Prva redovita skupština gospodarske podružnice u Ludbregu održana je 12. prosinca 1885. godine pod predsjedanjem velečasnoga Josipa Šavora, a skupštini su prisustvovali mnogobrojni članovi i gosti. Iako je bilo nepovoljno vrijeme, odazvalo se više od sto osoba. Na prijedlog velečasnog Josipa Šavora za zastupnika podružnice u Ludbregu na glavnoj skupštini Hrvatsko-slavonskog društva u Zagrebu jednoglasno je izabran ludbreški župnik Josip Binder. Na skupštini je donesen zaključak da će se od upravne općine Ludbreg tražiti dodjela besplatnog zemljišta na kojem bi se uredio prostor za uzgoj loze. Također je zaključeno da će se gospodarsko društvo u Zagrebu zamoliti da kod vlade za svoje pokušalište dobije što više američke loze koja je bolje odolijevala filokseri. Skupština je izabrala Josipa Fučkara da kao izučeni ratar vodi „podružnički loznjak“.

Izvještaj sa skupštine 1847.

Briga o stoci

Podružnica je molila gospodarsko društvo u Zagrebu da joj dodijeli dva ‘triera’ za čišćenje žitarica. Raspravljalo se o mogućnostima sprečavanja prijevara trgovaca, dobivanja sjemena zimske grahorke, tražila se potpora od podžupanije u Koprivnici i gospodarske podružnice u Koprivnici, a raspravljalo se o gnojenju zemljišta, itd.

Druga redovita skupština gospodarske podružnice u Ludbregu održana je 28. siječnja 1886. godine. Tom je prigodom pročitan odgovor općinskog poglavarstva u Ludbregu koje je gospodarskoj podružnici ustupilo zemljište za „podružnički loznjak“. Donesen je zaključak da se sakupljenim poljoprivrednicima preporuči sijanje kukuruza na redove posebnim plugom, te da se kod kovačkog obrtnika Franje Nezića naruči izrada metalnog pluga kojim bi se pospješila ovdašnja poljoprivreda. Naglašava se da se takav plug koristio u poljoprivrednim gospodarstvima naprednijih poljodjelaca u okolici Koprivnice. Tajnik podružnice pročitao je svoje predavanje o timarenju i čišćenju blaga, a u povodu toga je formirano povjerenstvo koje je trebalo obići staje po okolnim selima i podnijeti izvješće o uzgoju i higijeni stoke. Na prvoj redovitoj sjednici upravljajućega odbora Gospodarske podružnice u Ludbregu od 22. veljače 1886., kojom je predsjedao Julijo Mallošeg iz Slanja, govorilo se o izviđanju terena „Pod Goro“ koji je ustupljen podružnici za potrebe osnivanja loznjaka. Članovi su zemljištem bili zadovoljni, ali zbog organizacijskih i terenskih uvjeta te godine 1886. još se uvijek nije kretalo s realizacijom. Podžupanijski liječnik dr. Ivan Magdić predložio je da se za loznjak i njegovo uređenje u pomoć i suradnju pozovu okolni vinogradari.

Na kraju je zaključeno da upravitelj loznjaka i dalje bude Josip Fučkar, koji je 1886. godine na zemljištu predviđenom na sadnju loze ipak zasadio kukuruz, da će on oko zemljišta zasaditi živicu te nakon pripreme zemljišta dati ga na jesen odboru s time da će gnojenje financirati podružnička blagajna, kao i sve ostale eventualne dodatne troškove uređenja. Treća redovita sjednica gospodarske podružnice u Ludbregu održana je 15. travnja 1886. godine. Barun Inkey iz Rasinje kao predsjednik konjogojstvenog odbora imao je prijedloga za nabavku plemenitih konja bez posredovanja mešetara. Skupštinar Ljudevit Švagel se tužio „tako u svoje ime, kao i mnogih gospodara općine Torčec, Globočec i Čukovec, da starješinstvo ovih užih seoskih obćina odkako je prošle godine prodalo podružničkoga bika čiste pasmine, da danas nije jošte nabavila novoga za razplod“. Istom je prigodom Franjo Muller održao predavanje o pašnjacima i oranicama, a to se predavanje u pismenom obliku poslalo u Zagreb.

Nastavak u sljedećem broju…

Share on facebook
Facebook
Share on twitter
Twitter
Share on email
Email

Upišite pojam koji želite pretraživati

Na našoj stranici koristimo kolačiće (cookies) kako bismo Vam mogli pružati usluge, koje bez upotrebe kolačića ne bismo bili u mogućnosti pružati. Nastavkom korištenja stranice suglasni ste s korištenjem kolačića. PRAVILA PRIVATNOSTI