Pseće njuškice su nevjerojatne. Od bombi preko ilegalnih supstanca sve do karcinoma i ozbiljnih bolesti, psi mogu namirisati sve, a ne samo poslastice skrivene ispod stola i kreveta. Upotreba njihova nevjerojatnog njuha mogla bi uvelike olakšati i borbu s pandemijom koronavirusa.
Novo članak objavljen u časopisu Američkog osteopatskog saveza govori kako brojna istraživanja pokazuju kako bi njuh pasa mogao biti daleko učinkovitiji u otkrivanju koronavirusa od, trenutno korištenog, PCR testa. Psi bi se mogli rasporediti po bolnicama i odmah otkriti tko ima virus, brzo i efikasno uz minimalan trud što bi ubrzalo praćenje broja slučajeva i napredak pandemije.
– Psi svijet ‘vide’ najvećim dijelom kroz njuh, a ne vid. Sposobni su namirisati veliki spektar molekula u ekstremno malim koncentracijama – jedna čestica na kvadrilijun u usporedbi s jednom na milijardu čestica kod ljudi, najviše zbog oblika glave – pojasnio je autor profesor Tommy Dickey.
Trenutni dijagnostički testovi uključuju invazivne nazalne briseve, a u nekim zemljama i analne briseve, koji se potom šalju na PCR testiranje. To vremenski traje, potrebni su laboratoriji za testiranje i učinkoviti logistički sistem koji će procesuirati brojne briseve odjednom, tako da bi učinkovitiji sustav bio dobrodošao.
Psi imaju nevjerojatno istančan miris, toliko da mogu osjetiti i vrlo promjenjive organske sastave kada su prisutni u vrlo malom dijelu i koncentraciji, što ljudi ne mogu. Iako nije točno poznato što to psi namirišu, u stanju su osjetiti karcinome i brojne druge bolesti s visokim postotkom točnosti, vjerojatno jer osjete promjenu u sastavu tjelesnih izlučevina ili krvi bolesnika.
U prvom istraživanju sudjelovalo je osam pasa koji su prvotno bili trenirani da namirišu karcinom i eksplozive. Korišteno je 198 uzoraka pazuha hospitaliziranih pacijenata koje su istraživači pomiješali s kontrolnim uzorcima. Impresivno, psi su bili uspješni u 83-100 posto slučajeva, a neki su čak identificirali i neke uzorke za koje su istraživači mislili da su negativni, a kasnije se ispostavilo da boluju od karcinoma te su primljeni u bolnicu.
Ostala istraživanja koriste razne metodologije, no uspješnost jednog je 94 posto, a drugog više od 95,5 posto, a posljednje istraživanje još traje.
Ova istraživanja daju obećavajuće rezultate u dijagnosticiranju koronavirusa te bi uz daljnja, veća istraživanja psi uskoro mogli postati dio medicinskog tima, posebice u velikim, užurbanim gradovima i regijama. (lr)
