NIJE ZAFRKANCIJA: Zbog globalnog zatopljenja sve je više zaraženih krpelja

Podravski list profile

Vesna Cmrk-Kadija, Podravkina agrometeorologinja te stručnjakinja za praćenje mikroklime našeg područja, provela je sa suradnicima zanimljivo znanstveno istraživanje o utjecaju zatopljenja i klimatskih promjena na krpelje i krpeljom prenosive patogene.

– U radu smo došli do zaključaka da vremenske i prostorne promjene temperature, oborine i vlaga imaju s velikom vjerojatnošću velik učinak na biologiju i ekologiju krpelja-vektora – rekla nam je Vesna Cmrk-Kadija.

Sa svojim suradnicima promatrala je pojavu oboljenja od krpeljnog meningoencefalitisa od 1979. do 2008. godine kod 654 bolesnika s dokazanim oboljenjem, a svi su bili s područja Koprivničko-križevačke županije.

– Zaključak je bio da se zbog povećanja temperature u svim mjesecima u godini povećao i broj zaraženih krpelja, a to je opet povezano s tim da su se krpelji rasprostranili na područja s hladnijom kimom, koja je u međuvremenu postala sve toplija, a prikupljeni podaci pokazuju pomak staništa krpelja za oko 500 metara više nadmorske visine. To se posebno odnosi na zimske mjesece koji su topliji nego ranijih godina pa i krpelji lakše preživljavaju i razmnožavaju se u većem broju – rekla je Vesna Cmrk-Kadija.

Interesantno, povećanje broja zaraženih krpelja povezano je i s povećanjem broja poljskih miševa, koji su primarni prenosioci meningoencefalitisa te se on s njih prenosi na krpelje i dalje na ljude i životinje.

Kao zaključak rada navodi kako je od 1979. do 1988. godine najveći postotak bolesnika u ljetnim, a najmanji u zimskim mjesecima. Tijekom drugog razdoblja, od 1989. do 1998. godine, uočava se izraziti pomak pojave krpeljnog meningoencefalitisa prema proljetnim mjesecima, a postotak bolesnika je u proljetnim i ljetnim mjesecima izjednačen.

U jesenskim mjesecima vidljiv je blagi porast, dok se u zimskim mjesecima postotak više nego udvostručio.

– Obilježje razdoblja od 1999. do 2007. godine značajan je porast incidencije krpeljnog meningoencefalitisa u jesenskim i zimskim mjesecima. Iako taj uočeni porast može biti rezultat poboljšanja kvalitete sustava epidemiološkog nadzora, uporabe kvalitetnijih dijagnostičkih metoda, rezultati prikupljenih podataka pokazuju da se promjene u intenzitetu transmisije uzročnika i sezonska raspodjela mogu povezati s učinkom zatopljenja – veli Vesna Cmrk-Kadija.

Navodi i kako postoji potreba da se ovakvo istraživanje provodi i dalje do današnjih dana, no još uvijek nije provedeno. Prema dostupnim podacima, ipak je vidljivo smanjenje ukupnog broja oboljelih, pa je tako u prvom razdoblju, odnosno 80-ih godina ukupno oboljelo 304 bolesnika, 90-ih 260, a 2000-ih bilo ih je 90. Prema podacima županijskog Zavoda za javno zdravstvo, od kraja 2010. godine do danas ukupno su od krpeljnog meningoencefalitisa oboljele 53 osobe, a ove godine još uvijek nema oboljelih.

FOTO Podravski list

  • Podijeli na društvenim mrežama
Share on facebook
Facebook
Share on twitter
Twitter
Share on email
Email
  • Najnovije vijesti

Upišite pojam koji želite pretraživati

Na našoj stranici koristimo kolačiće (cookies) kako bismo Vam mogli pružati usluge, koje bez upotrebe kolačića ne bismo bili u mogućnosti pružati.
Nastavkom korištenja stranice suglasni ste s korištenjem kolačića. Pravila privatnosti