Nikad manje rođene djece i nikad više propalih brakova

Podravski favicon - Podravina i Prigorje - Koprivnica - Križevci - Đurđevac - Ludbreg - Aktualne vijesti - Zanimljivosti - Fotogalerije

Podravaca i Prigoraca sve je manje i, ako je suditi po posljednjim podacima Državnog zavoda za statistiku – samo je pitanje kad ćemo pasti ispod 100.000 žitelja županije. Prema još uvijek neslužbenoj procjeni, trenutno nas je 107.711, a primjera radi, 2001. godine bilo nas je 121.500!

Možda i najbolji pokazatelj lošeg demografskog stanja je činjenica da je u Koprivničko-križevačkoj županiji u zadnjih 15 godina čak 2500 osnovnoškolaca manje. Dok ih je 2006. bilo 11.048, zaključno sa završenom školskom godinom, upisano ih je bilo tek 8508. Dio problema leži u tome što je u posljednjih pet godina gotovo 4100 osoba iz naše županije otišlo živjeti u drugu županiju ili inozemstvo, što potvrđuju i brojke Državnog zavoda za statistiku. Ova brojka pokazuje negativni saldo ukupne migracije kroz petogodišnje razdoblje, a posljednji put k nama se doselilo više osoba nego što se odselilo davne 2001. godine. 

Pregledali smo i posljednje podatke o doseljavanju i iseljavanju stanovnika po gradovima i općinama Koprivničko-križevačke županije i jedine dvije općine u kojima je 2018. godine bilo više doseljenih nego iseljenih su Đelekovec i Legrad. Čak i Koprivnica ima negativan saldo i 175 više iseljenih. Najgora je situacija u Drnju i Svetom Ivanu Žabnu iz kojih je po 70-ak osoba manje zbog odlaska u drugu županiju ili inozemstvo. Loše je i u Svetom Petru Orehovcu i Rasinji u kojima je po 60 žitelja manje zbog iseljavanja.

– Smatra se da nezaustavljivi procesi starenja počinju kada sudjelovanje stanovništva starijeg od 60 godina prijeđe 12 posto, što je u većini sela u našoj županiji vidljivo još od sredine prošlog stoljeća. Proces starenja stanovništva praćen je negativnim prirodnim priraštajem i izuzetno nepovoljno djeluje na gospodarsko-razvojnu sliku – smatra naš ekohistoričar i sveučilišni profesor dr. Hrvoje Petrić te dodaje kako k tome negativnoj demografskoj slici pomaže i iseljavanje mladih obitelji.

– Broj stanovnika naše županije u idućih će 30-ak godina najvjerojatnije pasti za najmanje 25 posto. Prema najcrnjem scenariju, taj bi pad iznosio i više od 40 posto. Iako je za nadati se da se ovakav pesimistički scenarij ipak neće dogoditi, trebamo se probudi i početi snažno djelovati.

Petrić smatra da će stanovništvo najviše gubiti sela na Kalniku, Bilogori i uz poplavni dio Drave, no i to se, smatra, može usporiti aktivnom demografskom politikom. Najsporiji će pad, dodaje, imati gradska naselja, a možda neka od njih naprave i blagi rast, zavisno od mjera koje će poduzeti.

Svoj danak uzima i prirodni prirast stanovništva koji, prema dostupnim podacima od 1998. do 2019., nikad nije bio u pozitivi. Više je umrlih nego rođenih na godišnjoj razini između 450 i 600. Proteklu godinu samo zbog toga je 538 stanovnika županije manje. S godinama pada i broj umrlih, no broj rođenih još jačim tempom. Prije 20 godina u našoj županiji godišnje se rađalo oko 1300 bebača, da bismo lani „skinuli“ rekord od najmanje poroda, 976.

Ako je suditi po podacima DZS-a, Podravci i Prigorci češće donose loše životne odluke. Naime, osim što smo rušili rekord po najmanje rođene djece, „pao“ je i onaj broja razvoda brakova. Lani ih je bilo najviše, 201. Ako znamo da ih je sklopljeno 550, šokira činjenica da ih se čak 40 posto i okonča.

Dr. Petrić ističe kako u selima nedostaje mladog, a istovremeno sve više dominira starije stanovništvo pa je situacija sve gora.

–  Mladi trenutno odlaze i bilo bi dobro vratiti ih. Pogledajmo sela u Bavarskoj, Austriji i sl. Tamo je općenito gledajući kvaliteta života na selu relativno dobra, ali to nije stvoreno preko noći. Treba izgubiti iluziju da se kod nas demografski problemi sela mogu riješiti u četiri godine koliko traje mandat na izborima – navodi i podsjeća da razvijene europske države aktivno djeluju desetljećima.

Svaka mjera koja će potaknuti doseljavanje mladih obitelji u naša sela je dobro došla, a među njima i, daje primjer, davanje kuća za 1 kunu uz lokalne potpore.

– Još ako bi iza tih mjera podrške mladim obiteljima stala država i omogućila povoljne kredite obiteljima s najmanje dvoje djece koji bi se brisali nakon rođenja trećeg djeteta, subvencije za kupnju automobila, kućanskih aparata ili strojeva te osmislila program oslobađanja od plaćanja poreza za zaposlene žene koje se brinu za troje ili četvero djece  – poentira dr. Petrić koji smatra da bi naša županija trebala osmisliti i provoditi specifičnu politiku useljavanja. – Bilo bi dobro koristiti iskustvo drugih regija u Europskoj uniji koje su imale slične probleme, a uspjele su ih barem dijelom amortizirati. Važno je da dođe do sinergije državnih i županijskih demografskih programa.

Foto Ilustracija

Share on facebook
Facebook
Share on twitter
Twitter
Share on email
Email

Upišite pojam koji želite pretraživati

Na našoj stranici koristimo kolačiće (cookies) kako bismo Vam mogli pružati usluge, koje bez upotrebe kolačića ne bismo bili u mogućnosti pružati. Nastavkom korištenja stranice suglasni ste s korištenjem kolačića. PRAVILA PRIVATNOSTI