NITKO NEĆE Farmer nudi sigurnu i pristojnu plaću, ali radnika nema ni da ga svijećom traži

Za litru mlijeka dobiva između 2,9 i 2,95 kuna, a s tom cijenom sve se teže preživljava zbog stalnog rasta troškova proizvodnje


Autor: podravski.hr — 11.02.2019. / 20:39 Aktualno

Zoran Pleško na svojoj farmi

Zoran Pleško iz đurđevačkog prigradskog naselja Čepelovac na svom imanju ima 130 goveda, od čega je 60 muznih krava. Dnevno proizvodi oko 1200 litara mlijeka, po čemu je jedan od najvećih proizvođača na đurđevačkom području, ali i jedan od rijetkih farmera u prigradskim naseljima.

No, i njega muči pronalazak radne snage. Već mjesec dana bezuspješno traži nekoga za brojne poslove na imanju. Zajamčena je sigurna i pristojna plaća, kaže.

– Očito danas više nitko ne želi raditi u štali ili na zemlji bez obzira na to što je zajamčena sigurna i solidna plaća. To potvrđuje činjenica da sve više poljoprivrednika ne može pronaći radnu snagu, bilo da je riječ o radu na farmi i zemljištu ili u sezonama berbi povrća i voća – veli Pleško.

I za Zorana je opstojnost proizvodnje mlijeka pod sve većim upitnikom. Za litru mlijeka dobiva između 2,9 i 2,95 kuna, a s tom cijenom sve se teže preživljava zbog stalnog rasta troškova proizvodnje.

– Domaća proizvodnja mlijeka dovedena je na niske grane upravo zbog otkupne cijene. Kad bi cijena bila oko 3,5 kune po litri, onda bismo tek mogli govoriti o isplativosti i razmatrati mogućnost povećanja grla i proizvodnje – priča nam Zoran Pleško.

Ni potpore za uvoz steonih junica, dodaje on, nisu se odrazile na povećanje stočnog fonda koliko god da se s tim hvale u Ministarstvu poljoprivrede. Za svoju farmu Zoran je kupio 15 junica iz Austrije, ali je i isti taj broj iz postojećeg fonda prodao.

– Tako su napravili i drugi farmeri i zasigurno nije došlo do povećanja stočnog fonda, nego samo do svojevrsne zamjene grla koja će zajamčiti očekivane količine mlijeka. Samo odgovarajuća i stabilna cijena mlijeka može dovesti do rasta domaće proizvodnje. Bez tog zaokreta nastavit će se “gašenje” proizvodnje i izumiranje sela – naglašava Zoran Pleško.

Ukupno Zoran obrađuje oko 120 hektara zemlje i upravo ga to spašava od smanjivanja proizvodnje. Prodajom ratarskih kultura zapravo zarađuje za koliko-toliko dostojan život.

– Ako se situacija u mljekarskom sektoru ne promijeni u naredne dvije godine, onda ću biti prisiljen odustati od proizvodnje mlijeka i u potpunosti se okrenuti ratarstvu. Iako ni u ostalim granama situacija nije bolja, prisiljen sam baviti se poljoprivredom jer je sad kasno da mijenjam profesiju – kaže Zoran Pleško. (db)

FOTO: DARKO IMBRIŠA