NOVE STATISTIČKE REGIJE Mario Rajn: Ispali smo kolateralne žrtve prebrojavanja stanovnika

Naša županija i poduzetnici smješteni u Križevcima bolje bi prošli da smo pripali u Panonsku regiju


Autor: podravski.hr — 03.02.2019. / 16:02 Aktualno

Prizor snimljen prošli tjedan u Barlabaševcu kod Križevaca - hoćemo li zbog novih regija biti još siromašniji / Nikola Wolf

Vlada je na sjednici u srijedu donijela odluku o podjeli Hrvatske na nove statističke regije koje će služiti, prije svega, za potrebe određivanja kolike će europske potpore dobivati poduzetnici na temelju podataka o zaostajanju BDP-a pojedine regije za prosjekom Europske unije. Riječ je o takozvanoj NUTS2 klasifikaciji, a podjela na nove statističke regije primjenjivat će se od 1. siječnja 2023. godine.

Hrvatska je podijeljena na četiri regije temeljem studije koju je za Vladu napravio Institut za razvoj i međunarodne odnose. U studiji je razmatrano devet varijanta podjele na regije, a odabrana je prva varijanta, koja je prema Vladinoj ocjeni najkorisnija za većinu županija. Glavni preduvjet za formiranje regije je da ona ima najmanje 800.000 stanovnika.

– Ovdje nije riječ o novoj administrativnoj podjeli Hrvatske, već o statističkim regijama. Svrha je omogućiti više iznose potpore gospodarstvu u tim dijelovima Hrvatske, odnosno onima koji žele ulagati i otvarati nova radna mjesta – ustvrdio je premijer Andrej Plenković na sjednici Vlade prošli tjedan.

Naša županija potpala je pod regiju Sjeverna Hrvatska, skupa s Međimurskom, Varaždinskom, Krapinsko-zagorskom i Zagrebačkom županijom. Druga regija je Panonska Hrvatska (Bjelovarsko-bilogorska, Virovitičko-podravska, Požeško-slavonska, Brodsko-posavska, Osječko-baranjska, Vukovarsko-srijemska, Sisačko-moslavačka, i Karlovačka županija), treća je Grad Zagreb, a četvrta Jadranska Hrvatska, u kojoj su preostale županije.

Mario Rajn, gradonačelnik Križevaca

Dosad je naša zemlja bila podijeljena u samo dvije NUTS2 regije – Kontinentalnu i Jadransku Hrvatsku, a zbog toga što je u kontinentalnoj regiji bio i Grad Zagreb, koji je razvijeniji od prosjeka EU-a, to je podizalo ukupni BDP regije te smanjivalo mogućnost potpora na samo 25 posto.

Prema novoj podjeli, za regiju Sjeverna Hrvatska, pa tako i našu županija, prag potpora podiže se za deset posto, dakle na 35 posto.

U dvama od devet prijedloga podjele na statističke regije Instituta za razvoj i međunarodne odnose potpore bi se povećale za 25 posto, znači na maksimalno 50 posto. U jednoj od njih bila bi formirana regija sa svim kontinentalnim županijama, a u drugoj bi u sadašnju Sjevernu Hrvatsku bila pripojena još i Bjelovarsko-bilogorska županija.

Županijska vlast na čelu sa županom Damirom Bajsom tu je županiju htjela u regiju Sjeverne Hrvatske, ali Vlada ju je ipak odlučila ubaciti u regiju Panonska Hrvatska jer je dobila takav apel od 19 tamošnjih općina i gradova (od ukupno 23). Za komentar Vladine odluke o novim statističkim regijama zamolili smo župana Darka Korena, križevačkog gradonačelnika Marija Rajna i koprivničkog gradonačelnika Mišela Jakšića. Odazvao se samo Rajn.

– Čitajući obrazloženje Vladine odluke po statističkim pokazateljima kako se formirala regija Panonska Hrvatska, naša županija i poduzetnici smješteni u Križevcima bolje bi prošli da smo pripali u tu regiju – ustvrdio je on.

Dodao je kako obrazloženje navodi da je u županijama buduće Panonske Hrvatske pad vrijednosti BDP-a između pet i sedam posto, a istovremeno je u Koprivničko-križevačkoj županiji pet posto i ona je najslabija u regiji Sjeverna Hrvatska.

– No, budući da bez Koprivničko-križevačke županije regija Sjeverna Hrvatska nema minimalni broj od 800.000 stanovnika, ispali smo kolateralne žrtve prebrojavanja. Istovremeno smatram kako je Bjelovarsko-bilogorska županija uvrštena u Panonsku Hrvatsku upravo zbog osiguravanja minimuma od 800.000 stanovnika na sljedećem popisu stanovništva budući da postoji veliki trend iseljavanja u preostalim županijama Panonske Hrvatske – ustvrdio je Rajn. (hš)

FOTO: Ilustracija