OBARAMO SVE REKORDE: U županiji nikad manje stanovnika, nezaposlenih ali i radno sposobnih

Podravski list profile

Ove godine nezaposlenost je u našoj županiji prvi put otkad je samostalne Hrvatske pala ispod razine nezaposlenosti kakva je vladala u zadnjoj godini Socijalističke Republike Hrvatske.

Taj se zanimljiv podatak može iščitati iz male knjižice koja je izdana u povodu 22. obrtničkog i gospodarskog sajma u Križevcima, u u njoj se nalazi tekst o županijskom gospodarstvu u 2018. godinu.

U odjeljku koji govori o kretanju nezaposlenosti kroz godine, navedeni su podaci za razdoblje od 1982. godine do kraja prošle godine. Tu se vidi da je naša županija stvaranje samostalne države dočekala s 2012 nezaposlenih, dok je na koncu prošle godine ljudi bez posla bilo 2433. Ove godine nastavio se sedmogodišnji trend rapidnog smanjivanja nezaposlenih, tako da je ta brojka prvi put pala ispod 2000, a koncem rujna, prema podacima Zavoda za zapošljavanje, iznosila je 1655. To je manje čak i od nezaposlenosti iz daleke 1982. godina, kada je bez posla bilo 1774 Podravaca i Prigoraca, barem onih koji su tada živjeli u SRH.

Znači li taj podatak da je, evo, nakon 28 godina kapitalizma naša županija napokon procvala i da je „prešibala“ socijalizam? Ne, stvari se ne mogu tako pojednostavljeno gledati, odgovara Marijan Štimac, županijski pročelnik Marijan Štimac, autor teksta u sajamskoj knjižici, inače vrstan ekonomski analitičar.

– U ono doba u socijalističkim tvrtkama bila je najvažnija zaposlenost. Takvo gospodarsko društvo više nemamo jer nije održivo da ljudi formalno budu zaposleni, a malo ili ništa ne rade – kazao je on.

Štimac navodi kako još od 1965. godine padamo i u broju stanovnika i u broju radno sposobnog stanovništva te spominje da je, primjerice, u Đurđevcu nekad bilo 10.000 zaposlenih, a danas taj grad ima šest i nešto tisuća stanovnika.

– Pad broja nezaposlenih nije u korelaciji s povećanjem broja zaposlenih zbog toga što se evidentirana nezaposlenosti vodi prema pravilima struke u Zavodu za zapošljavanje, koji ima mehanizme isključenja onih osoba koje nisu aktivni tražitelji posla. Netko posao odbija namjerno i tada se briše iz evidencije iako se nije zaposlio. Dakle, imamo situaciju da se broj nezaposlenih smanjo, a taj broj ne vidimo u povećanom broju zaposlenih. Postavlja se pitanje: Pa gdje su onda ti ljudi? – veli pročelnik.

I odgovara kako se dio prelijeva iz radno aktivnog stanovništva u umirovljenike, kojih je sada u našoj županiji 29.000, a ta se brojka stalno povećava. Drugo, dio stanovništva koji aktivno ne traži posao na Zavodu, pa je izbrisan iz evidencije, mora od nečega živjeti.

– Imamo veliki korpus obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, oko 10.000, od kojih je tek oko 2500 komercijalnih, dakle u kojima su ljudi evidentirano zaposleni te plaćaju mirovinsko i zdravstveno osiguranja. Znači, više od 7000 OPG-a ne radi komercijalno, ne plaćaju doprinose i nisu evidentirani kao zaposleni, ali nešto proizvode, za vlastite potrebe. Ako se radi o dvoje ljudi po takvom OPG-u, riječ je o više od 14.000 osoba koje nisu evidentirane registrima, a nešto proizvode jer moraju jesti – odgovara Štimac.

Navodi kako je naša županija 2008. imala 40.000 zaposlenih i tada je nastupila šestogodišnja kriza i u 2014. godini taj je broj pao na na 32.000 zaposlenih. Istodobno smo u istome razdoblju s 46.000 ukupno radno sposobnog stanovništva došli na samo 38.000, a sada smo na još dvije tisuće manje.

– Pada nam korpus radno sposobnog stanovništva. Zašto? Zato jer je naša županija, a tako je i s cijelom zemljom, sedma po rangu među svim regijama Europske unije po starosti stanovništva, s prosjekom od 43 godine – upozorava županijski pročelnik na zabrinjavajući podatak.

Sve to skupa ima velike reperkusije na mogućnosti daljnjeg razvoja županije.

– Kad je zaposlenost u pitanju, počinjemo ličiti na države poput Njemačke. Postoje poslovi koje Hrvati više neće raditi, kao što odavno postoje poslovi koje Nijemci ne žele raditi pa uvoze radnu snagu. ‘Potrošili’ su poljski bazen radne snage, pa su sad dobri i, primjerice, Sirijci. I mi smo, kad je građevina u pitanju, potrošili bosanskohercegovački bazen radne snage i sad uzimamo radnike iz Albanije i Ukrajine. U ovome trenutku u našoj županiji odvijaju se projekti vrijedni više od pet milijarda kuna, kao nikad u povijesti. Da spomenem samo prugu i aglomeracije… Naravno da bi bilo logično da te poslove odrade naši ljudi, ali njih naprosto nema – poantirao je Marijan Štimac.

Foto: Ilustracija

  • Podijeli na društvenim mrežama
Share on facebook
Facebook
Share on twitter
Twitter
Share on email
Email
  • Najnovije vijesti

Upišite pojam koji želite pretraživati

Na našoj stranici koristimo kolačiće (cookies) kako bismo Vam mogli pružati usluge, koje bez upotrebe kolačića ne bismo bili u mogućnosti pružati.
Nastavkom korištenja stranice suglasni ste s korištenjem kolačića. Pravila privatnosti