Od čega nas sve štite sunčane naočale i zašto ih trebamo nositi

Podravski favicon - Podravina i Prigorje - Koprivnica - Križevci - Đurđevac - Ludbreg - Aktualne vijesti - Zanimljivosti - Fotogalerije

Tekst je objavljen u tiskanom izdanju Podravskog lista

Nakon bezbroj tmurnih dana, lijepo je uživati u suncu, no sunčeve zrake mogu ozbiljno oštetiti oči i okolnu kožu vjeđa te uzrokovati gubitak vidne oštrine, razvoj mrene, makularne degeneracije i karcinoma na vjeđama. Stoga treba imati na umu da postoji jednostavna dnevna zaštita koja će vam pomoći da sačuvate zdravlje očiju i okolnu osjetljivu kožu.

Ultraljubičaste A i ultraljubičaste B zrake sunčeve svjetlosti su snažne, nevidljive zrake s valnom duljinom kraćom od vidljivog svjetla. Znanstvenici su ih povezali s nastankom mrene, tumorima vjeđa te imaju važnu ulogu u nastanku makularne degeneracije koja je poznata kao glavni uzrok gubitka vida kod osoba iznad 60 godina. I mrena je na listi najčešćih uzroka sljepoće, no može se liječiti. Riječ je o progresivnom zamućenju prirodne leće koje se u najmanje 10 posto slučajeva povezuje s UV, posebice UVB zrakama. Spomenimo i to da su UV zrake odgovorne i za prerano starenje, fotodermatoze te opekline.

Povećan rizik od sljepoće

Izloženost očiju prekomjernim količinama UV zračenja u kratkom vremenu može dovesti do razvoja fotokeratitisa na površini oka. Simptomi po kojima se prepoznaje su bol, crvenilo, osjećaj stranog tijela, preosjetljivost na svjetlo i jako suzenje. Iako neugodan, često traje samo nekoliko dana te ne ostavlja trajna oštećenja vida. Mnogo je ozbiljnije ako smo dugotrajno izloženi UV zrakama pa su tako istraživanja pokazala da već mala, ali kontinuirana izloženost UV zračenju tijekom nekoliko godina povećava rizik nastanka mrene, kao i mogućeg oštećenja mrežnice.

Kumulativnim UV oštećenjem mrežnice nastaje makularna degeneracija, poznata i kao staračka ili senilna degeneracija žute pjege. Makula je područje najoštrijeg vida. Pacijenti koji imaju makularnu degeneraciju često navode da ne mogu vidjeti “centar” slike koji je zamagljen, zatamnjen ili potpuno nedostaje.

Moramo spomenuti i karcinome vjeđa koji uključuju karcinom bazalnih stanica, najčešći u ovoj skupini, te čini oko 90 posto karcinoma vjeđa, a potom slijede karcinom skvamoznih stanica i melanom. Nažalost, i oni se mogu povezati sa štetnim UV zračenjem, a većina će se javiti na donjoj vjeđi koja je ujedno i najizloženija suncu. BCC i SCC uglavnom će se javiti kod onih pacijenata koji su se dugotrajno izlagali suncu, a melanomi se povezuju s intenzivnim izlaganjima suncu i opeklinama. Simptomi koji bi mogli upozoravati na bilo koji od karcinoma vjeđa mogu uključivati izrasline koje krvare, nove pigmentirane lezije nejasnih rubova, dugotrajne upale kapaka i uporno crvenilo očiju koje ne prolazi te neobjašnjiv gubitak trepavica. Ako se pravodobno prepoznaju i liječe, dobro reagiraju na terapiju te funkcija kapka uglavnom ostane očuvana.

Svakodnevno štitite oči

Naravno, postavlja se pitanje koji je najbolji način za očuvanje zdravlja očiju. Najbolja zaštita su sunčane naočale, i to cijele godine, pa čak i tijekom oblačnih dana jer oblaci ne štite od UV zračenja. Stakla koja apsorbiraju UV zrake dolaze u brojnim nijansama pa odaberite one koje će vam biti najugodnije. Da bi nas naočale mogle odgovarajuće štititi, trebaju zadovoljiti više uvjeta: moraju imati sposobnost apsorpcije i blokirati 99 – 100 posto UVA i UVB svjetlosti, biti dovoljno velike da bi zaštitile područje očiju i kapaka, biti izdržljive i otporne na udarce te imati polarizirane leće koje eliminiraju odraze, pogotovo pri vožnji, ali i na snijegu ili moru. Svakako se preporučuje prije kupnje provjeriti oznake i naljepnice kako biste bili sigurni da leće pružaju odgovarajuću UV zaštitu. Ne zaboravite i na ostale mjere sigurnosti, kao što su nošenje šešira, korištenje krema za sunčanje te izbjegavanje boravka na suncu od 10 do 16 sati.

I za kraj, s obzirom na to da je ispred nas sezona kupanja, nekoliko riječi o zaštiti očiju u vodi. Možda običavate plivati ili roniti otvorenih očiju, no to je navika koju biste trebali zaboraviti, posebno u bazenima u koje se dodaje klor. Klor može izazvati crvenilo, iritaciju i zamagljen vid, no i sol u moru može nagristi površinu oka, zbog čega ćete osjetiti bockanje i peckanje. U vodama stajaćicama, ali ni u potocima i rijekama nipošto ne otvarajte oči jer u njima nema ni klora ni soli te su rasadnici milijuna bakterija i virusa.

Izvor: adiva.hr // Foto: Freepik.com

Share on facebook
Facebook
Share on twitter
Twitter
Share on email
Email

Upišite pojam koji želite pretraživati

Na našoj stranici koristimo kolačiće (cookies) kako bismo Vam mogli pružati usluge, koje bez upotrebe kolačića ne bismo bili u mogućnosti pružati. Nastavkom korištenja stranice suglasni ste s korištenjem kolačića. PRAVILA PRIVATNOSTI