OGROMAN JAZ Stručnjaci upozorili: Ovo nikako nije dobro, razlike u razvijenosti su sve veće

Zagreb je imao BDP po stanovniku oko 147.000 kuna, Istarska županija oko 106.000, a Primorsko-goranska 101.000 kuna


Autor: podravski.hr — 15.03.2019. / 9:13 Aktualno

Ilustracija / Bruto domaći proizvod po stanovniku u županiji iznosi oko 69.000 kuna

Koprivničko-križevačka županija u petogodišnjem je razdoblju pala na sedmo mjesto u državi po bruto domaćem proizvodu po stanovniku, pokazuju novi podaci Državnog zavoda za statistiku.

Dok je 2012. godine bila na petom mjestu po prosječnom BDP-u (iza Zagreba, Rijeke, Istre i Dubrovnika), tijekom 2016. prestigli su je Međimurska i Varaždinska županija, čije je gospodarstvo u petogodišnjem razdoblju raslo po 15-ak posto. Regija Podravine i Prigorja pak ostvarila je u isto vrijeme skroman rast od tek 1,6 posto.

Tijekom 2016. godine gospodarstvo Koprivničko-križevačke županije ostvarilo je 69.100 kuna BDP-a po svakom stanovniku. Varaždinski kraj ima 71.500, a međimurski 71.800 kuna bruto domaćeg proizvoda po glavi. Pet godina ranije, Varaždinci i Međimurci bili su u debelom zaostatku za Podravinom. Dok drugi galopiraju, Podravci jedva da se kreću.

Podaci DZS-a otkrivaju i stalan proces neravnomjernog razvoja Hrvatske u kojem slavonske županije, primjerice, stagniraju i nazaduju, dok se Zagreb, sjever Jadrana i Hrvatske po gospodarskoj snazi sve više odmiču od njih.

Potvrdila je to i nedavna analiza Hrvatske gospodarske komore u kojoj stoji kako jee Zagreb u 2016. ostvario trećinu BDP-a države, a razina razvijenosti bila je čak trostruko viša od četiri slavonske županije.

Na razini cijele Hrvatske BDP je tijekom 2016. godine iznosio nešto više od 351 milijardu kuna. Zagreb je imao BDP po stanovniku oko 147.000 kuna, Istarska županija oko 106.000, a Primorsko-goranska 101.000 kuna. S druge strane, Virovitičko-podravska ostvarila je 46.600 kuna BDP-a po glavi, Brodsko-posavska 47.000, Požeško-slavonska 47.800, a Vukovarsko-srijemska oko 49.000 kuna.

U analizi DZS-a i HGK-a nedvojbeno se zaključuje kako su tako velike razlike BDP-a u zemlji veličine Hrvatske razlog za veliku zabrinutost, a posebno zabrinjava činjenica da te razlike u zadnjih desetak godina stalno rastu. Trend nejednakog regionalnog razvoja zemlje, dakle, i dalje se nastavlja, a niti jedna vlada dosad ne nudi nikakvu smislenu stratešku politiku ili reformu da taj trend promijeni. (rm)

FOTO: ARHIVA