One su lijek: Jedite gljive i zaboravite na strah od zaboravnosti

Podravski list profile
U istraživanju se spominje više vrsta gljiva: šampinjoni, shiitake gljive, trubače, zlatne sorte te bilo koja vrsta sušenih ili konzerviranih gljiva, no znanstvenici vjeruju da bi jednak učinak proizvele i ostale vrste gljiva

SINGAPUR, 29. ožujka 2019. (Hina) – Konzumacija ‘običnih’ gljiva dvaput tjedno sprečava probleme s pamćenjem i govorom koji se obično počinju razvijati u šezdesetim godinama života, rezultati su istraživanja što su ga proveli znanstvenici u Singapuru, a prenosi portal TreeHugger.

Gljive na jelovniku dvaput tjedno mogle bi prepoloviti rizik od propadanja kognitivnih sposobnosti i spriječiti razvoj takozvanog blagog kognitivnog poremećaj (MCI), kažu znanstvenici s Državnog sveučilišta u Singapuru te dodaju da je studija pokazala kako su kod osoba koje su tjedno jele 300 ili više grama gljiva zamijetili manji rizik od razvoja MCI-ja.

Kažu i da je korisna konzumacija i manje količine gljiva te da su osobe koje su ih češće konzumirale ostvarile bolje rezultate na testovima. Ipak, ističu da treba provesti dodatna istraživanja prije nego što se dokaže izravna povezanost. 

Gljive su odličan izvor aminokiselina koje organizam ne uspijeva sam sintetizirati, a kod ljudi s MCI-jem zamijećene su osobito niske razine.

U šestogodišnjoj studiji Državnog instituta u Singapuru sudjelovalo je 663 kineskih državljana starijih od 60 godina, a način njihove prehrane i života praćeni su između 2011. i 2017. godine.

Koliko često jedete gljive?

U spomenutom razdoblju znanstvenici su otkrili da su gljive u njihovoj prehrani smanjile izglede za razvoj blagoga kognitivnog oštećenja pa su ga na stotinu ljudi koji su ih jeli više od dvaput tjedno dijagnosticirali kod njih devetero, u usporedbi s 19 slučajeva na stotinu ljudi koji su konzumirali manje od jedne porcije gljiva tjedno. 

Blago kognitivno oštećenje utječe na zaboravnost ljudi, na njihovo pamćenje te može izazvati probleme povezane s govorom, održavanjem pažnje ili prepoznavanjem predmeta u prostoru. Takve su promjene obično vrlo “suptilne” i smatraju se nedovoljno opasnima da bi ih svrstavali u neki oblik demencije. 

Gljiva Jurjevka

Sudionicima studije postavljeno je pitanje koliko često jedu šest različitih vrsta gljiva.

Ustanovljeno je da su oni koji su konzumirali gljive postigli bolje rezultate na testovima te su ih brže obrađivali. Osobito dobar rezultat postigli su ispitanici koji su tjedno jeli više od dvije porcije gljiva, odnosno više od 300 grama.

“Rezultati do kojih smo došli vrlo su ohrabrujući”, kazao je jedan od autora studije, znanstvenik s katedre za psihološku medicinu, Feng Lei.

Singapurski istraživači ukazali su na podatak po kojemu su gljive jedan od najbogatijih dijetetskih izvora ergotioneina (ET), antioksidansa i protuupalnog sredstva koje ljudski organizam ne može sam sintetizirati, no može se dobiti iz hrane. 

U istraživanju se spominje više vrsta gljiva: šampinjoni, shiitake gljive, trubače, zlatne sorte te bilo koja vrsta sušenih ili konzerviranih gljiva, no znanstvenici vjeruju da bi jednak učinak proizvele i ostale vrste gljiva.

One sadrže i druge važne hranjive tvari te minerale poput vitamina D, selena i spermidina, koji štite neurone od oštećenja.

Rezultati istraživanja objavljeni su u stručnome časopisu Journal of Alzheimer’s Disease. 

(Hina) xmh ymh

FOTO Nikola Wolf

  • Podijeli na društvenim mrežama
Share on facebook
Facebook
Share on twitter
Twitter
Share on email
Email
  • Najnovije vijesti

Upišite pojam koji želite pretraživati

Na našoj stranici koristimo kolačiće (cookies) kako bismo Vam mogli pružati usluge, koje bez upotrebe kolačića ne bismo bili u mogućnosti pružati.
Nastavkom korištenja stranice suglasni ste s korištenjem kolačića. Pravila privatnosti