Opada li nam intelektualna snaga starenjem: Odogovor će vas iznenaditi

Većina od nas uvriježeno misli da starenje neizbježno sa sobom donosi i slabljenje intelektualnih snaga. Neuroznanstvenici i psiholozi sada pronalaze da stariji mozgovi imaju iznenađujuće sposobnosti i snage. Zablude o tome što se događa kad um stari, sada jedna po jedna nestaju.

Prva zabluda: Stvari se samo pogoršavaju

Testovi memoriranja zaista pokazuju da 70-godišnjacima često treba duže vremena i čine više grešaka nego 20-godišnjaci. Međutim, skrivena unutar tih rezultata je prevladavajuća činjenica da, kako ljudi stare, mentalna se snaga počinje značajno razlikovati među pojedincima slične dobi. Ta činjenica onemogućuje donositi zaključke o sposobnosti neke starije osobe na osnovu samo njezinih godina. Na različitim psihološkim testovima, provedenim na ljudima u dobi od 25 do 92 godine, nađeno je da je četvrtina do trećina 80-godišnjaka obavila zadatke isto tako dobro kao i njihovi mlađi kolege. Niz studija je utvrdilo da ne samo da većina ljudi zadržava dobre mentalne vještine do barem 70 godina života, nego da i više od četvrtine onih starijih od te dobi ne pokazuje značajan pad intelektualnih snaga. Znanstvenici misle da genetski faktori i faktori okoline u tome igraju ulogu. Ispitivanja pokazuju da faktori koji su najviše povezani s dobrom mentalnom funkcijom u starijoj dobi uključuju iznadprosječnu naobrazbu, stimulirajući životni stil, kao i biti u braku s pametnom osobom. Kruta privrženost rutini i slabo zadovoljstvo sa životom povezani su sa slabljenjem intelekta.

Druga zabluda: Prvo se gubi pamćenje

Godinama je prevladavalo mišljenje da je tijekom starenja memorija ono što prvo “odlazi”. Međutim, kada mentalne sposobnosti prijeđu svoj vrhunac, memorija nije ono što prvo “odlazi”, što slabi i nestaje. Ono što obično najprije počinje biti teško, i to već u 40-im godinama života, je moždana sposobnost osjećanja odnosa u prostoru (primjerice, pronalaženje svog automobila u podzemnoj garaži).

Neke mentalne vještine, kao što je sposobnost koncentracije ili matematičko računanje, izgleda da se zadrže jako dugo u starosti. Predstojnik neurološke klinike na John Hopkins medicinskom fakultetu, Barry Gordon, kaže: “Kazati, izgubit ćeš memoriju, isto je kao kazati, tvoj auto će se pokvariti. Sigurno, mnogi se automobili pokvare i stanu, međutim ispravnim i redovnim održavanjem mnogima se to nikad ne dogodi.”

Treća zabluda: “Upotrebljavaj ga ili ga izgubi”

Znanstvenici kažu da ne postoji izravna veza između mentalne aktivnosti i mentalne oštrine. Novija istraživanja ukazuju da je “upotrebljavati mozak dobro, ali to ne garantira da ga nećete izgubiti”. Izložiti mozak novim iskustvima i podražajima izgleda da je ključno za održavanje uma bistrim. Kad su starim štakorima u kavezu, za vrijeme jednog pokusa, stavili nove igračke, njihovi su mozgovi reagirali na te stimulanse na taj način što nervne stanice (neuroni) u mozgu stvaraju nove veze među sobom. Učinak se smanjuje i slabi kako se s vremenom ta, za njih, novina “troši”, pa štakorima postaje dosadno.

Ustvari, studije su našle da oni koji ustraju u tome da obavljaju stvari na način kako to uvijek čine, skloni su bržem opadanju intelektualnih sposobnosti tijekom starenja.

Četvrta zabluda: Zdravo tijelo – zdrav um

U mnogim slučajevima, bolest uopće ne narušava mozak za vrijeme starenja. Za bolesti koje su povezane s mentalnim slabljenjem (srčane bolesti, šećerna bolest ili visoki krvni tlak), znanstvenici smatraju da se za takvu situaciju može djelomično kriviti životni stil pacijenta. Na primjer, prekomjerno uživanje hrane, nedostatak fizičke aktivnosti i stres su predskazatelji i fizičkog i mentalnog slabljenja. Tjelovježba koristi snazi mozga i u zdravih i u bolesnih, kako mladih, tako i starih osoba.

Peta zabluda: Starijima je teško pomoći

Mozak koji stari zadržava iznenađujuću sposobnost da se pomlađuje kako bi kompenzirao gubitke. Ako jedna njegova nervna stanica (neuron) ne može obavljati svoju funkciju, susjedne stanice preuzimaju taj posao. Tako, kako mozak stari, on može ustvari prebaciti odgovornost za određeni zadatak, koji treba obaviti, s jedne regije na drugu.

Istraživači s Penn State sveučilišta našli su da ljudi u svojim 70-im godinama, koji su izgubili mentalno funkcioniranje tijekom zadnjih 15-ak godina svog života, mogu znatno poboljšati svoje stanje uz pomoć učenja. Psiholozi primjenjuju kognitivne treninge u svrhu poboljšanja rezoniranja, snalaženja u prostoru i memoriranja, kako bi starije ljude održavali oštroumnima i nezavisnima.

Nije zabluda: stariji pa pametniji

Znanstvenici koji istražuju i mjere mudrost u laboratorijskim uvjetima potvrđuju da kako čovjek stari, tako postaje mudriji. Mnoge studije pokazuju da se stariji ljudi prilagođavaju svojim “sporijim mozgovima” izvršavajući zadatke efikasnije nego oni mlađi. Također, premda starijim ljudima često treba duže vremena da donesu odluku, ona je često bolja.

Razumljivo, još je istraživanja potrebno na području starenja uma, međutim, više se nikad neće moći stariju dob definirati kao period mentalne slabosti. Eksperti zaključuju da stariji mozgovi nisu inferiorni, nego da su jednostavno drugačiji od mlađih mozgova. Na neki način, mlađi su ljudi oni koji mogu biti u nepovoljnom položaju, kompenzirajući nedostatak informacija, iskustva i mudrosti s brzinom uma.

Dr. Ivo Belan
Share on facebook
Facebook
Share on twitter
Twitter
Share on email
Email

Upišite pojam koji želite pretraživati

Na našoj stranici koristimo kolačiće (cookies) kako bismo Vam mogli pružati usluge, koje bez upotrebe kolačića ne bismo bili u mogućnosti pružati. Nastavkom korištenja stranice suglasni ste s korištenjem kolačića. PRAVILA PRIVATNOSTI