OPASNA BOLEST Tu bakteriju u nosu ima svaki peti čovjek, a kad napadne dijete, može biti pogubna

Obolijevaju najmanje otporni, a to su najčešće djeca od šest mjeseci do pet godina starosti te školska djeca, a vrlo rijetko odrasli


Autor: podravski.hr — 17.06.2018. / 15:43 Aktualno

U tri četvrtine slučajeva obolijevaju djeca do pet godina

Svake godine barem jedna osoba u Koprivničko-križevačkoj županiji oboli od vrlo opasne meningokokne bolesti, a još je u sjećanju 2011. godina, kada je zabilježeno čak sedam slučajeva.
Zašto je tada tomu bilo tako, nisu sigurni ni liječnici te ističu kako slučajevi nisu bili povezani. Valja istaknuti kako godinu dana prije bilježe i jedan smrtni slučaj, i to djeteta od godine dana. Upravo najmlađi, odnosno djeca do pet godina, najčešće obolijevaju – čak tri četvrtine slučajeva odnosi se na tu dobnu skupinu, a jednu četvrtinu čine srednjoškolci. Omjer oboljelih je 80 naprema 20 u korist muškog spola, ističe dr. Danijela Pinter iz županijskog Zavoda za javno zdravstvo.
Meningokokna bolest je zarazna bolest rasprostranjena po cijelom svijetu. Subsaharsko područje Afrike smatra se endemskim područjem s najvećim brojem oboljelih, a u Europi, pa i kod nas, bolest se najčešće pojavljuje sporadično kroz cijelu godinu, no ipak više u jesen i rano proljeće.
U Hrvatskoj bolest pokazuje ustaljeni trend već duži niz godina te se registrira od 30 do 40 oboljelih godišnje s incidencijom manjom od jednoga na 100.000 stanovnika.
Uzročnik meningokokne bolesti je bakterija Neisseria meningitidis tj. meningokok, koja živi na sluznici nosa i ždrijela isključivo čovjeka. Smatra se da pet do 20 posto ljudi, ovisno o godišnjem dobu, nosi meningokok, ali ne obolijeva, nego ih nazivamo zdravim kliconošama. Važno je znati da meningokok u vanjskoj sredini brzo ugiba.
Prijenosu uzročnika pogoduje svakodnevni bliski kontakt sa zdravim kliconošom, a hoće li tko i oboljeti, od meningokokne bolesti, ovisi o nizu čimbenika, poput otpornosti novog domaćina te količini i agresivnosti meningokoka. Obolijevaju najmanje otporni, a to su najčešće djeca od šest mjeseci do pet godina starosti te školska djeca, a vrlo rijetko odrasli.
Inkubacija se kreće od tri do četiri dana, no može varirati od dva do deset dana. Bolest se najčešće manifestira u dva oblika, kao meningitis ili kao sepsa. Meningokokni meningitis nastaje zbog prodora meningokoka u moždane ovojnice i razvije se češće nego sepsa, a i prognoza mu je znatno bolja, mada su moguće i trajne neželjene posljedice kao što su oštećenje sluha i vida te neurološke smetnje. Očituje se naglim početkom bolesti s visokom temperaturom i tresavicom, glavoboljom, bolovima u mišićima s ukočenosti šije, mučninom i povraćanjem, naročito u djece, te općim lošim stanjem s poremećajem svijesti.
Meningokokna sepsa podrazumijeva prisustvo meningokoka u krvi oboljeloga te stoga ima i lošiju prognozu. Uz već spomenute simptome, u sepsi se javljaju i točkasta krvarenja u koži po trupu i donjim ekstremitetima oboljelog te u unutarnjim organima.
Najgori oblik bolesti je tzv. fulminantna (brzo progresivna) sepsa, koja se uglavnom javlja kod male djece, a očituje se naglim početkom s visokom vrućicom i pomućenjem svijesti sve do kome ili opsežnim krvarenjima u koži i sluznicama te u unutarnjim organima, pri čemu dolazi do njihova zatajenja u roku od šest sati do maksimalno 48 sati.
Prognoza bolesti ovisi i o ranoj dijagnozi i ranoj primjeni lijekova te se meningokokna bolest smatra jednim od urgentnih stanja u medicini.
Kako je nemoguće u jednoj zajednici odstraniti kliconoše, svi napori ulažu se u prevenciju eventualno mogućih novih slučajeva bolesti, a na raspolaganju je i cjepivo. (mi)
FOTO: ARHIVA