Općine realizirale EU projekte i prijavile druge, ali novac nikako da stigne

Podravski favicon - Podravina i Prigorje - Koprivnica - Križevci - Đurđevac - Ludbreg - Aktualne vijesti - Zanimljivosti - Fotogalerije

Posljedice gospodarske krize, u kojoj se nalazimo zbog pandemije koronavirusa, ali i drugih nevezanih faktora, počele su u bitnom otežavati financijsko poslovanje jedinica lokalne samouprave. Kako sada izgleda, najviše su  „kažnjene“ najaktivnije općine po pitanju povlačenja sredstava iz europskih fondova.

Njihove poslovne knjige u ovom trenutku izgledaju katastrofalno zbog činjenice da država nema novca platiti im projekte za koje im je odobreno financiranje, a koji su već realizirani. Iako su ovim nastalim stanjem pogođeni i gradovi, najviše ipak pate općine. Gradovi su zbog snage svojih proračuna do sada uvelike uspjeli kompenzirati neisplaćena sredstva.

No općine, posebice one koje su kandidirale i kojima je odobreno više europskih projekta te kojima je većina planiranog proračuna dolazila iz ovih projekata, našle su se u bezizlaznoj situaciji. Općine su u očekivanju isplate sredstava već realiziranih projekta počele kandidirati i druge projekte koji su im također odobreni. No, budući da im novac od prijašnjih projekata nije sjeo na račun, općine su se morale dodatno zadužiti kako bi financirale druge projekte.

– Problem je u tome što je općinama dozvoljeno podizati kratkoročne zajmove  do godinu dana. Mi smo se zadužili, ali niti u tom periodu nije nam sjeo novac od prijašnjih projekta. Tako ispada da smo prezaduženi, a to zapravo nije slučaj, jer smo sve projekte realizirali kada smo imali potpisane ugovore o sufinanciranju – naveo je Ivan Sabolić, načelnik Općine Legrad, koja je u našem kraju jedna od najuspješnijih u povlačenju europskog novca, a samim time našla se i u najvećim problemima.

Ivan Sabolić

Još jedna općina u podravskom kraju koja je iznimno uspješna u privlačenju europskog novca je općina Mali Bukovec, koja također čeka na isplatu 4,5 milijuna kuna, što je pola milijuna kuna više od njihova bazičnog proračuna.

– Mi, a pritom mislim na našu nacionalnu politiku prema EU fondovima, pogriješili smo u nekoliko koraka. Prvo, naše agencije koja se bave provjerom  projekata sufinanciranih iz EU fondova, iznimno su potkapacitirane, dakle u tim javnim ustanovama nedostaje radne snage i oni ne stignu provjeriti svu dokumentaciju kako bi dali zeleno svjetlo za isplatu. Drugo, mi smo si sami, neovisno o regulama EU, propisali nepotrebno mnogo administrativnih koraka koje moramo proći da bi se novac isplatio, na to nas nitko nije silio – primijetio je Darko Marković, načelnik Općine Mali Bukovec i naveo primjer zemlje koje je to mnogo bolje učinila.

Darko Marković

– Sjajan posao tu je napravila Poljska, ona je radikalno liberalizirala  administraciju i tako realizirala mnogo više projekata, a također, država je plaćala osiguranje za slučaj da već realizirani EU fond ne bude odobren za plaćanje zbog negativne revizije Bruxellesa. Oni su primjerice realizirali 30 milijardi eura projekata, a od tog im milijarda nije prošla reviziju, a cijeli trošak bile su samo premije osiguranja, koje su visoke, ali ih se isplati platiti zbog brojnijih projekata koje su prošli jer Bruxelles stigne provjeriti samo 10 posto svojih projekata – naveo je Marković.

Još jedan problem u samom procesu je nestabilno financiranje jedinica regionalne i lokalne samouprave.

– Župan Čačić (Radimir Čačić, župan Varaždinske županije, op.a) ovih je dana iznio jedan zabrinjavajući podatak, a to da od svih poreza i ostalih nameta naplaćenih u Hrvatskoj na jedinice lokalne samouprave odlazi tek pet posto, a i to nestabilnih pet posto jer se jednom uredbom ministra može promijeniti način redistribucije novca. To moramo sagledati i u sferi one 22 milijarde eura koji su  namijenjeni Hrvatskoj. Čak 70 ili 80 posto tog novca morat će povući općine, gradovi i županije, dok će država prijaviti tek nekoliko kapitalnih projekata. No, općine, gradovi i županije neće prijavljivati projekte ako imaju nestabilno financiranje i ako neće imati stabilni proračun, tako da se tu nešto mora promijeniti – naveo je Darko Marković.

FOTO Arhiva

Share on facebook
Facebook
Share on twitter
Twitter
Share on email
Email

Upišite pojam koji želite pretraživati

Na našoj stranici koristimo kolačiće (cookies) kako bismo Vam mogli pružati usluge, koje bez upotrebe kolačića ne bismo bili u mogućnosti pružati. Nastavkom korištenja stranice suglasni ste s korištenjem kolačića. PRAVILA PRIVATNOSTI