Osebujni župnik usred mise dao otkaz cijelom crkvenom zboru: “Prestari ste za pjevanje i tračate”

Jednostavno sam se dosadašnjem zboru morao zahvaliti, istaknuo sam i njihove dobre osobine, ali kazao i ono što nije dobro – dodaje koprivnički župnik


Autor: podravski.hr — 16.12.2018. / 8:22 Aktualno

Vlč. Mario Križanac: Kao župnik moram misliti na budućnost župe

U najmanju ruku neuobičajenom potezu svjedočili su vjernici prošle nedjelje na misi u crkvi Presvetog Trojstva u Reki, koprivničkom prigradskom naselju.
Ondje je, mjesni župnik vlč. Mario Križanac javno, tijekom mise, raspustio crkveni zbor jer je – prestar! Što je to točno župnik Križanac kazao zborašima, od njih nismo doznali jer baš nitko prošli tjedan nije želio javno istupati, tim više što s kora i nisu sve dobro čuli. No, zato su dobro čuli ostali vjernici, a bilo ih je na misi te nedjelje 50-ak.
– Župnik je javno zahvalio zboru na suradnji i kazao im da na njih više ne računa jer su stari, šire negativne vibracije i samo tračaju. Osim toga, prigovorio im je što njihova djeca i obitelji ne dolaze u crkvu. Po njemu, stariji od 60 ne mogu na kor. Zar postoji zakon koji propisuje s koliko godina čovjek treba prestati pjevati u zboru? Zašto on kao dušobrižnik ne animira vjernike, pa bi ih više dolazilo – zapitala se vjernica koja je te nedjelje bila na misi.
Dodala je kako je ovaj čin sramotan, posebno što protjerane zborašice već nekoliko desetljeća aktivno pridonose uređenju crkve i rado se odazivaju na sve radne akcije.
– Jest, istina je da sam raspustio zbor, no to je situacija koju bih volio riješiti unutar naše župne zajednice. Otvoren sam za dijalog i tko god ima kakvo pitanje može mi se slobodno obratiti – rekao nam je u petak vlč. Mario Križanac.
Ipak, na koncu je svejedno otvoreno kazao što misli o svom činu.
– Kao župnik moram misliti na budućnost župe, stoga ćemo krenuti s mlađim zborom. Moram priznati da naši mladi nisu dosad mogli dobiti priliku i oni se pokazati. Jednostavno sam se dosadašnjem zboru morao zahvaliti, istaknuo sam i njihove dobre osobine, ali kazao i ono što nije dobro – dodaje koprivnički župnik.
Ističe da razumije kako su zborašice šokirane i možda nisu najbolje prihvatile njegov način, no on smatra da je to napravio pristojno i jasno.

Crkveni zbor u Reki kojeg je župnik naprasno raspustio

Kako se priča po mjestu, o cijelom je slučaju obaviještena i Varaždinska biskupija jer je ovaj potez župnika dobrano naljutio vjernike. Tim više što su pokazali da su spremni financijski i na bilo koji drugi način pomoći svaku dobru ideju svoga župnika.
U osam godina koliko je ovdje, priznaju mu, mnogo se toga napravilo u crkvi i oko nje, uredila se vjeronaučna dvorana. Svega toga ne bi bilo bez novca vjernika, a vjernici su pomagali, kažu, i pomagat će. Pa i oni drugih vjeroispovijesti. No, zamjeraju mu nedostatak empatije odnosno suosjećanja prema ljudima, kao i neke ishitrene odluke kojima je, po njima, pokazao manjak ljudskosti, prvo i osnovno što očekuju od svog župnika, svog dušobrižnika. Kažu, ovaj događaj samo je učvrstio njih stav – žele promjenu i smatraju da je krajnji čas da župnik Križanac ode iz Reke.
Neugodan događaj sa župnim zborom i nije jedini ‘incident’ župnika otkako je preuzeo župu Presvetog Trojstva koja obuhvaća Reku, Sokolovac i okolne zaseoke. Prvo je prije nekoliko godina ogorčeni vjernik pozvao našu redakciju jer župnik, koji je došao na ispraćaj pokojnika u selo Miličane, nije htio izaći iz automobila zbog blata i pješice doći do groblja, već je tražio da ljudi maknu automobile kako bi došao bliže kapelici, da ne bi zamazao cipele.
– Kada pozovete nekoga u goste, red je da se gostu, barem je to nepisano pravilo, osigura prolaz auta, da se očisti parkiralište, kako bi gost mogao doći. To bi bila jedna gesta, neću reći kulture, ali bontona svakako – objasnio je tada vlč. Mario Križanac.
No, više i od ovakvih neobičnih zahtjeva ogorčilo ih je to što mještaninu koji živi preko puta crkve, pravoslavne vjeroispovijesti, na zahtjev obitelji nije htio zvoniti kad je iznenada umro. Kazao je kako se ne zvoni pokojnicima drugih vjera.
– Taj je čovjek živio s našom crkvom, redovito je kosio travu ispred vjeronaučne dvorane, financijski pomagao projekte i kad god je nešto trebalo, uvijek je bio tu. Tada župniku nije smetalo što je pravoslavac, a dok je umro, više nije valjao. Tada je župnik zaista pokazao kakav je čovjek – rekla nam je vjernica iz Reke.
Biskupija je tada načelno podržala župnika i kazala kako se u slučaju kad u mjestu nema druge crkve može zvoniti vjernicima drugih vjeroispovijesti, ali i ne mora. Dakle, da je župnik na ovaj način zahvalio čovjeku na svemu što je učinio za Katoličku crkvu, ne bi pogriješio.
A svojih ljudskih grijeha i slabosti itekako su svjesni svi vjernici u Reki, ali kažu, uvijek će pomoći drugome u nevolji, živjeti za svoju crkvu i s njom, što ne mogu reći za svoga župnika. Što će na sve reći Biskupija, s nestrpljenjem čekaju (rm, ib)
FOTO: ARHIVA