Ovo je križevački projekt od 50 milijuna kuna koji će spasiti hrvatsko stočarstvo

Podravski favicon - Podravina i Prigorje - Koprivnica - Križevci - Đurđevac - Ludbreg - Aktualne vijesti - Zanimljivosti - Fotogalerije

Koncem prošlog tjedna dovršen je idejni projekt za jedan od najvećih poteza koji priprema administracija križevačkog gradonačelnika Marija Rajna. Radi se o kompleksu koji bi trebao ne samo zaustaviti propadanje stočarstva u (sve manje, ali još uvijek) stočarskom križevačkom kraju, pa i šire, nego i preokrenuti taj trend i privući nove, mlade proizvođače da se upuste u stočarsku proizvodnju.

Radi se o Agrocentru, kompleksu koji će se sterati na oko 20.000 četvornih metara u poduzetničkoj zoni Gornji Čret i u fizičkom smislu sastojati se od klaonice i hladnjača. No, prema riječima dogradonačelnika Marija Martinčevića, koji vodi projekt, još je važnija „nematerijalna“ uloga Agrocentra, a to je da bude spona između proizvođača i tržišta.

Dogradonačelnik Mario Martinčević

– Agrocentar je velika potreba. Grad Križevci ima 59 naselja i uz Bjelovarsko-bilogorsku županiju imamo najviše stoke na svom području, što svinja, što krava i junadi. Uostalom, realizacija tog projekta jedan je od glavnih mojih motiva za uključivanje u politiku. Zašto je to jedan od stožernih projekata naše administracije? Poanta je u sljedećemu. Proizvođači danas nemaju kome prodati ni svinje niti bikove. Glavna uloga Agrocentra bit će osiguranje plasmana svježeg mesa, a to ćemo činiti u suradnji s malim i velikim trgovinama i trgovačkim centrima u cijeloj zemlji, o čemu se već vode razgovori. Imat ćemo svoje prodajne prostore, a pripremamo i poticajne mjere iz gradskog proračuna – kazao je Martinčević.

Domeće kako i vrapci na granama već znaju da je potrebno stvoriti uvjete kako bi seljak radio ono što najbolje zna, a to je da proizvodi, ali nitko u tom smjeru ne čini ništa.

Radi se o investiciji od najmanje 50 milijuna kuna

– Seljak danas, nažalost, mora biti i menadžer i ratar i stočar i trgovac i veterinar, mora baratati s dvadesetak znanja, što je nemoguće za jednog čovjeka. Agrocentar bi proizvođačima trebao ponuditi da znaju što ih očekuje barem dvije godine unaprijed, bez čega i nema ozbiljne proizvodnje – veli Martinčević.

Koliko će novca trebati da se stvar realizira, znat će se kad se dovrši građevinski projekt, no prema nekim procjenama radi se o investiciji od najmanje 50 milijuna kuna. Tko će biti investitori?

– Grad i privatni investitori, a postoji mogućnost i da se dobije novac iz europskih fondova. Uskoro idemo u raspisivanje natječaja za izradu glavnog projekta. Volio bih da iduće godine počne gradnja. Nemamo puno vremena na raspolaganju – veli dogradonačelnik.

Proizvođači će, kad kompleks bude u funkciji, s Agrocentrom potpisati ugovor i znat će u što se upuštaju jer će imati zajamčenu cijenu na dulji rok.

– Važno je da projekt bude samoodrživ, odnosno da ono što je sada išlo prekupcima ide za funkcioniranje Agrocentra, a dio će ostati seljaku. S druge strane, on će imati odgovornost da isporuči stoku adekvatne kvalitete – ističe Martinčević.

Klaonica će imati kapacitet od 160 svinja i 50 grla krupne stoke po satu, u upravnoj zgradi bit će trgovina repromaterijala, radionica za popravak mehanizacije, kafić i restoran te edukacijski prostor za studente veterine, prehrambene-biotehnologije i sličnih usmjerenja, pored Agrocentra će biti mosna vaga za kamione kapaciteta do 70 tona, parkiralište te veliki šator za održavanje sajmova.

I sam gradonačelnik se bavi stočarstvom

U budućnosti, napominje Martinčević, Agrocentar bi bio na usluzi i voćarima te proizvođačima povrća, koji bi ondje mogli koristiti hladnjače, a u idejnom rješenju predviđen je prostor za moguće uvođenje proizvodnje mesnih prerađevina.

Zanimljivo je to što se Grad u planiranju kapaciteta morao osloniti na vlastite procjene jer mu je državna Agencija za plaćanja u poljoprivredi uskratila podatke o tome koliko je stoke na gradskom području i okolici.

A kakav je feedback od strane stočara, pitamo Martinčevića, koji se i sam bavi stočarstvom – uzgaja oko 50 junadi godišnje – i poznat je po tome da je „čovjek od terena“?

– Ljudi zasad na to gledaju sa skepsom, jer im nije normalno da se politika bavi konkretnim stvarima na njihovu dobrobit. Milijarde i milijarde ulupane su iz državnog proračuna u poljoprivredne poticaje, a nije napravljeno ništa osim što smo stvorili nekoliko megaproizvođača koji su ‘pojeli’, uza politički suport, hrvatsko selo – odgovorio je on.

Kazao je kako će Agrocentar ispuniti vakuum koji je nastao nakon što je koprivnička Podravka zatvorila svoju klaonicu, što je utjecalo na proizvođače iz cijele sjeverozapadne Hrvatske.

– Usuđujem se reći da će jedan ovakav ozbiljan projekt ne samo spriječiti daljnje opadanje stočarske proizvodnje, nego i vratiti one koji su odustali te privući nove proizvođače – zaključio je Martinčević.

FOTO Podravski list

Share on facebook
Facebook
Share on twitter
Twitter
Share on email
Email

Upišite pojam koji želite pretraživati

Na našoj stranici koristimo kolačiće (cookies) kako bismo Vam mogli pružati usluge, koje bez upotrebe kolačića ne bismo bili u mogućnosti pružati. Nastavkom korištenja stranice suglasni ste s korištenjem kolačića. PRAVILA PRIVATNOSTI