Pacijente voze u prerađenim teretnim vozilima jer su jeftinija od putničkih

Podravski favicon - Podravina i Prigorje - Koprivnica - Križevci - Đurđevac - Ludbreg - Aktualne vijesti - Zanimljivosti - Fotogalerije

Naši su saniteti, bez obzira na to u kojem Zavodu za hitnu, dostavna vozila koja se prerađuju za obavljanje posla hitnih službi i to bez standarda. Razlog je, naravno, cijena. Takav sanitet u kojem mi radimo košta oko 600 tisuća kuna, a onaj sa svim potrebnim standardima oko milijun i pol kuna – priča djelatnik Zavoda za hitnu iz Bjelovara Tomislav Petrušić za mojportal.hr, u povodu strašne nesreće prije mjesec dana kod Suhopolja u kojoj su život izgubile medicinska sestra i pacijentica. U vozilu hitne pomoći.

Ova je tema objavljena u ponedjeljak u tiskanom izdanju Podravskog lista…

Jedna od većih kritika je što bi, kaže, sve prerade običnog vozila u sanitetsko trebale imati ili crash test ili elaborat djelovanja sila pri sudaru napravljen od strane EU certificiranog laboratorija. Naša vozila to, tvrdi Petrušić, nemaju!

Mario Medvidović, direktor MS-Ambulancea koji je preradio više od 370 vozila za hitni i sanitetski prijevoz, a isporučuju ih i u desetak država u svijetu, potvrđuje izjavu o nedostatku „crash testa“ te je „bocnuo“ zbog toga i naš županijski Zavod za hitnu medicinu.

Hanžeković: Svi imamo sve standardizirano i propisano od mjerodavnog ministarstva

– Naručitelj, Zavod za hitnu medicinu Koprivničko-križevačke županije odabire ponuditelja, nekad Auto Zubak, danas Porsche Croatia i to „tvorničko“ vozilo prerađivača BINC Njemačka. Uredno ih odaberu svaku godinu. Ne bi to bilo ništa sporno da u tehničkoj dokumentaciji priloženog Crash-testa izabranog ponuditelja nije u dijelu dokumentacije navedeno NO PASS, što znači Nijemac može imati i negativan test testiranja i to prolazi – kritizira on.

Ističe da im nije svejedno kad ih se stavlja u isti „koš s prerađivačima u čijim vozilima ginu pacijenti i osoblje u prostoru prerade vozila“. No, dodaje da se uvijek mogu dogoditi okolnosti da zbog siline udara u nesreći ni najbolja tehnička rješenja nisu dovoljna za čuvanje života.

– Tvornice proizvode baznu šasiju koja se kasnije koristi za preradu u vozila hitne pomoći. Činjenica je da se slična vozila koriste i za, kako kažu, prijevoz “krumpira”, ali postavke bazne šasije – karakteristike takvih vozila bile bi preskupe za prijevoz krumpira jer imaju opciju omekšanog ovjesa s manjom nosivosti, dodatni sigurnosni obavezni zračni jastuk suvozača koji se inače ne koristi u teretnom prijevozu – pojašnjava Medvidović i navodi da je to osnovna razlika između teretne opcije i vozila predviđenog za putnički prijevoz, odnosno vozila predviđenog za preradu u vozilo hitne medicinske pomoći ili saniteta.

– Postoje specijalizirane prerade koje u znatnoj mjeri još popravljaju tvornički ovjes, ali na žalost kod nas se kupci uglavnom ne odlučuju na takva rješenja zbog cijene takvog sustava ovjesa koja je uvijek problem, pa se radije ostane na opciji prigovaranja kako je tvornički ovjes za krumpire – dodaje i tvrdi da postoje samo prerađivači vozila, bolji i lošiji, skuplji ili jeftiniji.

Unutrašnjost hitne u Europi

– Kad nema para, mi smo savršeni. Kad institucija skupi malo više para, onda su naravno njemački ili slovenski prerađivači bolji, pa tako često puta samo nosilo košta kao cijela jedna naša prerada – otkriva Medvidović.  

Sudski vještak za promet Goran Husinec za N1 televiziju je pak rekao:

– Možemo birati hoćemo li originalno, atestirano vozilo, koje je duplo skuplje od naših. Moramo birati između dva zla – hoćemo li kupiti jedno skuplje ili dva. Jedno vozilo može pokupiti samo jednog ranjenika i zbog toga se odlučujemo za teretna vozila koja se prerađuju – navodi Husinec.

Ravnateljica Zavoda za hitnu medicinu Koprivničko-križevačke županije Mirjana Hanžeković ističe da oni koriste vozila koja prerađuje tvrtka Upgrade iz Velikog Trgovišća te da ne stoji da su ona nesigurna.

– Naravno, nismo mi potentni kao Nizozemska ili Austrija da bismo vozili sve najbolje i najskuplje, no ono što svi imamo je standardizirano i propisano od mjerodavnog ministarstva – ističe i dodaje kako je naš Zavod među opremljenijima u zemlji, a da bi uslugu podigli na višu razinu, iduće godine planiraju nabaviti upravo jedno takvo – skuplje i opremljenije vozilo.

…i u Hrvatskoj

Inače, vozila ZHM naše županije u prosjeku su stara dvije godine, dok je u susjednim županijama prosjek šest i više godina. Plan kupnje spomenutog vozila potvrdili su i u Županiji, a radi se o vozilu s posebnim, tehnološki inovativnim nosilima koje olakšavaju posao liječničkom timu. U proteklih pet godina, uz potporu Koprivničko-križevačke županije, županijski Zavod za hitnu medicinu nabavio je čak 20 novih vozila sanitetskog prijevoza, danas s prosječnom starosti vozila dvije godine te još osam vozila hitne u prosjeku sada starima tri godine. Sva ta vozila koštala su oko 10,5 milijuna kuna.

– Vozila su potpuno sigurna, opremljena najnovijim standardima te osiguravaju zbrinjavanje pacijenta prilikom transporta ako je to potrebno – rekli su u Županiji koja raspolaže s 15 timova 1 hitne službe, 15 timova 2 te 5 timova prijavno-dojavne jedinice (dispečeri).

Iako se u dijelu javnosti pojavila priča da se radi o „starijim“ vozilima, posebno prerađenima za potrebe hitne pomoći, Hanžeković kaže:

– Ma, nikako. Kad se objavi da smo dobili novo vozilo, onda je to vozilo s doslovno nula kilometara. Postoje dvije firme u Hrvatskoj koje potom opremaju vozila, bilo hitne ili saniteta. Za hitnu smo uzeli VW vozila, dok su u sanitetu nešto jeftinija vozila citroeni jer godišnje prevale mnogo kilometara i to ne bismo mogli financijski pokriti s, recimo VW-om – navodi Hanžeković.

Sigurnost djelatnika koji voze pacijente također mora biti najviša, a s obzirom na tragediju u susjednoj Virovitičko-podravskoj županiji početkom kolovoza, kad su u nesreći vozila hitne pomoći poginule medicinska sestra i pacijentica, povuklo je pitanje ‘kako se to uopće moglo dogoditi’?

– Svi u vozilu, pa i liječnici, sestre i tehničari iza moraju se vezati, a pogotovo kad ste pod intervencijom. No, to je nažalost neprovedivo u realnoj situaciji. Kad je pacijent u takvom stanju da treba stalnu brigu, ne možete biti vezani – ispričala nam je Mirjana Hanžeković.

Na medijske napise reagirao je i Hrvatski zavod za hitnu medicinu. – Jedan od obvezujućih standarda odnosi se na sama vozila i njihov vanjski izgled te medicinsku opremu, uređaje i pribor. Navedeni standardi su propisani još 2016. godine upravo kako bi se preoblikovala dotadašnja praksa, po kojoj su županijski zavodi imali neujednačen vozni park. Dodatno, sva medicinska vozila izvanbolničke hitne medicinske službe u Hrvatskoj moraju zadovoljavati normu HRN EN 1789:2011 za tip B medicinsko vozilo, odnosno slijednicu navedene norme koja je u potpunosti istovjetna europskoj normi – kažu u Zavodu.

Share on facebook
Facebook
Share on twitter
Twitter
Share on email
Email

Upišite pojam koji želite pretraživati

Na našoj stranici koristimo kolačiće (cookies) kako bismo Vam mogli pružati usluge, koje bez upotrebe kolačića ne bismo bili u mogućnosti pružati. Nastavkom korištenja stranice suglasni ste s korištenjem kolačića. PRAVILA PRIVATNOSTI