Pčele otišle na počinak: “Ove sezone imamo tri puta manje meda”

Iako pčele ne spavaju zimski san, one nikad ne uginu od hladnoće. No, za zimu ih valja dobro i pripremiti, a tzv. uzimljavanje pčela jedan je od najvažnijih procesa za svakog pčelara.

Ova je priča objavljena u ponedjeljak u tiskanom izdanju Podravskog lista…

Svake jeseni, kada se temperature snižavaju i priroda prestane cvjetati, pčele sve manje izlaze van košnice i spremaju se da u njima provedu cijelu zimu. Vani može biti i “ruska zima”, sa snijegom i dubokim minusom, no u košnici će i dalje biti dovoljno toplo, uz, naravno, dovoljno hrane. O pripremi pčela za zimu za Podravski list govorio je iskusni pčelar Jerko Kvakan iz Đelekovca, koji se pčelarstvom bavi već više od 30 godina

 – Priroda se smiruje, dani su kraći, a pčele zajedno s maticom smanjuju svoje aktivnosti. Da dobro zimuju, treba osigurati dobro društvo. To je kao klupko koje se sastoji od dvadeset do dvadeset i pet tisuća pčela po košnici. Ono što im treba osigurati jest petnaest do dvadeset kilograma meda da imaju na dohvat. To im je hrana za cijelu zimu – tvrdi Kvakan, napomenuvši kako one uglavnom pojedu puno manje, ali kako je bolje ostaviti veću zalihu jer se nikad ne zna što će biti na proljeće.

– Iz iskustva znam da će ti medonosna godina na proljeće biti onakva kako si radio na jesen, ako ti, naravno, priroda to dozvoli – referira se Jerko na ovogodišnji prinos koji je puno manji nego prijašnjih godina: nekad je imao prinos oko 36 kilograma meda po društvu, a ove je godine izbrojio jedva deset.

Međutim, priznaje da bi imao i više da uzme sav med koji pčele proizvedu, no on uvijek ostavi i pčelama na prihranu, što je, inače, bila jedna od tema makedonskog dokumentarca Honeyland koji je prije nekoliko godina konkurirao za Oscar i koji prikazuje tradicionalnu pčelaricu koja, suprotno modernoj praksi, uvijek ostavi dio meda pčelama koje su ga proizvele, umjesto da im uzme sav prinos. Prema sličnoj tradiciji djeluje i Jerko. No, unatoč smanjenom prinosu, nije nezadovoljan jer je u ovom hobiju prije svega iz ljubavi.

– Trideset i četiri godine sam u ovome, ako i ostanem bez pčela, ja ću ih opet nabaviti. S pčelama dobivaš nešto više. Naravno, daj Bože da je svaka godina vrhunska, ali mogu reći da sam prije svega puno naučio od njih. Oni su vrhunski ekonomisti, oni ne troše kao mi nego si jednakomjerno rasporede. I tako djeluje cijela zajednica, od matice do trutova, oni si uzimaju koliko im treba – zaključuje Jerko, koji se na svom pčelinjaku bavi cijelim nizom poslova.

Gotovo odnedavno se bavi i sakupljanjem pčelinjeg otrova, na kojem se, ako postigne određenu kvalitetu, može dobro i zaraditi. A osim toga, ima i zasebnu košnicu za planirani uzgoj matica. No, na kraju ove medonosne sezone bitno je znati da su kod Jerka sve pčele već uzimljene i takve mogu biti mirne do proljeća.

FOTO Krešo Puklavec

Share on facebook
Facebook
Share on twitter
Twitter
Share on email
Email

Upišite pojam koji želite pretraživati

Na našoj stranici koristimo kolačiće (cookies) kako bismo Vam mogli pružati usluge, koje bez upotrebe kolačića ne bismo bili u mogućnosti pružati. Nastavkom korištenja stranice suglasni ste s korištenjem kolačića. PRAVILA PRIVATNOSTI