Petras: Koprivničanci piju vrhunsku vodu, 24 puta jeftiniju od one u boci

Podravski list profile

Zdravko Petras kaže da mirno spava. I dodaje: Zasad. Na plećima šefa uprave Koprivničkih voda teret je najvećeg infrastrukturnog projekta u koprivničkoj povijesti. Aglomeracija Koprivnica, nakon koje će pristup vodovodnoj i kanalizacijskoj mreži imati svaki stanovnik grada i okolnih šest općina, „teška“ je 410 milijuna kuna, od čega Bruxelles daje 300 milijuna. No, tako će biti samo ako se sve ostvari prema planu, a rizika je puno.

Ti rizici znače opasnost od penalizacije i povratak dijela novca Europi. Lova je toliko velika da bi jači penali mogli u crno zaviti lokalne proračune. Odnosno potrošače, koji bi sve skupa platili. Osim toga, kako kaže Petras, pravila igre stalno se mijenjaju. No, optimist je i vjeruje da će projekt ići „po špagici“. Otud vjerojatno i miran san. Inženjer građevine Petras „dijete“ je Komunalca, bio je i član uprave tog komunalnog poduzeća i ima više od 15 godina iskustva u vodnom gospodarstvu i vođenju projekata. Osim o Aglomeraciji, s njim razgovaramo i o nadolazećem spajanju vodovodnih poduzeća, što je već stvorilo animozitete među susjedima.

PL: Gdje smo sada, u kojoj je fazi Aglomeracija i kad bi se moglo očekivati da se, kako se to kaže, zapikne prva lopata?

– Dobili smo ‘action completion note’, odnosno odobrenje Europske unije za projekt te je definitivno ‘zabezeciran’ postotak sufinanciranja od 69,2 posto. I nacionalna tijela dala su odobrenje te sad čekamo ‘šlag na tortu’ – odluku Ministarstva regionalnog razvoja o sufinanciranju projekta, nakon čega se potpisuje ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava od strane Europske unije te nacionalne komponente.

PL: Iznosi?

– Znači, vrijednost projekta je 410 milijuna kuna, Europska unija sufinancirat će ga s 283 milijuna kuna, 69,2 posto,  nacionalna komponenta je 126 milijuna kuna, od čega po 46 milijuna kuna daju državni proračun i Hrvatske vode, a udjel Koprivničkih voda iznosi 33,6 milijuna kuna. Mi ćemo podići kredit na taj iznos, a općine, s kojima smo potpisali ugovor, vraćat će nam glavnicu i kamate. Udio Grada Koprivnice je 18 milijuna kuna, ali za to se neće trebati zaduživati jer imamo naknadu za razvoj u cijeni naše usluge. Radi se o razdoblju od četiri godine.

PL: Usudite li se procijeniti kad bi mogli početi radovi?

– Aglomeracija se zapravo sastoji od 22 cjeline, dakle 22 glavna projekta i 22 građevinske dozvole, od kojih u ovome trenutku imamo 20 ishođenih, a dvije bi trebale biti ishođene ovaj mjesec. Natječaji su već pripremljeni, a prvi bismo trebali pustiti u prosincu, onaj za upravljanje projektima, u siječnju i za radove. U najopstimističnijoj varijanti radovi bi mogli početi na proljeće iduće godine, no iskustvo u nekim drugim aglomeracijama pokazuje da javna nabava traje godinu do godinu i pol dana. Zašto? Žalbe po Zakonu o javnoj nabavi. Na to Koprivničke vode ne mogu utjecati.

PL: Što donosi Aglomeracija, što će se promijeniti nakon što ona za četiri godine bude gotova?

– Izgradit će se 86,2 kilometra nove kanalizacijske mreže po općinama te u gradu gdje je još nema, kao i rekonstruirati oko 13 kilometara stare mreže. Za usporedbu, trenutačno imamo oko 280 kilometara kanalizacijske mreže na tom području. Ta se mreža gradila više od 50 godina, a sada ćemo u četiri godine dobiti gotovo trećinu nove mreže. Također će se izgraditi 27 novih prepumpnih stanica, a trenutačno ih imamo aktivnih 32. Što se tiče vodoopskrbe, izgradit će se produžeci mreže na području prigradskih naselja, izgradit će se istočni prsten, odnosno povezat će se vodocrpilišta Ivanščak i Lipovec. Radi se o 12,5 kilometara nove mreže te rekonstrukciji 18 kilometara starih cjevovoda.

PL: Koliko bi vam trebalo vremena sa sadašnjim investicijskim potencijalima da izgradite toliko kilometara nove kanalizacije i vodovoda?

– Ako uzmemo u obzir da su naši godišnji prihodi zadnjih godina između 34 i 37 milijuna kuna, trebalo bi nam više od deset godina ako bismo sav prihod usmjeravali u investiciju, dakle, ne bismo isplaćivali plaće i podmirivali druge troškove. Ako uzmemo da godišnje na području grada investiramo oko 7,5 milijuna kuna, za realizaciju Aglomeracije Koprivnica takvim tempom trebalo bi nam više do 50 godina.

PL: U čemu leže rizici u Aglomeraciji?

– Moram primijetiti da su se upute za korisnike bespovratnih sredstava, koje izdaje državno tijelo, samo ove godine promijenile nekoliko puta. Pravila igre, koja određuju moguće financijske korekcije, stalno se mijenjaju. U principu se ne radi o povratu novca Europskoj uniji, nego o mogućnosti da se postotak njezina sufinanciranja projekta smanji. Penalizacije mogu biti pet, deset, dvadeset posto, a to onda pada na pleća javnog isporučitelja vodnih usluga, u slučaju Aglomeracije Koprivnica na nas, Koprivničke vode, odnosno na općine s kojima smo potpisali ugovor o sufinanciranju. Nacionalno gledajući, već postoji 200 milijuna kuna financijskih korekcija za aglomeracije, a ne zna se tko će to platiti.

PL: Dokle može ići penalizacija?

– Do 100 posto! Varaždin je bio u toj situaciji, pa su išli na raskid ugovora i na novi postupak.

PL: Možete li predvidjeti kako će se kretati cijena vode i odvodnje koju će Koprivničkim vodama nakon provedbe Aglomeracije plaćati potrošači?

– Ne mogu dati procjenu rizika od penalizacije jer ne vjerujem da će penalizacije uopće biti. No, studija isplativosti pokazuje da će, zbog novih operativnih troškova na novoizgrađenoj mreži, cijena ići gore oko tri kune. Dakle, sa sadašnjih 11,72 po kubičnom metru na 14-15 kuna nakon 2023. godine.

PL: Poznato je da se ljudi, pogotovo u općinama, nerado priključuju na javni vodovod i radije koriste svoje bunare. Imate li kakvu obvezu prema Europskoj uniji u pogledu postotka priključenja na javnu mrežu?

– Nakon dovršetka Aglomeracije imamo rok od pet godina da postotak priključenja podignemo na 70 posto. Startna pozicija u nekim nam je općinama jako niska – u Sokolovcu, primjerice, ispod 18 posto. Ako ne ostvarimo cilj, također slijedi penalizacija, ali još ne znamo u kojem postotku. U Sloveniji je, primjerice, završio period monitoringa nakon njihovih aglomeracija i neki su si gradonačelnici htjeli ‘pucati u glavu’.

PL: Nije li priključenje na vodovodnu i kanalizacijsku mrežu, ondje gdje one postoje, zakonska obveza?

– Po izgradnji mreže postoji obveza priključenja u roku od godine dana. Koprivničke vode počele su obavještavati mještane općina o tome, a tada je uslijedila ‘revolucija’ – ljudi dolaze k nama, žale se, pitaju zašto ih na to tjeramo… Koliko znam, dosad se nisu masovno pokretali prekršajni postupci protiv osoba koje se nisu priključile na mrežu, a ako je koji slučaj i dospio na Prekršajni sud, kazna ne bi bila izrečena. Koprivničke vode uskoro će imenovati vodnog redara, koji će se baviti i kontroliranjem priključivanja na mrežu.

PL: Koliko znam, bunari su prilično onečišćeni, zar za to ljude nije briga?

– Naš je laboratorij u četiri pridravske općine uzeo uzorke vode iz 48 bunara, od kojih je 46 bilo zdravstveno neispravno. Bilo je svega – fosfora, povećanih nitrata, nitrita… Mogu reći da su se neki vlasnici bunara nakon toga priključili na mrežu i došli su nam reći da su im prvi put košulje koje operu u perilici – bijele.

PL: Kad se sve uzme u obzir, u najgorem razvoju situacije u vezi s ‘korekcijama’ u projektu Aglomeracije, Grad i šest okolnih općina mogli bi završiti u stečaju?

– Na jednom sastanku predstavnici Rijeke, primjerice, rekli su da Grad nema ni za deset posto moguće penalizacije… Mi s optimizmom idemo u Aglomeraciju Koprivnica i ne vjerujem da će uopće biti penalizacije. Među ostalim, siguran sam da smo dobro odredili cijene građevinskih radova, koja je porasla zadnjih godina, i u tome imamo dovoljno ‘lufta’.

PL: Gdje smo kad je u pitanju vodoopskrba i kanalizacija u odnosu na razvijenu Europu?

– Što se dostupnosti mreže – govorim za područje kojim upravljaju Koprivničke vode – bolji smo od mnogih razvijenih zemalja. No, u Europi je nepojmljivo da se ljudi ne žele spojiti na javni vodovod i kanalizaciju. Na kraju, i mentalitet i zakonodavstvo to ne dopuštaju. A cijene vodnih usluga ondje su znatno više nego kod nas. Recimo, u Kopenhagenu čak pet puta.

PL: Dosta je strke nastalo kada je država odlučila smanjiti broj vodnih poduzeća te naložila spajanje. Koprivničke vode, tako, trebale bi preuzeti križevačke Vodne usluge, no križevačka se vlast pobunila. Kometar?

– Konačnu odluku o uslužnim područjima Vlada je trebala donijeti do 18. listopada, no s time se kasni. Koliko znam, u tijeku je zadnje ‘peglanje’. Prema postojećem prijedlogu, Koprivničke vode trebale bi biti društvo preuzimatelj križevačkih Vodnih usluga. Osim političkih otpora, drugih razloga za protivljenje tome ne vidim. Mi smo magistralnim cjevovodom povezani već desetak godina, sedam godina Vodnim uslugama prodajemo vodu za područje iznad Lepavine. Dakle, tehnološko-tehnička povezanost postoji. Operativna komunikacija Koprivničkih voda i Vodnih usluga postoji. Usto, naša tehnička opremljenost znatno je bolja, imamo više zaposlenika te imamo veći prodajni volumen. Istaknuo bih da bi se povezivanjem naših dvaju društava na razini županije dobio gospodarski subjekt s više od 50 milijuna kuna prihoda i s više od 100 zaposlenih.

PL: Koprivničke vode bije glas da su najbolje u zemlji kad je u pitanju curenje vode iz mreže?

– To je neosporno. Prema europskim standardima, prihvatljivi gubici u mreži su između 15 i 18 posto. Mi smo 2010. godine imali oko sedam posto. Otad to nešto raste zbog izgradnje oko 100 kilometara mreže u ruralnim sredinama, gdje je slaba priključenost, i sad smo na oko 12 posto gubitaka u mreži.

PL: Kakvu vodu piju Koprivničanci? Obično se kaže kako je voda tvrda, puna kamenca…

– A što je kamenac? Minerali… Hoćemo li imati ukusnu vodu s minerološkog aspekta ili imati ‘destiliranu’ vodu bez ičega? Što se kvalitete tiče, naša voda ne zahtijeva nikakvo kondicioniranje, a svi su parametri zdravstvene ispravnosti daleko od maksimalno dopuštenih razina, jedino je tretiramo plinovitim klorom. Svojedobno smo dobili rješenje o vrhunskoj kvaliteti vode i čak je postojao plan da se ona puni u komercijalne svrhe pod brendom Leda, ali promijenio se zakonodavni okvir i Koprivničke vode to ne mogu činiti. Dakle, Koprivničanci piju vrhunsku vodu. Pola litre u dućanu stoji oko šest kuna, a naša litra manje od pola lipe.

FOTO Podravski list

  • Podijeli na društvenim mrežama
Share on facebook
Facebook
Share on twitter
Twitter
Share on email
Email
  • Najnovije vijesti

Radiju Križevci nagrada HURIN-a

Na 12. danima elektroničkih medija, koji su prošli tjedan održani u Zadru, Radio Križevci primili su nagradu Hrvatske udruge radijskih nakladnika za svoju akciju „Izbor

Upišite pojam koji želite pretraživati

Na našoj stranici koristimo kolačiće (cookies) kako bismo Vam mogli pružati usluge, koje bez upotrebe kolačića ne bismo bili u mogućnosti pružati.
Nastavkom korištenja stranice suglasni ste s korištenjem kolačića. Pravila privatnosti