Pitali smo zašto koronavirus mnogo jače pogađa pretile i pothranjene

Podravski favicon - Podravina i Prigorje - Koprivnica - Križevci - Đurđevac - Ludbreg - Aktualne vijesti - Zanimljivosti - Fotogalerije

Opservacije ranijih pandemija, posebice znanja stečena promatrajući pandemiju influence koja je vladala 1918. do 1920. godine, ukazuju kako pothranjeni bolesnici razvijaju teže oblike bolesti.

To vrijedi i za brojne druge infektivne i kronične bolesti. Pandemijska influenca prije stotinu godina dogodila se netom nakon Prvog svjetskog rata kada je vladala glad, bolest i pothranjenost, a visoka smrtnost objašnjena je među ostalim i tim čimbenicima te lošim uvjetima života.

Pothranjenost je oslabila imunosni sustav mnogih te ih učinila ranjivijim prema infektivnim bolestima poput tuberkuloze i gripe. Stoga se može reći da su glad i pothranjenost neizravno odgovorne za milijune smrti u svijetu u to doba. U današnje doba, utjecaj nutritivnog statusa na učestalost i težinu bolesti COVID-19 promatramo kao dvostruko breme.

U pothranjenih kroničnih bolesnika i osoba starije dobi možemo očekivati veću smrtnost i teže oblike bolesti. S druge strane, sada je nedvojbeno da veći problem predstavlja pretilost, budući da nam je tekovina „društva obilja“ donijela veliku učestalost pretilosti i prekomjerne tjelesne mase. Velika prevalencija debljine, posebice u razvijenim zemljama poput SAD-a, ali i Europe, uzrokovana je povećanom konzumacijom tzv. zapadnjačke prehrane iznimno bogate zasićenim mastima i rafiniranim ugljikohidratima te siromašne vlaknima, nezasićenim mastima i antioksidansima. Podaci iz Italije i New Yorka ukazuju da je među najtežim slučajevima COVID-19 bolesnika u jedinicama intenzivnog liječenja 26 posto odnosno 41 posto pretilih.

Preliminarni podaci iz Italije prikupljeni putem projekta GiViti temelje se na 928 bolesnika iz 76 jedinica intenzivnog liječenja, a pokazali su kako je čak 67 posto bolesnika pretilo ili prekomjerne tjelesne mase. Samo je jedan posto teško oboljelih bilo pothranjeno u talijanskim jedinicama intenzivnog liječenja. Studija objavljena prije nekoliko dana u časopisu JAMA pokazala je profil bolesnika zaprimljenih u bolnice u New Yorku tijekom ožujka. Udio pretilih bolesnika među ukupno 5700 ispitanika bio je 41 posto, a morbidno pretilih 19 posto.

Osim pretilosti, najčešći komorbiditeti bili su hipertenzija i dijabetes, slično kao i u Italiji. Značajna povezanost pretilosti i povećanog mortaliteta prvi je put došla do izražaja prije nešto više od deset godina, prilikom pandemijske gripe izazvane virusom H1N1. Najveća smrtnost i najteži oblici bolesti bilježeni su upravo među pretilim bolesnicima. Pretile osobe imaju promijenjen imunosni odgovor, a prehrana bogata zasićenim mastima može uzrokovati kroničnu aktivaciju urođenog imuniteta i inhibiciju stečenog imuniteta.

Poznato je kako je u patološkoj pretilosti smanjen baktericidni kapacitet polimorfonuklearnih leukocita, a postoji i izravna povezanost stupnja debljine i promijenjene stanične i humoralne imunosti. Negativna povezanost detektirana je i za aktivnost stanica ubojica (NK-stanica) i količinu tjelesne masti kod starijih žena i muškaraca te je smanjena funkcija T-limfocita. Općenito, smatra se da pretili imaju veću sklonost respiratornim infekcijama zbog mehaničkih i hormonalnih uzroka. Adipokini i citokini koje proizvode adipociti, te leptin, igraju središnju ulogu u modulaciji aktivnosti svih stanica imunosnog sustava, a poznato je kako se masno tkivo danas razmatra kao endokrini organ. Iako COVID-19 pogađa sve populacijske i dobne skupine, najteže patologije i najveći mortalitet prisutni su među osobama starije dobi te u polimorbidnih bolesnika. Istodobno, starija dob i prisustvo komorbiditeta povezani su s lošijim nutritivnim statusom i sarkopenijom, neovisno o vrijednosti indeksa tjelesne mase (BMI).

Povećane vrijednosti BMI povezane su s lošijom prognozom u polimorbidnih bolesnika s COVID-19, što ukazuje i na ulogu sarkopenijske pretilosti koja se očituje gubitkom mišićne mase i snage u pretilih osoba. Limfopenija, povijesni marker pothranjenosti i lošeg imunosnog statusa, negativni je prognostički čimbenik u oboljelih od COVID-19. Stoga je procjena nutritivnog statusa od iznimne važnosti prilikom zaprimanja COVID-pozitivnih bolesnika na liječenje, a prevencija i liječenje pothranjenosti i pretilosti jedan je oblik dugoročne strategije prevencije razvoja težih oblika bolesti COVID-19.

Share on facebook
Facebook
Share on twitter
Twitter
Share on email
Email

Upišite pojam koji želite pretraživati

Na našoj stranici koristimo kolačiće (cookies) kako bismo Vam mogli pružati usluge, koje bez upotrebe kolačića ne bismo bili u mogućnosti pružati. Nastavkom korištenja stranice suglasni ste s korištenjem kolačića. PRAVILA PRIVATNOSTI