Plućna embolija: Stiže uz otežano disanje, nedostatak zraka i bol u prsima

Plućna embolija je začepljenje jedne ili nekoliko grana plućne arterije ugruškom krvi koji nastaje u dubokim venama nogu, zdjelici ili rjeđe u desnim srčanim šupljinama.

Dijelovi tumora ili vegetacije čije je ishodište u desnim srčanim šupljinama, na trikuspidnoj ili pulmonalnoj valvuli rjeđe uzrokuju plućnu emboliju. U više od 95 posto bolesnika plućna embolija nastaje zbog embolizacije ugruška iz dubokih natkoljeničnih vena. Pojednostavljeno rečeno, plućna embolija smatra se zbog toga komplikacijom duboke venske tromboze.

Činitelji koji pospješuju stvaranje intravaskularnog ugruška i time duboke venske tromboze i plućne embolije dijele se na one koji djeluju na hiperkoagulabilnost krvi, na stazu krvi i one koji djeluju na anatomski i funkcijski integritet stijenke krvne žile. Hiperkoagulabilnost krvi može biti uzrokovana primarnim poremećajem u sistemu koagulacije.

Postoje i sekundarni činitelji povišenog rizika od tromboze kao što su nedavni kirurški zahvati u trbuhu s produljenom imobilizacijom, prijelomi kostiju i traume mišića donjih ekstremiteta, prijelomi kostiju zdjelice, pretilost, trudnoća, zatajivanje srca, infarkt srca, atrijska fibrilacija, uvođenje intravaskularnih katetera i elektroda te maligne bolesti. Česti klinički simptomi plućne embolije su iznenadna dispneja u oko 80 posto bolesnika, ubrzano disanje u oko 70 posto, bol u prsima u oko 52 posto, ubrzana srčana frekvencija u oko 26 posto i gubitak svijesti u oko 19 posto bolesnika. Rjeđi simptomi su kašalj, hemoptiza, hladno i profuzmo znojenje, cijanoza, kolaps i kardiorespiracijski arest.

Dijagnoza

U dijagnostički postupak pripadaju anamneza, klinički pregled, analiza plinova u arterijskoj krvi, EKG, rtg pluća i srca, ehokardiografija, MSCT angiografija plućne arterije, magnetna rezonancija (MR) i klasična angiografija. Ehokardiografija pokazuje patološki nalaz u oko 30 posto slučajeva. Otprilike oko 20 posto bolesnika s plućnom embolijom ima EKG promjene koje su obično nespecifične, a uključuju promjene T-vala i ST-spojnice, inkompletni ili kompletni blok desne grane i desnu električnu os. Patološki nalaz rtg pluća i srca nalazima u oko 70 posto bolesnika, iako je nalaz nespecifičan i uključuje atelektaze, infiltrate u plućima, pleuralni izljev i podizanje hemidijafragme. MSCT (multislice CT) angiografija plućne arterije danas je zlatni standard za dijagnozu plućne embolije s osjetljivosti 74-89 posto i specifičnost 57-100 posto prema  podacima iz literature.

Određivanje D-dimera u serumu ima dijagnostičku vrijednost za plućnu emboliju uz nisku specifičnost. Povišene vrijednosti D-dimera kao raspadnog produkta fibrinogena nalazimo i u drugim patološkim stanjima kao što su akutni infarkt miokarda, akutna disekcija aorte, razna infektivna stanja, karcinom i u poslijeoperacijskom periodu. Određivanje troponina T ili I služi nam za procjenu oštećenja srčanog mišića u plućnoj emboliji.

Klasična angiografija plućne arterije kao i perfuzijska i ventilacijaska scintigrafija pluća sve se manje koriste za dijagnozu ove bolesti zbog sve šire primjene MSCT angiografije plućne arterije kao visoko osjetljive i specifične dijagnostičke metode.

Liječenje se provodi  heparinom koji može biti nefrakcionirani ili niskomolekulski i fibrinoliticima kao što su streptokinaza i urokinaza ili kateterskim ili kirurškim odstranjenjem tromba iz plućne arterije, davanjem kisika, analgetika, a u stanjim kardiorespiracijskog aresta provodi se oživljavanje – reanimacija, a ako je potrebno i mehanička ventilacija. Venski dotok ugrušaka iz donje šuplje vene može se prekinuti implantacijom kava filtera u donju šuplju venu, a veći embolusi se uklanjaju kirurškom embolektomijom ili kateterskom embolektomijom. Kod liječenja plućne embolije nefrakcioniranim heparinom u kontinuiranoj intravenskoj infuziji doza je ovisna o nalazu koagulograma i vrijednostima APTV.

Terapija

Peroralna antikoagulantna terapija provodi se varfarinom u dozi koja održava INR (International Normalized Ratio) između 2-3. Ako je u bolesnika kontraindicirana ili neučinkovita antikoagulantna terapija, tada je indicirana implantacija kava filtera u donju šuplju venu. Trombolitička terapija je indicirana u masivnoj plućnoj emboliji kada nije moguća hitna kateterska ili kirurška embolektomija. Kirurška embolektomija rijetko se izvodi, a rezultati takve terapije ne pokazuju dobar ishod nakon dugoročnog praćenja bolesnika. (zdravobudi.hr)

Share on facebook
Facebook
Share on twitter
Twitter
Share on email
Email

Upišite pojam koji želite pretraživati

Na našoj stranici koristimo kolačiće (cookies) kako bismo Vam mogli pružati usluge, koje bez upotrebe kolačića ne bismo bili u mogućnosti pružati. Nastavkom korištenja stranice suglasni ste s korištenjem kolačića. PRAVILA PRIVATNOSTI