Podravci i Prigorci među najsiromašnijima u zemlji, svi štede više od nas

U cijeloj zemlji bilježi se trend rasta osobne štednje građana, a u posljednjih godinu dana stanovnici naše županije u bankama su „podebljali“ svoje račune za čak 200-tinjak milijuna kuna, doznajemo u nedavnoj analizi Hrvatske gospodarske komore.

Ova je tema objavljena u ponedjeljak u tiskanom izdanju Podravskog lista…

Podravci i Prigorci trenutno u bankama drže čak 3,53 milijarde kuna, međutim, tu smo među najlošijim županijama. Od nas manje štede tek stanovnici tri županije, Požeško-slavonske, Ličko-senjske i Virovitičko-podravske. Te tri županije imaju i znatno manje stanovnika od naše, 20-ak ili 30-ak tisuća manje. Ličko-senjska ima dvostruko manje pa smo time u okruženju uvjerljivo najsiromašniji kad gledamo koliko novca čuvamo u bankama.

Naši susjedi Varaždinci recimo u bankama drže 6,2 milijardi kuna, a čak i oni u Bjelovarsko-bilogorskoj imaju nešto više štednje od nas, 3,81 milijardi kuna. Međimurci, kojih je gotovo isti broj kao i nas, na svojim bankovnim računima, primjerice, imaju 5,23 milijardi kuna, 50 posto više nego Podravci i Prigorci.

Također, i rast štednje s krajem kolovoza u odnosu na isto vrijeme lani među najmanjima je u našoj županiji. U većini županija depoziti su rasli osam posto i više, a u Koprivničko-križevačkoj županiji 6,6 posto. Najmanje je bilo u Brodsko-posavskoj, tek 4,6 posto. Ipak, situacija je nešto bolja kad se gleda količina depozita u bankama po glavi stanovnika. Tu su na vrhu Istrani i Zagrepčani s 85.000 i 83.000 kuna. U prosjeku svaki građanin naše županije na štednji ima 33.556 kuna, što je za 24.000 kuna manje i od državnoga prosjeka. Među štedljivijima su i Primorci, Dubrovčani, Splićani, a na dnu, gdje smo i mi sami su Vukovarci, Virovitičani, Brođani…

Ekonomski analitičari navode kako je štednja bila najmanja u počecima pandemije, zbog povećane potrošnje i neizvjesnosti hoće li biti dovoljno svega za sve, no s vremenom je ona rasla.

– Dok su na početku 2020. godine građani stavljali „sa strane“ otprilike desetinu dohotka, u drugom su tromjesečju uštedjeli gotovo svaku petu zarađenu kunu – ističe glavni makroekonomist HNB-a Vedran Šošić i dodaje da neki očekuju da ćemo, prevladamo li pandemiju, opet pretjerivati u potrošnji, a štednje se topiti.

Kad se gleda struktura depozita kućanstava prema vrstama depozita, analitičari su uočili nastavak trenda smanjenja udjela oročenih depozita, ali uz porast udjela štednih depozita i depozitnog novca (depozita na transakcijskim računima i depozita po viđenju op.a.). Kao razlog navode niske kamatne stope na oročenu štednju i povećanje sklonosti građana prema likvidnijim oblicima depozita.

DEPOZITI KUĆANSTAVA PO ŽUPANIJAMA (U mlrd. kuna)

ŽupanijaKolovoz 20′Kolovoz 21′Promjena (%)
Koprivničko-križevačka3,323,536,6
Varaždinska5,746,238,6
Međimurska4,915,236,4
Bjelovarsko-bilogorska3,543,817,6
Virovitičko-podravska1,781,959,4
Hrvatska214,94232,968,4
Izvor: DZS

FOTO Ilustracija

Share on facebook
Facebook
Share on twitter
Twitter
Share on email
Email

Upišite pojam koji želite pretraživati

Na našoj stranici koristimo kolačiće (cookies) kako bismo Vam mogli pružati usluge, koje bez upotrebe kolačića ne bismo bili u mogućnosti pružati. Nastavkom korištenja stranice suglasni ste s korištenjem kolačića. PRAVILA PRIVATNOSTI