Podravina je jedna od najjačih potresnih regija, razoran potres može se dogoditi bilo kada

„Prvo što mi je palo na pamet bilo je zaštititi svoju obitelj, stati ispod čvrstog okvira na četvrtom katu stambene zgrade“, priča nam svoje iskustvo u vrijeme razornog potresa u Banovini docent dr. Bojan Matoš, inače rođeni Đurđevčanin koji već dugo živi u Koprivnici i jedan je od vodećih naših stručnjaka za seizmotektoniku – točnije potrese.

Ovog nositelja sveučilišnih kolegija na Rudarsko-geološkom fakultetu u Zagrebu, čija se doktorska disertacija bavila potresnim potencijalom na području Podravine i Prigorja – razorni petrinjski potres zatekao je u koprivničkom domu. Odmah po informaciji, s kolegama se zaputio na petrinjsko područje i tamo proveo dva dana skupljajući podatke za daljnja istraživanja.

Dr. Bojan Matoš

– Podaci će nam mnogo pomoći u daljnjem istraživanju, no ipak, s one ljudske strane, ostane vam knedla u grlu kad vidite što su sve tamo ljudi prošli – navodi dr. Matoš koji je prvi izradio potresni potencijal za područje naše županije.

Podravce i Prigorce najviše zanima može li se nešto slično dogoditi i na našem području – potres te jačine i razorne snage. Dr. Matoš ističe kako je uz Rijeku i Kvarnerski dio te Južnu Dalmaciju područje središnje Hrvatske u koju spada i naš kraj – među onima s najvećim potresnim potencijalom. Na Bilogori, navodi, ima popriličan broj rasjeda koji mogu generirati potrese.

– Prema podacima koje sam dobio u opsežnom istraživanju, na području naše županije, gdje su dva ‘ veća’ rasjeda, onaj kalnički i dravski koji se dijeli na još dva, maksimumi se kreću od 5,5 do čak 6,5 – navodi i pojašnjava da je za kalničko područje on 5,5, a za dravski dio koji se proteže od sjeverozapada preko Koprivnice prema istoku čak i do 6,5.

Karta potresa i prikaz rasjeda u Podravini i Prigorju

– Nitko ne može znati sa sigurnošću kad će se dogoditi takav potres, ali da će se oni događati – hoće. Za naše područje, ako govorimo o Podravini i Prigorju, možemo očekivati potrese iznad 4,5 stupnja po Richteru – dodaje.

I dr. Bojan Matoš dobro zna da su se jači potresi nešto ispod ili oko 6 stupnjeva na našem području događali 1757., 1778., 1836., 1876. te 1938. i da je nakon toga nastao određeni „muk“.

– Iskreno, ne možeš zanemariti tu neku uvjetnu „seizmičku tišinu“ u kojoj nema izraženijih potresa. Jedan od izraženijih potresa jest bio 1998., ako se ne varam, na Bilogori s 4,1 po Richteru i prije toga na Kalniku 1993. s 4,7, no onih razornih, istina, nije bilo dulje vrijeme. Hoće li jači potres doći sutra, za nekoliko mjeseci ili godina ne znamo, no za očekivati je. Kolike će snage biti, ne možemo znati – pojašnjava dr. Bojan Matoš.

Posljedice razorna potresa u Petrinji

Sve što se događa na kontinentu zemlje ima, kaže, veze s pomakom velikih ploča, guranjem afričke prema europskoj i to od 3,5 do 5 milimetara na godinu. Kod nas to se naprezanje smanjuje na oko 1,5 milimetra na godinu i to utječe na nakupljanje energije u manjim rasjedima i moguće potrese kod oslobađanja te energije. Dodaje da postoje dvije teorije nastanka potresa, prva da uvijek kreće s najjačim potresom i da se snaga naknadnih smanjuje, a druga da manjem ili nešto izraženijem potresu može slijediti onaj najjači kao što je bilo u Petrinji.

– Koji bi se model mogao dogoditi na našem području, nemoguće je znati. Za Petrinju pretpostavljamo da je to bilo to i će svi naknadni potresi biti slabiji. Svaki rasjed ima svoju duljinu, širinu i dubinu i kad gledate te odnose, može se izračunati potresni potencijal, i za Petrinju je bio otprilike tih 6,2 koliko se i dogodilo – priča nam dr. Matoš.

Pojašnjava i kako je vrlo bitno na kojoj dubini sve kreće, jer što je pliće, to je potres izraženiji. Također i vrsta tla utječe na ono što osjećamo na površini. Čim je trusnije, kako je i na našem području, brzina udara koji dolazi iz dubine se smanjuje, ali se povećavaju amplitude, to jest njegova snaga. Na stjenovitim područjima udar jest brži, ali površinska snaga nije toliko izražena.

Ovako je to bilo zadnjeg razornog potresa 1938.

Prošetali smo prilikom razgovora s dr. Bojanom Matošem središtem Koprivnice i došli do zaključka kako mnoge građevine ne bi izdržale potres kakav je bio u Petrinji. Štete bi bile nesagledive, vrlo vjerojatno i ljudske.

– Kad gledamo sve naše kontinentalne gradove, uža središta, objekti su građeni prije 100 i više godina. Od 70-ih naovamo, posebno nakon razornog potresa u Skopju, promijenila su se pravila u građevini i sad imamo protupotresnu gradnju koja bi trebala izdržati potrese koji se realno i ne mogu događati u našem kraju – ističe dr. Matoš i dodaje kako stari objekti u središtu kriju veliku opasnost.

Potresi u našem kraju u povijesti

Jedan od najrazornijih potresa koji se dogodio s epicentrom na području Bilogore nedaleko od Novigrada Podravskog bio je onaj 27. ožujka 1938., po nekim zapisima magnitude 6,2 po Richteru, točne snage kao što je bio nedavni u Petrinji. Ivica Zvonar je za Hrvatsku akademiju znanosti i umjetnosti napravio pregled novinskih izvještaja nakon potresa. O razornom potresu pisali su mnogi mediji, a zagrebački tjednik Hrvatska Straža piše…

Potres iz 1938. u novinama

„U Koprivnici su mnogi objekti bili oštećeni. Teško su oštećene neke javne zgrade, a u franjevačkoj crkvi srušio se na klecala zapadni dio svoda, dok je toranj na sjevernoj strani znatno napukao. Na franjevačkom samostanu su napukli i zidovi, srušilo se pročelje nove zgrade gradskog poglavarstva, napukao je dimnjak u gradskoj električnoj centrali, a oštećenja su vidljiva na župnom dvoru i crkvi te na pravoslavnoj crkvi i židovskom hramu, kao i na zgradama pučke škole i realne gimnazije. Srušeni su vrhovi dimnjaka dviju ciglana, a nastradale su i mnoge privatne kuće. Prema procjeni mjerodavnih, smatra se da šteta od potresa iznosi preko dva milijuna dinara… Naročito je oštećena Koprivnica, Virje, Kloštar Podravski, Novigrad Koprivnički Bregi, Đurđevac. Ljudskih žrtava nije nigdje bilo, ali je zato među pučanstvom vladalo veliko uzbuđenje…

U Đurđevcu su stradale mnoge kuće, pa ih dosta više nije bilo pogodno za stanovanje te su se morale zbog opasnosti odmah srušiti. Stradala je i srednjovjekovna utvrda Stari grad te župna crkva, a posebno su nastradale starije građevine… Mnogi su ostali bez objeda, jer im se prolio iz posuda. Koji su se vozili biciklima, pali su na tle… Ljudi, koji su se nalazili u sobama, bježali su kud je koji znao i preko prozora su skakali. Materijalne štete su bile velike, a udar potresa osjetio se i 28. ožujka te još i drugih dana.“ Prije tog potresa dogodilo se njih još nekoliko razornih. Podaci govore kako je jedan od njih bio 8. srpnja 1757. u 3 sata, na dubini oko 10 km, jačine iznad 6 stupnjeva po Richteru. Zatim 8. studenoga 1778. u 19 sati i 30 minuta, na dubini od oko 10 km, slične jačine. Nakon toga slijedio je onaj 12. lipnja 1836. u 12 sati, na dubini oko 10 km, nešto slabije jačine (oko 6 po Richteru) te 30. studenoga 1876. u 9 sati, na dubini oko 10 km, jačine ispod 6 stupnjeva. Dodamo li i ovaj 1938. godine, jasno se vidi da već 82 godine na našem području nije bilo potresa te snage.

FOTO Nikola Wolf / Arhiva / Bojan Matoš

Share on facebook
Facebook
Share on twitter
Twitter
Share on email
Email

Upišite pojam koji želite pretraživati

Na našoj stranici koristimo kolačiće (cookies) kako bismo Vam mogli pružati usluge, koje bez upotrebe kolačića ne bismo bili u mogućnosti pružati. Nastavkom korištenja stranice suglasni ste s korištenjem kolačića. PRAVILA PRIVATNOSTI