Porast oboljelih i preminulih: Svaki drugi ‘šećeraš’ ni ne zna da je bolestan

Podravski favicon - Podravina i Prigorje - Koprivnica - Križevci - Đurđevac - Ludbreg - Aktualne vijesti - Zanimljivosti - Fotogalerije

Prema ukupno dostupnim podacima, u Republici Hrvatskoj s 2018. godinom registrirane su 303.992 osobe s dijagnozom šećerne bolesti, istaknuli su u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo u povodu Svjetskog dana šećerne bolesti.   Prema Zdravstveno-statističkom ljetopisu, u žena je dijabetes na trećem mjestu uzroka smrti (1221 umrla, 7,98 posto), ali i ukupno četvrti uzrok smrti uopće u Hrvatskoj s 2032 umrla 2017. godine. Kakvo je stanje u našoj županiji, nismo uspjeli doznati jer naš Zavod ne vodi zasebnu statistiku o oboljelima, no dodaju kako ih je, baš kao i u Hrvatskoj, sve više.

–  U zadnjih nekoliko godina primjetan je porast broja oboljelih i preminulih osoba od dijabetesa tako da je u našoj županiji dijabetes zasigurno u deset najčešćih uzroka smrti – rekla je prim.dr.sc. Davorka Gazdek, specijalistica javnog zdravstva iz županijskog Zavoda za javno zdravstvo.

Dijabetes odnosno šećerna bolest velik je javnozdravstveni problem u cijelom svijetu, kažu stručnjaci, te procjenjuju da će tako i ostati još neko vrijeme jer potrebno je poraditi na prevenciji u smislu usvajanja zdravih životnih navika, ranog otkrivanja i započinjanja liječenja te kontrolirati rizične čimbenike kod osoba s postavljenom dijagnozom. Dodaju da u svijetu od šećerne bolesti boluje svaka jedanaesta osoba odnosno 425 milijuna ljudi u dobi od 20 do 79 godina, a 352 milijuna izloženo je riziku od obolijevanja. Svake godine umre četiri milijuna ljudi, otprilike jedna Hrvatska. Od ukupnog broja umrlih od šećerne bolesti, gotovo je polovica mlađa od 60 godina, a procjenjuje se da će ih do 2045. godine u svijetu bolovati 629 milijuna.

Većina oboljelih boluje od šećerne bolesti tipa 2 koja se u 80 posto slučajeva može spriječiti promjenom životnih navika. Budući da jedan od dvoje oboljelih u svijetu nema postavljenu dijagnozu šećerne bolesti, rano otkrivanje i liječenje ključni su u sprečavanju nastanka komplikacija ove bolesti. – Šećerna bolest tipa 1 ne može se prevenirati, za razliku od tipa 2 na čiju pojavnost, osim genetskih čimbenika, značajno utječu okolišni čimbenici. Moderni način života podrazumijeva dugotrajno sjedenje i smanjenu tjelesnu aktivnost, osobito u urbanim područjima.

Međunarodna dijabetička federacija stoga preporučuje bavljenje tjelesnom aktivnošću u trajanju od minimalno 30 do 45 minuta najmanje triput tjedno. Nezdrava prehrana također je jedan od ključnih rizičnih čimbenika. Zaslađeni sokovi, manje od tri obroka dnevno, nedovoljan unos voća i povrća te konzumiranje alkohola i zasićenih masnih kiselina značajno doprinose povećanju rizika od obolijevanja – istaknuli su u Zavodu za javno zdravstvo.

Budući da čak jedan od dvoje oboljelih nema dijagnosticiranu bolest niti se liječi, važno je upozoriti na simptome šećerne bolesti koji su vrlo karakteristični: umor, učestalo mokrenje, žeđ, pojačana glad, zamućen vid, usporeno cijeljenje rana te smanjenje osjeta i trnci u šakama i stopalima.

FOTO Ilustracija

Share on facebook
Facebook
Share on twitter
Twitter
Share on email
Email

Upišite pojam koji želite pretraživati

Na našoj stranici koristimo kolačiće (cookies) kako bismo Vam mogli pružati usluge, koje bez upotrebe kolačića ne bismo bili u mogućnosti pružati. Nastavkom korištenja stranice suglasni ste s korištenjem kolačića. PRAVILA PRIVATNOSTI