Koža je najveći organ tijela i prvenstveno djeluje kao zaštita, jer štiti tijelo od mehaničkih, kemijskih i bioloških povreda, a njena pravilna funkcija regulira i mnoge funkcije pojedinih organa tijela. Površina kože u odrasla čovjeka iznosi od 16.000 do 19.000 kvadratnih centimetara. Ona nije samo sloj koji pokriva i štiti površinu tijela, nego je ujedno i kompleksni organ s mnogo funkcija. Na njezinoj površini nalaze se brojni nabori i jarci razne veličine. U koži se nalaze žlijezde lojnice i znojnice. Premrežena je jako razgranatim živčanim aparatom.
Boja kože ovisi o količini melanina, brojnosti krvnih žila i o potkožnoj masti.
Time što koža sadržava u sebi vezivno tkivo, krvne i limfne žile i živce, postaju razumljivim raznolike njezine funkcije.
Znojenje
Njezina mehanička zaštita odnosi se na mehaničke, termičke i kemijske inzulte, kao i na mehaničko prodiranje klica s površine kože ili iz vanjskog svijeta u organizam. Na površini kože nalazi se kiseli plašt koji koči množenje mikroba i gljivica.
Koža vrši i regulaciju temperature tijela. Pritom je od osobitog značenja isparavanje znoja s površine kože.
Dakle, koža ima i funkciju lučenja znoja i loja. Znojem se izlučuju arsen, živa, jod, brom i neki drugi lijekovi.
Žlijezde lojnice izlučuju dnevno 1 do 2 grama loja. Kao i znojnice, i one su pod kontrolom središnjeg živčanog sustava. Koža skuplja u sebi ne samo veće količine vode, elektrolita, nego i supstancije koje nastaju u tijelu poremećenim metabolizmom ugljikohidrata, proteina, lipoida i urata. Velik broj oboljenja s poremećenim metabolizmom tvari odražava se i na koži.
Koža kao organ senzibilnosti posjeduje ogroman broj nervnih vlakana. Nervni receptori služe kao zaštita. Postoje receptori za osjet, pritisak, temperaturu i bol. Svrbež izazivaju mnogi faktori: mehanički, termički, aktinički, biljke, sekreti tijela, paraziti, gljivice, promjene u sastavu krvi, bolesti jetre i gastrointestinalna oboljenja. Resorptivna moć kože manifestira se svojstvom da njena površina prima izvjesne tvari.
Oboljenja
Koža kao imunitetni organ stekla je to svojstvo time što je izložena zarazama klica koje potječu iz vanjskog svijeta i iz unutrašnjosti tijela. Stekla je svojstvo stvaranja antitijela protiv bakterija. Ta se antitijela stvaraju u koži deset puta jače nego u drugim tkivima tijela.
Razumljivo, paralelno s poremećajem ekvilibrija u organizmu i koža je podložna mnogim oboljenjima, upalnim (akutnim i kroničnim), tumoroznim (dobroćudnim i zloćudnim), autoimunološkim oboljenjima, metaboličkim, virusnim, traumama i drugima.
Pretjeranim korištenjem kozmetičkih preparata kožu možemo izložiti agresivnim kemijskim spojevima koji mogu poremetiti njezinu funkciju.
S dobi koža gubi svoju elastičnost, stvaraju se bore, a na nekim se mjestima stanjuje i suši.
Razumno je voditi temeljitu brigu o našoj koži, često je kontrolirati i na vrijeme reagirati ako se na njoj pojave neke sumnjive promjene. Barem je taj organ lako dostupan redovnom nadzoru.
Kad se radi o redovnom nadzoru, ovdje želim skrenuti čitatelju pažnju na najzloćudniji kožni tumor, a to je melanom (može se javiti i na mrežnici oka).
Neki, posebno pigmentni madeži, mogu se pretvoriti u melanom. Najbolje je ih ne iritirati kemikalijama, a valja izbjegavati i mehaničke pritiske. Kod svake eventualne promjene madeža, u boji, veličini, širenju i eventualnom krvarenju, potrebno je odmah zatražiti mišljenje dermatologa.
