Prof. dr. Krešimir Buntak: Veći problem od glomaznosti javne uprave je nekompetencija ljudi koji ju vode

Podravski favicon - Podravina i Prigorje - Koprivnica - Križevci - Đurđevac - Ludbreg - Aktualne vijesti - Zanimljivosti - Fotogalerije

O gospodarskim kretanjima, ekonomskim politikama i korona-krizi, ali i akademskom razvoju Koprivnice te budućnosti Podravke i našeg Sveučilišta Sjever razgovarali smo s izvanrednim profesorom na Sveučilištu Sjever, dr. sc. Krešimirom Buntakom. Dr. sc. Buntak je i pročelnik Odjela za logistiku i održivu mobilnost, pionirskog kurikuluma u europskim okvirima.

Ima i zavidnu akademsku, ali i poduzetničku karijeru, bio je obrtnik i poduzetnik, upravljao je Državnim zavodom za mjeriteljstvo, dvaput je bio zamjenik pročelnika za gospodarstvo Grada Zagreba, prvi čovjek uprave Končar alata, član nekoliko nadzornih odbora velikih kompanija… Autor je ili koautor brojnih znanstvenih radova.

PL: Bili ste i u javnom i privatnom sektoru, pa iz prve ruke znate kakvi su zahtjevi i problemi onih koji zarađuju na tržištu i onih koji se bave javnim servisom. Je li država uistinu maćeha obrtnicima?

Ako gledamo poduzetnike i njihove zahtjeve, razumljivo je njihovo traženje da se smanji broj i veličina nameta koje financijski opterećuju njihovo poslovanje, no mislim da im je još veći problem kod javne uprave sporost, krutost, nerazumijevanje promjena i novih zahtjeva tržišta i poslovanja, minimalna spremnost na promjene i prilagođavanje potrebama poduzetnika, neprovedivost zakona i primjene mnogih provedbenih akata. Jedan od možda najvećih problema je što se poduzetnici ne osjećaju sigurno u poslovnom okruženju, a i neka istraživanja pokazala su da je dio stranih poduzetnika zaobišao pokretanje poslovanja i investicije u Hrvatskoj uz već spomenute zamršene postupke i zbog korupcije. S druge strane imamo situaciju da loši primjeri administracije zasjenjuju one dobre u kojima javna i lokalna uprava kreira pozitivan i afirmativan okvir za što kvalitetnije poslovanje poduzetnika, što im je u konačnici i zadatak i cilj. Isto tako, velik broj parafiskalnih nameta svakako bi trebalo dobro analizirati i optimizirati njihov stvarni trošak, što je jednim dijelom i pokrenula ova vlada, no to sve zajedno ide presporo i opet je povezano s novim zahtjevima vezanim uz pitanja reformi, restrukturiranja i optimiranja sustava javnog sektora. Budući imam iskustva s obje strane „barikade“, mislim da niti jedna strana nije u potpunosti u pravu. Danas, recimo, imate hajku na neke od institucija koje omogućavaju poduzetnicima mogućnost povezivanja i otvaranja na globalnom tržištu, edukaciju i razvoj i niz drugih načina podrške koje poduzetnici ne koriste. Naime, cilj bi trebao biti da se stvara partnerski odnos između javnog sektora i poduzetnika i gospodarstvenika. Dobar primjer vidio sam u Bavarskoj, gdje se razvoj društvene zajednice bazira na tropartitnom partnerstvu javnog sektora, gospodarstva i znanstvenih institucija i kao što možete vidjeti, ide im jako dobro.

Prof. dr. Krešimir Buntak: Sveučilište Sjever vidim kao koledž, u kojem se uči, radi i zabavlja

PL: Može li se problem riješiti rezanjem nekih prava pa i otkazima, brisanjem većeg broja agencija, ukidanjem županija i mnoštva općina?

Pa mislim da je svima jasno da je ovakav javni sektor sa svim karakteristikama koje ste naveli preglomazan, neučinkovit, nedjelotvoran i u konačnici preskup za mogućnosti i snagu gospodarstva iz kojeg se i najviše financira. Reforma javnog sektora je kisela jabuka koju će morati zagristi vlada koja će pokazati da je odgovorna, hrabra, zna upravljati i ima definirane ciljeve razvoja i ukupnog boljitka ove zemlje. Ovo pitanje svakako je moguće povezati s prethodnim jer optimiranjem javnog sektora smanjuju se fiskalni i parafiskalni nameti, budući da će se smanjiti i ukupni troškovi javnog sektora. Ipak, moram se osvrnuti na podatak jednog istraživanja koje sam proveo kao mentor s jednim polaznikom programa državne škole za javnu upravu.

Naime, u istraživanju nas je zanimalo koliko rukovodeći ljudi u javnom sektoru imaju formalna ili informalna znanja iz područja menadžmenta. Rezultat istraživanja pokazivao je da više od 70 posto rukovodećeg kadra nema niti formalan niti informalna znanja, pa ni kompetencije za upravljanje. Tu vam leži jedan velik dio problema javne uprave na koji se nastavljaju dalje politike zapošljavanja i naravno zakonska regulativa koja više štiti loše nego dobre djelatnike. Isto tako, problem je strateške odluke izbora modela organiziranja javne uprave kao i transferiranja svih poslova koje ne mora obavljati javna uprava prema privatnom sektoru kroz modele javnih ovlasti. Takvim modelom smanjio bi se recimo broj ljudi koji bi ostali bez posla jer bi im se omogućilo da poslove koje su obavljali i dalje obavljaju kod ovlaštenog privatnog poduzetnika. Stoga nužno je reformirati, restrukturirati i optimirati javni sektor odabirući optimalan model organiziranja i upravljanja. Nove tehnologije i digitalizacija uvelike bi mogle pomoći u tom procesu koji sigurno neće biti niti brz niti lagan uzimajući u obzir sadašnje stanje javnog sektora. Mislim da je krajnje vrijeme da se za upravljanje i organiziranje u ovoj zemlji počne konzultirati više struka koja se i bavi tim područjem, a manje politika.

PL: Što je vas kao doktora ekonomskih znanosti naučila ova korona-kriza? Jesu li vladajući dobro „odigrali“ makropolitiku i plaši li vas mogući drugi val korone?

Iako sam doktor ekonomskih znanosti, moje primarno područje je poslovna ekonomija, odnosno menadžment i organizacija i s tog aspekta mogu govoriti o krizi uzrokovanoj koronavirusom. Svakako je bila dobra odluka formiranja kriznog menadžmenta u smislu kriznog stožera koji je sukladno profesionalnim standardima vrlo uspješno vodio sve aktivnosti i procese s aspekta minimiziranja pandemije i time postigao zadani cilj. Naravno da se uvijek možemo pitati je li to i najbolji model upravljanja. Ako gledamo da ljudski život nema cijenu, onda u  kontekstu financijskih gubitaka oni imaju manje značenje od ljudskih života. Međutim, sada je isplivao ključni problem ukupnog gospodarstva Hrvatske, a to je nepostojanje vizije i strateškog razvoja gospodarstva kao i baziranje gospodarstva i razvoja na djelatnostima koje to ne mogu i ne smiju biti, a to su turizam i poljoprivreda. Isto tako, vidi se problem da smo izgubili komponentu razvoja unutar industrijskog sektora što je u ovakvim situacijama krucijalno za ponovno pokretanje gospodarskog zamašnjaka nakon krize. Jer kriza je uvjetovana globalno i pogodila je gotovo sve, no neki se brzo izvlače iz krize, a neki se dugo i sporo oporavljaju.  Upravo te tri činjenice problematične su uzimajući u obzir ekonomske mjere Vlade za sprječavanje negativnih posljedica krize uvjetovane koronavirusom i ozbiljno će utjecati na ponovni rast gospodarstva. S aspekta mogućeg drugog vala nadam se da su ministarstva već sada napravila sve potrebne simulacije i scenarij kako bi buduća vlada mogla poduzeti kvalitetne mjere i donijeti dobre odluke, no ništa manje važne mjere i odluke neće biti i ako ne dođe do drugog vala jer će se Vlada napokon morati suočiti s pitanjem strategije razvoja gospodarstva u kontekstu novog okruženja koje donosi održivost, digitalizaciju i virtualizaciju poslovanja i, naravno, znanstveno-tehnološki razvoj.

PL: Neki političari smatraju da bi se Podravka trebala vratiti na listu strateških kompanija za državu. Smatrate li da bi trebala?

Kod ovog pitanja kod mene nema niti malo dvojbe! Podravka je strateški važna tvrtka za Republiku Hrvatsku! Ona je strateški važna i za razvoj ovog kraja i uz dobro upravljanje trebala bi preuzeti ulogu zamašnjaka razvoja velikog dijela zapadne Slavonije. Iz tog razloga treba je vratiti na listu strateških kompanija. Ovdje nije samo riječ o ulozi Podravke i Belupa u vrijeme ove krize kada su doista podnijele velik teret, nego je pitanje i sigurnosti opskrbe građana hranom i lijekovima u nadolazećim vremenima u kojim će sigurnost imati sve veću ulogu i značaj. S druge strane, dobrim modelima kooperacije i otkupa Podravka može u konačnici pokrenuti čitav niz pozitivnih efekata u poljoprivrednom, ali i ostalim sektorima u svom okruženju i šire. Naravno da to znači i nove modele poslovanja i upravljanja u kojima će znanje i razvoj te kvalitetan menadžment osigurati stabilnost i razvoj ovog kraja. Mislim da će za sveukupni razvoj suradnja Podravke i Belupa sa Sveučilištem Sjever ima značajne efekte, osobito u kontekstu transfera znanja i tehnologije kroz zajednička istraživanja i razvojne projekte u području prehrambene tehnologije, logistike i održivosti, te poslovanja i upravljanja. No, u ovom kontekstu ne smije se zaboraviti i niz drugih izvrsnih tvrtki koje posluju u ovom okruženju i omogućuju mu rast i razvoj i visoko pozicioniranje na ljestvici razvijenosti u Republici Hrvatskoj.

PL: Sveučilište Sjever nije ništa manje važno za Podravinu, ali i cijeli Sjeverozapad. Mnogi su u početku bili dosta skeptični prema priči o Sjeveru.

Otvaranjem Sveučilišta Sjever omogućeno je podizanje udjela visokoobrazovanih u ukupnoj populaciji ovog područja kojem gravitira gotovo 500.000 stanovnika. Prije pokretanja Sveučilišta udio visokoobrazovanih bio je na zabrinjavajućih sedam posto. Danas se slika promijenila i to je velik benefit za ovaj kraj. Skeptičnost je i dalje prisutna, no sve manje se osjeća i sve je bolja pozicija Sveučilišta Sjever. Nažalost, pozicija Sveučilišta i dalje je složena kada govorimo o financiranju, odnosno raspodjeli financijskog kolača u ministarstvu vezano uz javna sveučilišta od kojih je jedno i Sveučilište Sjever. Mora se priznati da je ove godine jedini prihvaćeni amandman vezan uz proračun bio amandman kojim je dodijeljeno 10 milijuna kuna dodatnih sredstava Sveučilištu Sjever iako i s tim sredstvima dobivamo puno manja sredstva u odnosu na ostala javna sveučilišta iste veličine i kapaciteta studenata u Hrvatskoj. No, Sveučilište Sjever svojim radom, rezultatima, upisima, nastavnim aktivnostima (osobito u korona-krizi kada je 93 posto nastave održano online u realnom vremenu) pokušava pokazati koliko je važno da su Grad Koprivnica i Grad Varaždin, odnosno njihovi gradonačelnici i uprave, donijeli odluku o osnivanju i osnovali Sveučilište.

PL: Pročelnik ste Odjela za logistiku i održivu mobilnost, relativno novog programa koji je, čini se, jedinstven u Hrvatskoj. Kakva su dosadašnja iskustva, kako su ga prihvatili studenti? Što diplomant može očekivati nakon što izađe iz fakulteta s tom diplomom?

Ne samo da se radi o jedinstvenom studijskom programu u Hrvatskoj, već u vrijeme pokretanja prije tri godine i u Europi. Baziran je na dva područja vezana uz buduća zanimanja, a to su logistika i održiva mobilnost. Sam je studij razvijen i pokrenut u suradnji s Gradom Koprivnicom kroz jedan međunarodni projekt i drago mi je da su se na taj način i Grad Koprivnica i Sveučilište Sjever pozicionirali kao predvodnici u području održive i urbane mobilnosti, logistike i logističkog menadžmenta kao i pametnih gradova. Radi se o područjima i zanimanjima budućnosti budući da obrađuju tematiku prometa, logistike i upravljanja u urbanim sredinama i gospodarstvu, što je izuzetno okrenuto budućnosti ako znamo da je procjena da će do 2050. godine više od 70 posto ljudi razvijenih zemalja živjeti i gravitirati prema gradovima.

Logistika je danas vrlo tražena struka i zanimanje u cijelom svijetu. Na Sveučilištu Sjever posebno razvijamo područje gospodarske logistike. U tu skupinu između ostalog možemo ubrojiti sve poslove vezane uz nabavu, distribuciju, održavanje, pakiranje, skladištenje, interni i eksterni transport, špediciju, promociju, sigurnost i osiguranje, kontrolu i osiguranje kvalitete, servis, organizaciju i upravljanje voznim parkom, sportskim događajima, kulturnim događajima… Stoga ne čudi da je danas najveći broj oglasa za zapošljavanje u svijetu iz područja logistike. Firme za koje smo svi danas čuli kao Amazon, Alibaba, Airbnb i slični kao novi poslovni modeli zapravo su novonastale logističke tvrtke koje spajaju pružatelja i korisnika usluge. Evo, prije nekoliko tjedana Amazon je objavio da u sljedećih godinu dana treba zaposliti 100.000 novih radnika. S druge strane, bez (održive) mobilnosti odnosno prometa nemoguće je razvijati logističke poslove.

PL: Nije samo logistika i mobilnost pionirski program našeg Sveučilišta, koji su to još programi svojstveni Sjeveru?

U portfelju specifičnosti, osim održive mobilnosti i logistike, pojavljuju se ambalaža, recikliranje i održivi razvoj, medijski dizajn, prehrambena tehnologija, nove tehnologije i digitalna transformacija, elektromobilnost i dronovi i čitav niz drugih atraktivnih tema i područja.

Na primjer, u sklopu Interreg projekta „Low-carb“ završavamo centar kompetencija za planove održive urbane mobilnosti Centralne Europe kroz koji će se razmjenjivati dobre prakse održive mobilnosti, a upravo na Sveučilištu Sjever pobrinutićemo se da sve relevantne spoznaje dođu do onih kojima je najpotrebnije. Posebno nas veseli razvojni aspekt kroz izgradnju i opremanje novih zgrada za laboratorije i znanstveno-istraživački rad, studentski dom. Možemo se pohvaliti i studentskom menzom, čime smo podigli ukupni studentski standard. Mislim da je ključno da Sveučilište Sjever raste s Gradom Koprivnicom i da Grad Koprivnica svoju budućnost gradi i na strateškoj odrednici sveučilišnog grada.

PL: Gdje vi vidite Sveučilište Sjever, konkretno Centar u Koprivnici kroz 10 godina?

Volio bih da rast i razvoj Sveučilišnog centra Sveučilišta Sjever u Koprivnici ide u smjeru formiranja koledža, znači centra u kojem studenti žive, studiraju i bave se i mnogim drugim sportskim i kulturno-umjetničkim aktivnostima. Posebno bih naglasio razvoj programa vezanih uz potrebe budućeg društva i gospodarstva, no i izgradnju znanstveno-istraživačkog središta. Mislim da se svi zajedno moramo potruditi da Sveučilište Sjever postane poželjno mjesto za studiranje, a to znači da i Sveučilište i društvena zajednica, uključujući i gospodarstvo, mora dati velik doprinos u stvaranju preduvjeta da diploma Sveučilišta Sjever bude poželjna gospodarstvu i društvu. Mislim da to dugujemo svima onima koji su pokrenuli Sveučilište Sjever kao projekt, ali i svim stanovnicima Podravine i sjeverozapadne Hrvatske.

Foto Arhiva PL

  • Podijeli na društvenim mrežama
Share on facebook
Facebook
Share on twitter
Twitter
Share on email
Email
  • Najnovije vijesti
  • Više s weba

Upišite pojam koji želite pretraživati

Na našoj stranici koristimo kolačiće (cookies) kako bismo Vam mogli pružati usluge, koje bez upotrebe kolačića ne bismo bili u mogućnosti pružati. Nastavkom korištenja stranice suglasni ste s korištenjem kolačića. PRAVILA PRIVATNOSTI