Prof. Šarkanj sa Sjevera: Koprivnica je savršeno mjesto za studiranje prehrambene tehnologije

Podravski favicon - Podravina i Prigorje - Koprivnica - Križevci - Đurđevac - Ludbreg - Aktualne vijesti - Zanimljivosti - Fotogalerije

Profesor na Sveučilištu Sjever Bojan Šarkanj diplomirao je i doktorirao na Prehrambenoj tehnologiji u Osijeku, a tijekom i nakon doktorskog studija konstantno se usavršava u inozemstvu. Znanstveno se bavi analitičkom i molekularnom mikotoksikologijom, ispitivanjem antifungalnog učinka i biokemijskom analitikom u nutricionizmu. Trenutno radi kao pročelnik Odjela za prehrambenu tehnologiju Sveučilišta Sjever. Dobitnik je više nagrada za svoj znanstveni rad, od kojih je najznačajnija Državna nagrada za znanost. Profesor Šarkanj bio je naš sugovornik o temama kao što su studiranje na Sveučilištu Sjever, budućnosti i perspektivama prehrambene tehnologije, ali i s izazovima koje je donijela pandemija koronavirusa.

PL: Kako ste odabrali baš prehrambenu tehnologiju za svoj životni poziv?

Sve je krenulo krajem mog osnovnoškolskog obrazovanja: ponosno sam izjavio učiteljici da meni kemija nikad u životu neće trebati jer me to ne zanima i bit ću bagerist, no već iduću jesen dobio sam cijeli spektar kemija u srednjoj školi jer sam zbog zdravstvenih problema propustio biti bagerist i upisao srednju kao prehrambeni tehničar. Nasreću, odmah na početku srednje škole „pomirio“ sam se s kemijom i ostatak školovanja bio mi je poprilično lagan. Tu sam i dobio prvi pravi uvid u cjelokupnu širinu interdisciplinarnog područja kao što je prehrambena tehnologija. Tu se preklapaju hrana, njen sastav, prerada u sigurne proizvode, osiguranje i provjera kvalitete, mikrobiološkog i kemijskog sastava hrane, njene ambalaže i transporta. Nakon srednje škole prirodni mi je nastavak bio prehrambena tehnologija. Bio sam zbunjen i nesiguran kao i većina mojih srednjoškolskih kolega i nisam bio siguran je li studiranje uopće za mene, ali to se ispostavilo kao pun  pogodak. Nakon što sam upisao fakultet i pao na prvom kolokviju, shvatio sam da ipak treba zagrijati stolicu i još se malo potruditi. I trud se na kraju isplatio, uspio sam diplomirati kao prvi na godini, nakon čega sam se zaposlio kao znanstveni novak i upisao doktorski studij. Prehrambena tehnologija je nešto što je na sjeveru Hrvatske uvijek bilo prisutno i jako razvijeno, a ljudi će se uvijek hraniti i to dugoročno osigurava posao.

PL: Imali ste uspješnu karijeru vani, a ipak ste se odlučili vratiti doma, zašto?

Misli globalno – djeluj (kupuj i jedi) lokalno. Uspješna karijera vani me je povezala s opremom i znanstvenicima iz cijelog svijeta, i to mi je pomoglo da znanstveno narastem, ali uvijek me nešto vuklo prema doma, svi se mi vraćamo svojim korijenima prije ili kasnije. Dobivena znanja i rezultate pretočio sam u brojne znanstvene radove, zbog čega sam i nagrađen Državnom nagradom za znanost, a tako dobivena znanja treba dijeliti, zbog čega sam izuzetno sretan što radim s briljantnim mladim umovima kojima mogu prenijeti dio svog iskustva i nadahnuti ih da i sami krenu dalje u stručna i znanstvena istraživanja iz prehrambene tehnologije.

 PL: Budući da ste pročelnik Odjela za prehrambenu tehnologiju, što nam možete reći o jednom od najnovijih studija u Koprivnici? Što se ondje izučava?

Sjever Hrvatske uvijek je bio dom vrsnih tehnologa, znam to jer u moje vrijeme nije bilo mogućnosti studiranja bliže domu, pa smo uvijek imali 30 – 50 sjeveraca na studijima prehrambene tehnologije i svi smo se izuzetno trudili te uglavnom redovito i brzo završavali studij i zaposlili se u zavičaju. Također, kada se sagleda ukupno hrvatska prehrambena industrija, najveći dio danas aktivnih firmi radi upravo na sjeveru, a ako tome dodamo još više od 12.000 OPG-ova koji proizvode i/ili prerađuju hranu, vidi se da su potrebe za tehnolozima na sjeveru visoke. To je bio jedan od glavnih razloga za pokretanje studija prehrambene tehnologije na Sveučilištu Sjever, dok je Koprivnica bio logičan odabir zbog blizine prehrambenih giganata poput Carlsberga Croatia i Podravke. Od ove akademske godine nanovo je opremljen studentski laboratorij, a u skorom je planu i obnova dodatne zgrade s više laboratorija koji će pomoći studentima da nauče raditi. Prednost nam je što nabavkom moderne opreme studenti ne uče stare tehnike koje su se nekad koristile, nego rade na najnovijim generacijama uređaja.

PL: Kako napreduju studenti na studiju i jesu li zadovoljni, budući da se radi o nečem novom na Sveučilištu Sjever. Jeste li vi zadovoljni načinom na koji je sve krenulo?

Na studiju redovito provodimo studentske ankete i uvijek kao studij dobivamo pozitivne komentare, čak su i drugi studenti malo ponekad ljubomorni na prehrambene tehnologe zbog zabavnih vježbi koje imamo s hranom (posebno su popularne tehnologije piva i senzorika i analitika vina). Većina studenata nam dolazi upravo iz Podravine, najvećim dijelom prehrambeni tehničari. Naravno, uz njih imamo i gimnazijalce, tehničare nutricioniste, farmaceute, pa čak i komercijaliste, ekonomiste i računalne tehničare, a nastaviti besplatno i blizu studirati mogu svi koji imaju dovoljno znatiželje. Također, dio studenata nam radi i studira uz posao – većina već radi u prehrambenoj ili farmaceutskoj industriji kao tehničari, te će studiranjem lakše napredovati na poslu. Takvi studenti relativno lako polažu kolegije jer se s većinom stvari direktno susreću na poslu koji već godinama obavljaju i novostečena znanja mogu odmah direktno primijeniti.

PL: Gdje se studenti prehrambene tehnologije mogu zaposliti nakon završetka studija?

Prehrambeni tehnolozi rade u prehrambeno-prerađivačkoj industriji, u firmama kao što su Carlsberg, Podravka, Osatina, Vindija, Pipo, Koka, Marodi, Čakovečki mlinovi, Zvijezda, Franck, Ledo, Kraš, Zagrebačka pivovara, Karlovačka pivovara, Zdenka, PIK Vrbovec, Gavrilović, Jamnica, Vajda, Badel, vinarije…Osim u prehrambeno-prerađivačkom sektoru, oni također rade i u laboratorijima za kontrolu kakvoće i mikrobiologiju (bolnice, zavodi za javno zdravstvo, privatni laboratoriji za kontrolu…), u vodovodima gradova (tehnološka priprema pitke vode), u školama (nastavnici kemije, biologije i stručnih prehrambenih predmeta), u bolnicama i staračkim domovima kao osobe za planiranje jelovnika i nutritivni sastav hrane, ali također i u srodnim industrijama poput farmaceutske industrije (Belupo, ACG Lukaps, Pliva), agrotehnološkim tvrtkama (očuvanja voća i povrća u hladnjačama), ribarnicama, nutricionističkim savjetovalištima i slično. Naravno, sa specifičnim znanjima dobivenim na Sveučilištu Sjever, pripremamo ih i za otvaranje vlastitog posla, bilo manjeg OPG-a ili jednostavnog društva s ograničenom odgovornošću, pa do ozbiljnijih većih kompanija. Odmah uz Sveučilište imamo i inkubator kreativnih industrija gdje studenti mogu dobiti svu potrebnu pomoć za početak poduzetničkog poduhvata.

 PL: Koje su komparativne prednosti studiranja prehrambene tehnologije na Sveučilištu Sjever u odnosu na ostala Sveučilišta? Prisutnost jake prehrambene industrije zasigurno je jedan od važnih faktora.

Na Sveučilištu Sjever, zbog manjeg broja studenata, nama oni nisu samo broj, mi poznajemo poimence svakog od njih, imamo više vremena kvalitetno posvetiti se studentima, pojasniti sve nejasnoće i pokazati konkretno kako se radi. Budući da smo novi, imamo vrlo ugodne predavaonice i laboratorije, novoobnovljene zgrade. Odmah uz zgradu Sveučilišta nalazi se i studentska menza koja poslužuje tople obroke od doručka do večere. Jedino smo Sveučilište koje je omogućilo studentima besplatno korištenje gradskih bazena i sportske dvorane. S druge strane, učimo studente kako samostalno proizvesti i preraditi hranu tako da svakog studenta prehrambene tehnologije zadužujemo za jedno stablo u našem voćnjaku. Oni se moraju brinuti za to stablo do kraja studija i dobivenim znanjem od njega proizvesti neki prehrambeni proizvod. Jaka prehrambena industrija u neposrednoj blizini uvelike nam pomaže kod industrijskih vježbi i posjeta konkretnim pogonima i laboratorijima. Također, koristimo ih kao bazu suradnika u nastavi gdje naše studente upoznaju s konkretnim poslovima tehnologa u industriji. Također se međusobno upoznaju već za vrijeme studiranja te time lakše dolaze do zaposlenja već i tijekom studiranja. Osim jake industrije, imamo i odličnu suradnju s lokalnim OPG-ovima. Najviše surađujemo sa Zdenkom Horvatić i Pavlom Kovačićem iz Cvetkovca na tradicionalnim sortama jabuka koje su se u našim istraživanjima pokazale otpornijima na plijesni od komercijalnih, s višim sadržajem polifenola, bioaktivnim spojevima koji doprinose zdravim svojstvima jabuka. Suradnju nastavljamo i s Centrom dr. Rudolf Steiner s kojim smo u prijavama projekata za istraživanja na biodinamičkoj hrani.

PL: Kako ste se prilagodili ograničenjima zbog COVID-19 bolesti. Kako provodite nastavu?

Cijelo Sveučilište Sjever odmah je krenulo s online nastavom i studenti su to dobro prihvatili, nekima se čak i više sviđa što mogu pratiti nastavu doma u pidžami iz kreveta. Dio laboratorijskih vježbi odradit će se u laboratoriju kad se vratimo na kontaktnu nastavu, jer je nemoguće online prenijeti neke vještine. Zbog cijele situacije i ograničenja mobilnosti te s druge strane nesigurnosti zbog financijske krize koja nam dolazi, kao i moguć povratak COVID-a, ukazuje da je bolje studirati blizu, i ne treba nepotrebno putovati u udaljenije gradove za studij koji se nalazi u istoj ili susjednoj županiji. Time se i štedi novac koji se može potrošiti i na pametnije stvari, čuva se okoliš i dragocjeno vrijeme.

PL: Koji su vam planovi za budućnost studija Prehrambene tehnologije?

U budućnosti planiramo kompletno obnoviti dodatnu zgradu za potrebe studija Prehrambene tehnologije gdje će biti smješteni laboratoriji i predavaonice građene po najnovijim standardima, čime će se podići standard studiranja. Daljnje povezivanje s prehrambenim industrijama i lokalnim OPG-ovcima i dalje je imperativ, uz okretanje prema društveno i okolišno odgovornoj ekološkoj, organskoj i biodinamičkoj proizvodnji i preradi hrane. Trenutno se radi na više znanstvenih projekata (domaćih i međunarodnih), a u prijavi i pripremi još je njih nekolicina, tako da će nam i u budućnosti biti jako zanimljivo. U najavi je i izgradnja novog studentskog doma koji će moći smjestiti studente koji moraju putovati do Studija.

PL: Dosta truda ulažete u popularizaciju znanosti, zašto?

Ima jako puno pseudoznanosti i lažnih informacija na internetu, te je dobro da čujete točne informacije direktno od ljudi koji imaju vremena objektivno poručiti sve relevantne činjenice ili provesti eksperimente. U sklopu studija Prehrambene tehnologije uvijek zajedno s našim studentima redovito populariziramo znanost i održavamo javna predavanja. Na svim danima otvorenih vrata predstavljamo jedan dio prehrambene tehnologije, zatim na festivalu znanosti uvijek pokušavamo približiti zdravu prehranu upravo najmlađima, u tjednu cjeloživotnog učenja predajemo o aktualnim prehrambenim temama, a redovito obilježavamo prigodnim predavanjima i forumima „prehrambene svetkovine“: Svjetski dan hrane, Ocjenjivanje mladih vina na Martinje, Međunarodni dan celijakije, Dan pčela, sve u suradnji s lokalnim proizvođačima hrane.

PL: Znanstvena zajednica, suradnja između institucija i znanstvenika, pa mogli bismo reći i na globalnoj razini, promijenila se u vrlo kratkom roku. Virus koji je paraliziralo svijet u isto vrijeme mobilizirao je i znanstvenu zajednicu. Mislite li hoće li nakon ove krize ti pozitivni efekti ostati? Ne samo u smislu suradnje znanstvenika, nego i većeg pridavanja važnosti znanosti onih koji raspolažu novcem. 

Znanstvenici iz cijelog svijeta vrlo rado surađuju, ono što ih je sprječavalo je uglavnom politika. Povezivanje i razmjena znanja nužna je za razvoj čovječanstva te se to nasreću tijekom ove krize prepoznalo i neke su barijere za komunikaciju ukinute. Idealno, gotovo utopistički, bilo bi da se svi ujedinimo i umjesto ulaganja u ratnu industriju, ulažemo u znanost i napredak čovječanstva. Ulaganje u znanost ulaganje je u napredak, a svaki film katastrofe započinje tako da vladajući ne slušaju znanstvenike.

PL: Kako se prehrambena industrija drži tijekom ove krize s virusom i hoće li se i ona na neki način promijeniti?

Odlično, neki sektori čak imaju i povećanu proizvodnju zbog veće potražnje hrane. Tijekom svake krize ljudi se odriču putovanja, automobila, tehnike, ali hrane se ne možeš odreći, zbog toga je prehrambena industrija izrazito otporna na sve krize i predstavlja jedan od najstabilnijih poslova. Također, prema istraživanju IPSOS-a, prehrambena industrija i samodostatnost u proizvodnji i preradi hrane trebala bi biti strateška odrednica Hrvatske za više od 60 posto ispitanika. Tijekom krize pokazalo se da imamo daleko preveliku ovisnost o uvoznim proizvodima, a imamo dovoljno kapaciteta za proizvodnju i preradu. Ono što fali su ljudi koji imaju znanja i volje raditi. Mi vam na Sveučilištu Sjever možemo dati znanje, a vrlo rado ćemo vas potaknuti da i otvorite svoj biznis i dobijete volju da svojim prehrambenim proizvodima doprinesete neovisnosti o uvozu. Zbog toga planiramo napraviti i forum o trenutnom stanju i smjeru prehrambene tehnologije u budućnosti gdje bi se na online platformi prokomentiralo trenutno stanje i predložili smjerovi za budućnost prehrambene industrije u Hrvatskoj kako bismo što prije postali i prehrambeno neovisni odnosno samodostatni. 

Foto Nikola Wolf

Share on facebook
Facebook
Share on twitter
Twitter
Share on email
Email

Upišite pojam koji želite pretraživati

Na našoj stranici koristimo kolačiće (cookies) kako bismo Vam mogli pružati usluge, koje bez upotrebe kolačića ne bismo bili u mogućnosti pružati. Nastavkom korištenja stranice suglasni ste s korištenjem kolačića. PRAVILA PRIVATNOSTI