“Proizvodimo hrane za grad veličine Splita, sada nam je cilj razviti malo gospodarstvo”

Podravski favicon - Podravina i Prigorje - Koprivnica - Križevci - Đurđevac - Ludbreg - Aktualne vijesti - Zanimljivosti - Fotogalerije

Teče deseta godina otkako je Franjo Poljak (HDZ) postao načelnik Općine Sveti Petar Orehovec i u tom desetljeću općinski proračun višestruko je povećan, što se, pak, vidi u kilometrima asfaltiranih cesta i postavljenih vodovodnih cijevi. Općina s 37 naselja nekad je bila na dnu kad je riječ o asfaltiranosti prometnica i pokrivenosti vodovodom, a sada je asfalt došao do svakog naselja. S Poljakom razgovaramo o proteklom razdoblju i planovima do kraja trećeg mandata, a pitali smo ga hoće li za dvije godine ući u utrku i za četvrti.

PL: Kad ste preuzimali općinu, navodno ste zatekli poveći minus na računu?

– U ovih deset godina općinski financijski kapaciteti kreću se od loših prema dobrima. Imali smo veliki nerazmjer između prihoda i potreba u infrastrukturi. Kad sam postao načelnik, godišnji proračun kretao se oko tri milijuna kuna, a općina je velika, ima 37 naselja. Ovogodišnji proračun je veći od 20 milijuna kuna. Uvijek smo radili prema mogućnostima i nismo išli s ‘megazalogajima’ koje ne bismo mogli realizirati. U zadnjih nekoliko godina povećali su nam se porezni prihodi te prihodi na ime ‘izravnanja’ iz državnog proračuna. Izvorni prihodi sada su nam oko osam milijuna kuna, a ostali dio je iz europskih i državnih fondova.

PL: Koliki je bio minus?

– Radilo se o oko 700.000 kuna, što je bilo puno u odnosu na tadašnji proračun, ali je nastao investicijskom aktivnošću te nije bio neopravdan. U dvije-tri godine proračun smo stabilizirali i pokrenuli nove projekte.

Franjo Poljak

PL: Što izdvajate?

– Primjerice, groblja su nam bila zapuštena i nisu imala upravljača. Drugo, imali smo veliku kilometražu neasfaltiranih nerazvrstanih cesta i poljskih putova koji su ljudima vrlo važni jer su im to komunikacijski putovi do njihovih zemljišta. Zato smo osnovali općinsko komunalno poduzeće, koje je preuzelo te poslove i odmah se vidio napredak.

PL: Negdje sam vidio da do kraja godine planirate u potpunosti riješiti prometnu infrastrukturu…

– Izradili smo program prema kojemu smo sustavno radili s jedne strane na modernizaciji prometne infrastrukture, a s druge na vodopskrbnoj mreži. Danas su sva naša naselja i svi zaselci povezani asfaltnim cestama, za što smo obilno koristili europske fondove i ‘povukli’ smo najveći iznos od svih općina u Hrvatskoj, oko 7,5 milijuna kuna. Kad je općina formirana, bila je na samome dnu kad su u pitanju asfaltirane ceste. U naredne dvije godine cilj nam je asfaltirati još odvojke po nekim naseljima i tada ćemo moći kazati da je asfalt došao do baš svake kuće.

PL: A vodoopskrba?

– U ovom trenutku imamo izgrađenu vodovodnu mrežu za 90 posto kućanstava. Ostat će još Sela Ravenska i Kapela Ravenska, a njih ćemo riješiti iduće godine. Za Zaistovec su nam već odobrena sredstva.

PL: Kakva je priključenost?

– Nije na zadovoljavajućoj razini. Pokušavamo naći mjere kojima ćemo to promijeniti. U mnogim naseljima voda iz bunara nije kvalitetna, pa ni zdravstveno ispravna. Vodne usluge već su donijele jednu mjeru te je cijena priključka smanjena na najmanji mogući iznos, na 4800 kuna.

PL: U razgovoru s mještanima doznao sam kako su se ljudi počeli više priključivati na vodovod. Je li to točno?

– Veliki je interes u naseljima u kojima imaju problema i svjesni su kvalitete svoje bunarske vode. Vjerujem da će se najveći dio vitalnih kućanstava priključiti.

PL: Mještani također kažu kako se vidi veliki napredak u općini, a kao najveću potrebu spominju sportsku dvoranu. Kako tu stoje stvari, je li dvorana prioritet?

– Dvorana je na najvišoj razini prioriteta, što smo pokazali kad smo 2009. godine dali izraditi idejno rješenje i otkupili zemljište uza školu. Cijelo vrijeme u suradnji sa Županijom pokušavamo pronaći model za financiranje, a projektantska je procjena da će gradnja stajati oko 20 milijuna kuna. Upravo sada Županija je u izradi programa prema kojemu će u suradnji s općinama krenuti u gradnju školskih sportskih dvorana. Dogovori su u završnoj fazi i vjerujem da će gradnja dvorane početi iduće i završiti za dvije godine. U ovogodišnjem proračunu već smo osigurali dva milijuna kuna za prvu fazu, a to je zaštitna građevinska jama. Proveli smo natječaj, ugovori su potpisani i gradnja bi trebala početi za koji dan.

PL: Kakva je demografska slika u općini? Između popisa 2001. i 2011. godine ostali ste bez 600-njak stanovnika…

– Činjenica je da i kod nas vlada trend kakav vlada u drugim ruralnim područjima. No, naš pad je manji od nekih bogatijih općina u našoj županiji. Procjenjujem da će pad do 2021. godine biti na razini oko 400 stanovnika, što se vidi na temelju broja ukopa i broja novorođene djece. To znači da broj stanovnika ne bi trebao pasti ispod 4000.

PL: Zašto bi ljudi ostali u Svetom Petru Orehovcu?

– Sve što radimo na gradnji infrastrukture može se gledati i kao mjere koje stvaraju uvjete da ljudi ostanu. Tu su ceste, vodoopskrba, grade se vrtići u Fodrovcu i Svetom Petru Orehovcu… Tu je i projekt kojim ćemo omogućiti besplatni internet na javnim površinama u svakom naselju. Osim toga, područje naše općine odlično je smješteno u prometnom smislu, u blizini smo svih važnih središta – Križevci su na pet do deset minuta, Koprivnica na pola sata, a Zagreb na 40 minuta. To stanovnicima omogućava da brzo dođu do bilo kojeg središta za obavljanje svojih potreba, bile one poslovne, kulturne ili druge, a opet imaju kvalitetu života kakvu pruža lijep potkalnički kraj.

PL: Kakve su vam namjere u političkom smislu, hoćete li ući u utrku za četvrti mandat?

– Posla će biti i kad se izgradi sva infrastruktura. Još moramo raditi na podizanju kvalitete života starije populacije putem geronto-službe. Htio bih da dođe do iskoraka i u energetskom i ekološkom smislu te također da dođe do pomaka u razvoju gospodarstva. Naša je općina izrazito poljoprivredna. Ljudi se pretežito bave stočarstvom i po apsolutnom broju goveda, oko 12.000, na prvom smo mjestu u Hrvatskoj, a po broju muznih krava treći. Imamo i pet mini-sirana na području općine te još 60-ak gospodarstava koja rade svježi sir. Proizvodimo dovoljno hrane da prehranimo grad od 200.000 stanovnika, dakle veličine Splita. Želio bih da se, uza sve to, pojavi više obrta i drugih vidova proizvodnje, sve do informatičkog sektora. Hoću li se kandidirati? Nitko nije rođen da bude stotinu godina općinski načelnik. Vidjet ću.

Share on facebook
Facebook
Share on twitter
Twitter
Share on email
Email

Upišite pojam koji želite pretraživati

Na našoj stranici koristimo kolačiće (cookies) kako bismo Vam mogli pružati usluge, koje bez upotrebe kolačića ne bismo bili u mogućnosti pružati. Nastavkom korištenja stranice suglasni ste s korištenjem kolačića. PRAVILA PRIVATNOSTI